Javno mnjenje
Javno mnjenje
Bobana Ćevriz
1.
Afektivno opažanje
nekog objekta povezano je sa opštom motivacionom dispozicijom nekog individuuma, a zatim je rezultat
procesa socijalizacije i specifične strukture ličnosti koja iz tog procesa rezultira
2.
Agens
– jasan, izrazit, djelotvorni radni princip, ono što je uzrok nečemu, snaga, pokretna sila. Agensi iks su država institucije
3.
Aktivna publika
publika može da dekodira svaku poruku na drugačiji način od onog koji je autor učitao
4.
Alokacija
Komunikacija kao veza odvija se u vidu jezika-govora koji je forma komunikacije. Jezik budi, razvija i pokreće one
želje i potrebe koje nisu označene, simbolizovane u njegovom formalnom sklopu, jezik govori i ono što nije rekao. Jezička
uniformisanost, partikularnost i površna pragmatičnost otkrivaju istinu nejezičkih pretpostavki jezika, stvarnih životnih procesa i
mišljenja u klasno strukturisanom društvu dominacije i subordinacije. Poseban afinitet i interes politike za jezik vezan je za mogućnost
instrumentalizovanja jezičkog dejstva u kritičnim momentima i kontekstima socijalizacije što rezultira očekivanim modifikovanjem
motivacije i ponašanja
5.
Ambivalentan
istovremeno postojanje u jednoj ličnosti sasvim suprotnih emocija težnji i stavova u odnosu na neki objekat.
Ambivilencija, pored univerzalnog ispoljavanja, naročito je izražena u slučajevima djelovanja jakih emocija (ljubav-mržnja,
povlačenje-napad) u slučajevima patološke ambivalencije, izvjesne osobe su potpuno sputane u donošenju bilo kakve samostalne
odluke i preuzimanju odgovornosti.
6.
Anatemisanje
u bukvalnom prevodu anatema znači posvetiti ili posvećeno, a
u današnjem značenju kletva ili prokletstvo. U
antičkoj Grčkoj, anatemom se nazivala žrtva bogovima odnosno što je posvećeno bogovima. U upotrebi pravoslavne crkve anatema
znači da se onaj koji je primio anatemu, izdvaja iz zajednice vjernika i predaje na milost ili sud božiji i od tad crkva više nijeodgovorna
za tu osobu, već ona sama odgovara pred Bogom.
Medijsko anatemisanje
7.
Anomija
Sociološki pojam, nedostatak pravila, stanje nereda, po fracuskom sociologu Dirkemu. Do stanja anomije dolazi u
periodima društvene i političke krize, ratova i buna, kao i u vremenima društvene tranzicije, kada vise ne važe norme i vrijednosti, a
nove još nisu uspostavljene.
8.
Antisemitizam
predstavlja dugotrajnu i jednu od najzloglasnijih nacionalnih i rasnih predrasuda. On polazi od pretpostavke da
su svi Jevreji bogati, i da bi obespravljivanjem jedne takve posedničke manjine, mogao da se obogati. Antisematsko javno mnjenje
širilo je
glasine
da su Jevreji kao Jevreji neugodan problem, a samo njihovo postojanje ključ za sve i svakoga.
9.
Arhetip
model po kojem je napravljeno neko djelo, po svajcarskom psihologu Jungu, nesvjesne kolektivne predstave ili
predispozicije za izvjesna ponašanja sa kojima se dijete radja.
10.
Autentičnost
znači biti svoj, onakav kakav jesi u dubini svoje duše. Osoba koja predstavlja sebe u pravom svijetlu, govori
iskreno, djeluje u skladu sa svojom prirodom, svojim vrijednostima, bez kompromisa i straha. Živi život po svom i pušta druge da ga
žive po njihovom.
11.
Autoanomija
samostaalno određivanje pravila. U užem smislu autonomija se definiše kao određeni stepen samostalnosti
manjeg kolektiviteta prema većoj cjelini koji je smješten između dvije krajnosti, potčinjenosti i nezavisnosti.
12.
Autoritaran
je ono što se temelji na nametnutom autoritetu. Autoritarna ličnost je kruta konformistička osoba koja se
bezuslovno pokorava nadređenima i iživljava na podređenima
13.
Biheviorizam
je procjenjivanje neke ličnosti prema njenom ponašanju.
ima snazan uticaj u savremenom američkoj teoriji
javnog mnjenja i teži da iz psihologije ukloni sve filozofske kategorije uma i svijesti upotrebljavajući sve dostupne eksperimentalne,
opservacione i kliničke metode. Osnovni cilj biheviorističke metode da sakuplja podatke o ljudskom ponašanju, tako da bi, prema
situaciji, unaprijed mogla predvidjeti kakve će biti reakcije. Pod uticajem biheviorizma u teoriji javnog mnjenja se definiše društveni
stav kao spremnost ili tendencije da se djeluje ili reaguje na određeni način. Osnovna ideja biheviorizma o javnom mnjenju je da su mu
svojstvene reakcije pretežno emocionalnog karaktera i da se ta emocionalnost iskazuje u stavovima. Npr, politčar ne mora da nas
ubijedi u sve što kaže da bismo glasali za njega. Dovoljno je da se s njim složimo u jednoj ili dvije stvari, pa da naše mišljenje o njemu
postane veoma povoljno. Pošto smo stekli takvo mišljenje, pominjanje njegovog imena će uvijek u nama da probudi povoljne odazive i
mi ćemo se nalaziti u takvom stanju da ćemo nesvjesno dqa težimo slaganju sa onim njegovim mišljenjem i stavovima koje ranije
nismo prihvatali. Time što je uspio da utiče na jedan jedini od naših stavova, propagandista može da dejstvuje na formiranje naših
reakcija na mnoge druge stvari.
14.
Demokratija
vladavina naroda
15.
Divergentan-konvergentan-konvergencija (medija)
Divergentan
znači razlazan, koji ide u različitom pravcu. Onaj koji
odstupa, koji se razlikuje.
Konvergentan
onaj koji se uzajamno približava, koji teži prema istom cilju.
16.
Diskurs
održani
govor,
izlaganje sa jasnom idejnom osnovom.
17.
Diperzivna grupa
18.
Distinkcija
razlika; tačno razlikovanje pojmova; odlikovanje, otmenost, položaj; osoba od distinkcije osoba od položaja,
ugleda
19.
Domino efekat –
označava niz uglavnom sličnih događanja, od kojih je svaki jednako i uzrok sledećeg. Lančana reakcija se
može posmatrati kao posebanslučaj domino efekta
20.
Efekti masovne komunikacije (Klaper)
masovni mediji su svedeni na poziciju sistema podrške koji djeluje prvenstveno da
pojača orjentacije koje su izvučene iz konkretnih društvenih iskustava. Ova pozicija nije dozvoljavala problematizovanje uloge u
kultivisanju i formiranju konsenzusa. Klaper je tvrdio da pojačavanje i konverzija mogu da se pojave samo kada postoji mnjenje koje se
pojačava ili osporava. U takvim situacijama publika nema postojeće mnjenje koja bi štitila svjesnom i nesvjesnom igrom selektivnog
izlaganja, percepcije i retencije. Ukratko, foktori zbog kojih masovni medijiji djeluju kao pojačavajući agensi su neoperativni, tako da
su masovni mediji u stanju da djeluju na publiku direktno.
1
Javno mnjenje
Bobana Ćevriz
21.
Egzaltiran
zanesen, oduševljen, uzbuđen, u egzaltiranom stanju, u velikom duševnom uzbuđenju.
22.
Emancipacija
je oslobođenje od položaja zavisnosti i sticanje slobode i samostalnosti pojedinca, društvene grupe ili
institucije. Često se povezuje sa sticanjem statusne i akcione nezavisnosti etničke, rasne, vjerske ili polne grupe u savremenom društvu.
U širem kontekstu koristi se i kao sinonim za napredak u ideološkim, političkim, socijalnim i drugim područjima ljudskog života. U
psihologiji i socijalnom radu često znači postizanje nezavisnosti u odnosu na porodicu i društvenu sredinu.
23.
Establišment
označava vladajuću klasu, odnosno elitu nekog društva zajedno sa svim institucijama koje joj, formalno il
neformalno, stoje na raspolaganju. Izraz establišment koristi se i za nešto uža područja, odnosno da bi se opisali elitni pojedinci ili
institucije u pojedinim društvenim oblastima, npr, najtiražnije novine i nacionalne TV-kuce koje čine medijski establišment, odnosno
najveće stranke koje čine politički establišment.
24.
Evokacija
prizivanje duhova; posjećanje i oživljavanje uspomene na nekoga ili na nešto; prenošenje parnice na viši sud;
pozivanje na neki spoljni sud naročito u srednjem vijeku, papino pravo da pozove nekoga u Rim na suđenje.
25.
Faze komunikacijskih istraživanja:
1. Teorije o masovnom društvu i bihevioristički pogled na svijet, ali i svjetski rat i
pojava totalitarnih režima. Teorija maksimalnih efekata bazira se na pojavi o masovnom društvu, linearnom modelu komunikacije u
kome mediji neposredno i direktno utiču na ponašanje pojedinaca i shvatanja publike kao pasivnog primaoca poruka.
2. dominira teorija minimalnih efekata bazirana na pluralističkom shvatanju društva i funkcionalizmu kao njegovoj sociološkoj
elaboraciji, linearnom shvatanju komunikacije, ali i medijskom uticaju posredovanom primarnim grupama i selektivnim mehanizmima.
3. najburniji period počinje osporavanjem apsovlutnog primata dominantne paradigme. Ovog puta u medijske studije vraćeno je
interesovanje za društvene konflikte i ideološku prirodu medijske produkcije. Kritičke studije doprinijele su promjeni osnovnih
teorijskih pretpostavki kada se komunikacija smatra kao proizvodnja značenja, a ne transport poruka, umjesto društvenog konsenzusa
pojavljuje se hegemonija, umjesto primalaca medijskih porukapublika kao aktivni subjekt, umjesto objektivnih medijskih proizvoda
društveno konstruisana značenja.
26.
Fingiran
izmišljen, zamišljen,pretpostavljen. Namješteno, unaprijed režirano da liči na ono što oštro oko posmatrača treba da
vidi.
27.
Frustracija j
e uzbuđenost zbog izvjesnih postupaka i događanja, te koje naginje ka agresivnosti.
28.
Glasine
na neformalne načine i naširoko prošireni određeni sadržaji čiji su izvori i istinitost netacni i neprovjereni. Glasine
obično postoje u uslovima u kojima sva moguća rešenja prije izađu u javnost od onog pravog, u uslovima u kojima se o nekom
problemu prije razgovara na svakom drugom mjestu, nego na onom za to predviđenom. Formiraju se i šire polujavnim prostorom,
javnim dijelom privatizovane javne sfere
29.
Građanska javnost
nastaje u 18 vijeku , prikazana je u obliku deobe privatne sfere i sfere javne vlasti. U privatnu sferu spada
građansko društvo sa svojim robnim prometom i društvenim radom kome odgovara politička javnost, a zatim unutrašnja politička sfera
i građanska inteligencija sa korespondirajućom literarnom javnošću u koju spadaju klubovi, štampa, tržište kulturnih dobara i grad. U
sferu javne vlasti, koja stoji naspram građanskog društva i političke javnosti, stoji država država sa policijskim područjem, dok naspram
literarne javnosti stoji dvor, i plemićko dvorsko društvo. Habermas određuje građansku javnost kao sferu privatnih ljudi okupljenih u
publiku. Bitna težnja
gradjanske javnosti
je da obuhvati cio svijet.
Javnost
je tek onda javnost kada postane svjetska. Ovom cilju služe
tzv masovni mediji koji u svijet prenose informacije i poruke raznog sadržaja. Čitalac, slušalac i gledalac su adresanti tih poruka. U
našem vijeku, pored knjige i štampe, sve veću ulogu igraju radio i televizija i svi oblici telekomunikacija. Publika na koju su upućene
ove vrste masovnih komunikacija su nepoznati gledaoci i slušaoci. Radio i televizija znače proširenje sposobnosti opažanja i oblasti
neposrednog iskustva. Radio i televizijska emisija mogu neprestano da manipulišu i upravljaju pažnjom svojih slušalaca ili gledalaca. U
mješovitim vijestima, kao što je npr dnevnik, nižu se informacije kao puke registracije događaja. Producentska strana daje konzumentu
pluralističke kulturne sadržaje, dok konzumenti producentu daju opštu receptivnost.
30.
Harizmatičan lider
je onaj koji ima svojstvo da svojim izgledom, ponašanjem i djelovanjem bude nekritički praćena,
podržavana od većeg broja ljudi. Istorijski poznati harizmatski autoriteti posjeduju neobičnu upornost, snagu, istrajnost, ali i sposobnost
da ubijede i povedu mase ka određenoj akciji cak i onda kada su izgledi za povoljan ishod sasvim neznatni. Harizmatski lider može
prosvijetlili masu, ukazivanjem na razloge koji su doveli do nesreće i nevolje, i ukazivanjem na puteve izlaska iz svega toga. Masi je
važno da slijedi autoritet, bez obzira da li harizmatski vođa djeluje po principu zle vještice il dobre vile.
31.
Heterogenost
raznorodnost, raznovrsnost i nejednakost.
32.
Homeostaza
je uravnoteženje nekog sistema. Samoregulacioni povratak organizma u stanje prije nego što je došlo do nekih
promjena u njegovom sastavu ili funkcionisanju.
33.
Identitet
osjećanje stalnosti vlastite ličnosti uprkos promjena okolnosti. Osjećanje identiteta počinje da se formira u
djetinjstvu, a posebno tokom adolescencije kada postoje i najveće krize identiteta
34.
Ideologija
je pogled na svijet sa političkom konotacijom koji se od različitih subjekata i na različite načine nameće masama
neke društvene cjeline. Vladajuća ideologija je ideologija vladajuće klase u određenom društvu.
35.
Indoktrinacija
je djelovanje neke organizovane društvene snage različitim sredstvima i preko različitih medija, u cilju
prihvatanja neke doktrine, nekog shvatanja.
36.
Inflantilna regresija
-
kada se građani pod uticajem medijske propagande onesposobljavaju za zrelo kritičko rasuđivanje i
prihvataju matrice ponašanja koje se propagandom ili reklamom psihološki sugerišu i tako integrišu u svijet prividnog zadovoljenja
svojih potreba.
37.
Intencija
je namjera, težnja za nečim, cilj, svrha
38.
Istraživanje javnog mnjenja
Javno mnjenje je postalo predmet eksperimentalne analize i raznolikih istraživačkih postupaka. Kombinacijom metoda socijalne
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti