Carinsko poslovanje
AUTORIZOVANA PREDAVANJA IZ PREDMETA CARINSKO
POSLOVANJE
ŠK. 2015/2016
PREDMETNI NASTAVNIK: DOCENT DR SRETEN GREBOVIĆ
SPOLJNO-TRGOVINSKA RAZMJENA I CARINSKA POLITIKA
Spoljnotrgovinska razmjena je podsticana, stvarana i razvijena težnjom čovjeka
da poboljša zivotni standard. Cilj svake proizvodnje je da proizvedena roba dođe u
potrošnju. U svakodnevnoj potrošnji koristimo robu različitog porijekla - proizvode
sa domaćeg, ali i sa bilo kojeg stranog tržišta. Za to je zaslužna spoljna trgovina.
Prema definiciji, spoljna trgovina predstavlja
promet robe i usluga i sl., u kome se
razmjena obavlja između subjekata raznih zemalja, tako što predmet
kupoprodaje prelazi carinsku liniju i teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili
zemlje kupca (uvoz), a na osnovu zaključenih pismenih spoljnotrgovinskih
ugovora
. U Službenom listu objavljen je Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju
u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije i propisima Evrospke unije.
Zakon propisuje opšte načelo slobode spoljne trgovine, uz čvrsta pravila dozvoljenih
ograničenja spoljne trgovine, kao i nadležnosti kod tih ograničenja. Prema Zakonu o
spoljnotrgovinskom poslovanju, spoljna trgovina je
prekogranični promet robe i
usluga.
18.09.2013
4
Država
Društveno-
ekonomski sistem
Privredni
sistem
Socijalni
sistem
Zdravstveni
sistem
......
sistem
Poreski
sistem
Sistem međ.
ekonomskih
odnosa
Sistem
cijena
......
sistem
SPOLJNO-
TRGOVINSKI
SISTEM
DEVIZNI
SISTEM
......
sistem
CARINSKI
SISTEM
CILJEVI
ELEMENTI
RELACIJ
E
KRITERIJI
Granica sistemskog okruženja
carinskog sistema
Granica carinskog
sistema kao relativno
izolovane cjeline
Grafički prikaz
-
Model
carinskog sistema kao
relativno izolovane cjeline u
odnosu na sistemsko
okruženje
(S.Grebović)
18.09.2013
4
Faze kroz koje se prolazi u obavljanju izvoznog posla su:
uspostavljanje poslovne veze sa inostranim rezidentima, dostavljanje
izvozničke ponude,
sklapanje kupoprodajnog ugovora, realizacija kupoprodajnog ugovora,
naplata izvezene robe,
analiza rezultata izvoznog posla,
regulisanje odnosa sa ovlašćenim bankama i pozitivnim zakonskim
propisima u pogledu prava i
raspolaganja ostvarenim deviznim
sredstvima, i sl.
Faze kroz koje se prolazi u toku izvršenja uvoza, su:
uspostavljanje poslovnih kontakata,
pribavljanje i analiza ponuda,
pregovaranje o uvoznom poslu i ugovaranje uvozne cijene,
zaključivanje kupoprodajnog ugovora,
evidentiranje uvoznog posla, prijem robe,
carinjenje robe,
plaćanje uvezene robe, I
likvidacija uvoznog posla.
Razlozi uvođenja slobodne trgovine

Pojam, uloga i vrste carinske politike.
Pojam carinske politike podrazumjeva
skup mjera carinskog sistema koje
preduzimaju ovlasceni organi suverene zemlje, u okviru privrednog sistema,
kojima se obezbjedjuje zaštita domace proizvodnje od uticaja svjetskog
trzišta.
Carinska politika jedne zemlje predstavlja svjesno usmjeravanje od strane
društva instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće
proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za privredu jedne
zemlje.Carinska politika može da bude različita:
aktivna
i
pasivna.
Aktivna
carinska politika odnosi se na primjenu odredjenih mjera i instrumenata kod
izvoza roba i usluga. Radi se o mjerama i instrumentima koji stimulišu izvoz roba i
usluga kao što su razne premije i subvencije, povraćaj carina, beneficije troškova
transporta i druge dodatne olakšice za prevoz. Domaca valuta, odnosno njen kurs moze
da odigra vrlo vaznu ulogu u vodjenju aktivne politike.
Pasivna
carinska politika
podrazumjeva primjenu carinskih zaštitnih instrumenata prilikom uvoza roba i usluga.
Ima za cilj da zaštiti domaću proizvodnju. Mora se voditi računa da se suviše ne ograniči
uvoz jer to dovodi do monopola domaće proizvodnje. Pasivna carinska zaštita mora da
bude fleksibilna. Pasivna zaštitna politika može biti: nominalna, realna i efektivna.
a)
nominalna carinska zaštita
- predstavlja nominalno opterećenje po
Carinskoj tarifi, kada je u pitanju uvoz robe po carinskim stopama.
b)
realna carinska zaštita
- se izračunava na osnovu naplaćene carine, kao i
ostvarene vrijednosti uvoza robe.
c)
efektivna carinska zaštita
- je zaštita koja omogućava određenim granama
zaštićenim granama da ekonomskim dejstvom carina omogući što
povoljnije uslove da se stvori dohodak, odnosno veće cene naših proizvoda..
Instrumenti carinske politike (dugoročni i fleksibilni)
dugorocni
instrumenti
carinske
zaštite
– tu spadaju: carinska tarifa, carinski zakon
(koji uz carinsku tarifu predstavlja najosnovnije zakone iz oblasti carina); carinska
osnovica (bez koje nema realne carinske zastite kod svih savremenih carinskih
sistema koji usvajaju naplatu carina po sistemu ad valorem); carinska stopa.
elastični (fleksibilni)
instrumenti
carina i carinske zastite – to su oni instrumenti u
carinskom sistemu koji se mogu adekvatno prilagodjavati privrednim potrebama,
u odredjenom vremenskom trenutku. Oni ne zahtijevaju duzi proces izmjena, kao
sto je slučaj sa dugorocnim instrumentima, kada je potrebno i zasijedanje
parlamenta da bi došlo do njihovih usvajanja ili izmjena, već to moze po daleko
kracoj proceduri, vrlo efikasno, da učini po zakonu ovlašćeni organ.
Carinski kontingenti
– predstavljaju instrument elastične carinske politike pomoću kojeg
se može vršiti smanjenje postojeće carinske stope, odnosno zaštite iz Carinske tarife za
odredjeni procenat ili se čak nivo zaštite može svesti na nulu. Postoji više vrsta carinskih
kontingenata: količinski, vrijedonosni, vremenski ograničen i namjenski kontingent.
Preferencijalne carine (carinski preferencijali) – njih država predvidja u svome
zakonodavstvu ili po osnovu medjunarodnih ugovora. Pomoću njih se mogu dati
odredjene pogodnosti nekim državama u vidu sniženja carinskih stopa ili čak neplaćanja
carina, a sve u cilju unapredjenja robne razmjene sa tim drzavama.
Drugi fleksibilni instrumenti carina i carinske zaštite su
:
• dodatna carina – uvodi se kao protivmjera, kao oblik borbene ili ratničke carine.
• sezonske carinske stope – uvode se za odredjene poljoprivredne proizvode u
odredjenom periodu u cilju obezbjedjenja stabilnosti domaće proizvodnje i domaćeg
tržišta. Npr. kod nas Vlada moze pored postojecih stopa uvesti i sezonske stope, koje ne
mogu biti vece od 20%.
•ramplasman – carinski ramplasman podstiče uvoz omogućujuci domaćoj privredi uvoz
bez plaćanja carina, pod uslovom da u odredjenom vremenskom roku, npr.do godinu
dana, taj uvoznik izveze robu u istoj vrijednosti..

- Vrednosne carine
(
ad valorem
)
– obračunavaju se na bazi carinskih stopa koje su
izražene u procentu od vrijednosti robe. Ovo je danas osnovni oblik obračunavanja
carine. Teškoće koje se pojavljuju kod ovih carina izražavaju se u smislu realne procjene
vrijednosti uvezene robe. U našem carinskom sistemu carine se određuju u procentu od
vrijednosti robe. Vrijednost koja služi kao osnovica za plaćanje carine je fakturisana
vrijednost robe koja se uvozi.
- Specificne carine
– obračunavaju se po vrsti i količini robe, a carinska stopa je
određena prema mjernim jedinicama (kilogram, metar, litar itd.). Danas se zbog
nepraktičnosti, rijetko primenjuju. Nazivaju se još i kvantitativne carine.
- Mješovite carine
ili kombinovane – predstavljaju kombinaciju vrednosne i specifične
carine. Npr. odredi se carina na uvezenu robu
ad valorem
, ali se istovremeno utvrdi i
najviši i najniži iznos carine. Danas se u svim carinskim sistemima susrećemo sa
mješovitim tipom carina, naročito kod proizvoda čije cijene značajnije osciliraju u toku
godine.
Carine prema svrsi koju postižu
,
Carine prema svrsi koju carine postižu su: fiskalne, zaštitne i socijalno-političke
•
Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti domaća proizvodnja od
inostrane konkurencije i omogući razvoj domaće proizvodnje. Ova carina ima najveću
primjenu u savremenom carinskom sistemu i ona djeluje na smanjenje uvoza.
•
Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima istovremeno fiskalni karakter.
•
Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su značajniji za održavanje
životnog standarda stanovništva i propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge
proizvode. Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice: mast, ulje, pšenicu idr.
Carine prema ekonomsko-političkom dejstvu,
Prohibitivne carine
. - Izuzetno su visoke tako da onemogućavaju uvoz određenih roba na
tržište određene zemlje.
Prohibitivne carine uvode se u slučaju kada se želi ograničiti ili
spriječiti uvoz neke robe pa se propisuju nenormalno visoke carine čak i do 1000%.
Retorzivnom carinom
se značajnije opterećuje uvoz iz određene zemlje sa kojom je došlo
do zaoštravanja trgovinskih, političkih i drugih odnosa, ili se javlja kao rezultat reakcije
na takve mere preduzete od druge zemlje.
Retorzivne carine – primenjuju se kao
protivmera jedne države na uvođenje prohibitivne carine druge države.
Preferencijalne carine
– smanjuju se već postojeća carinska opterećenja, primenjuju se
niže carinske stope za određene zemlje ili područja što robama koje dolaze iz tzv.
preferiranih, privilegovanih područja u startu podiže konkurentne sposobnosti u odnosu
na robe proizvođaca koji dolaze sa ostalih područja i na koje se moraju platiti puna
carinska opterećenja. su one kojima se vrši sniženje postojeće carinske stope za
odgovarajući procenat i tako poboljšava robna razmena.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti