Kompresori

Kompresori su mašine u kojima se mehanički rad koristi za proces sabijanja gasa. 

Kompresor u rashladnoj instalaciji kompresuje (sabija) paru rashladnog fluida iz prostora nižeg 
pritiska i transportuje u prostor višeg pritiska. U rashladnoj tehnici uglavnom se koriste:

-klipni,
-rotacioni,
-vijčani i
-turbokompresori
Kompresori različite konstrukcije i veličine su najbitniji, najskuplji i najsloženiji uređaji u 

rashladnim postrojenjima.

Kompresori se po rashladnom kapacitetu dele na:
-male, do 50 kW 
-srednje, od 50do500 kW i 
- velike, preko 5 000 kW.

1. Uloga, sastavni delovi, princip rada, podmazivanje i vrsta 

kompresora

Uloga kompresora koji pokreće motor u rashladnom sistemu  je da sabije gas (paru 

rashladnog fluida)  na viši pritisak. Takav gas odlazi u kondenzator gde se hladi i kondezuje na 
račun odvedene toplote. Snižavanjem pritiska ključale tečnosti u uređaju stvara se vlažna para 
rashladnog fluida. Kompresor obezbeđuje stalno kruženje rashladnog fluida i sastoji se od:

-pogonskog motora,
-cevne instalacije,
-hladnjaka,
-filtra i
-sistema armature.
Sastavni delovi klipnog kompresora su: cilindar,klip,ventili i krivijani mehanizam.
Sastavni delovi rotacionog kompresora su: obrtni klip ili obrtni rotori i cilindar.
Pruncip rada klipnog kompresora se zasniva na promeni zapremine radnog prostora 

cilindra, koja se obezbeđuje pomeranjem klipa od jednog do drugog krajnjeg položaja.

Vijačni kompresori takođe rade na principu promene zapremine.
Princip rada u turbokompresoru se zasniva na tome da se gas sabija promenom energije 

njegovog strujanja.

Kod klipnih kompresora podmazivanje se izvodi na ležajevima i u cilindru. Kod manjih 

kompresora sa umerenim brojem obrtanja podmazivanje se izvodi bućkanjem. Kašika koja se 
nalazi na velikoj pesnici klipnjače zahvata ulje iz kartera pri svakom obrtu rukavca i razbacuje ga 
do ležišta i cilindra. Kompresori s velikim brojem obrtanja podmazuje se pomoću uljne pumpe, 
kroz  odgovarajuće kanale koji su urađeni na vratilu i klipnjači. Na slici 1. prikazano je 
podmazivanje ležajeva, a na slici 1.1 podmazivanje cilindra kompresora. 

Sl.1.  Podmazivanje ležajeva

Sl.1.1. Podmazivanje cilindra kompresora.

1 i 3 mesto za podmazivanje cilindra,2.pumpa za ulje,4. Pogonsko vratilo, 

5. Usisne cevi, 6. Element za ručni pogon, 7. Karter, 8. Staklena cev za kontrolu

Pumpa za ulje pogonjena je kolenastim vratilom usisava ulje kroz usisne cevi dovodi 

ga preko prečistača ulja u uljne kanale u radilicama i klipnjačama, do velike i male pesnice 
klipnjače, čije ležajeve, kao i klizne površine ukrsne glave, podmazuje ulje pod pritiskom. 

Ulja koja se pripremaju u rashladnoj tehnici za podmazivanje kompresora a dolazi u 

dodir sa rashladnim fluidom treba da imaju sledeće osobine:

-da sadrže što je moguće manje vlage,
-da kiselost ulja bude što manja,
-da tačka zamućenja bude što niža,
-da tačka paljenja bude što viša,
-da tačka stišnjavanja bude što niža.

Prema načinu rada, kompresori se dele na:
-klipne,
-rotacione,
-vijačne (zavojne) i
-turbokompresore.

background image

 

 

            

                                           

               Sl. 2.                                                                      Sl. 2.1.

                                           Sl. 2.2 - 

Odvajanje ulja prilikom usisavanja

U kompresoru sa povratnim strujanjem usisavanjc i sabijanje se dešava samo sajcdnc 

stranc klipa.

Kod kompresora sa istosmcrnim strujanjem usisni ventil je ugraden u čelo klipa, a potisni 

vcntil sc nalazi u glavi cilindra. Na boku klip ima dva otvora kroz koja sc para usisava iz otvora 

koji se nalaze u zidovima cilindra. Kod ovakvih kompresora usisavanjc i sabijanje se vrši sa obe 
strane klipa.

Osnovni   konstruktivni   oblici   kompresora   odrcdeni   su   brojem   i   rasporedom   cilindara, 

brojcm stcpena sabijanja, konstrukcijom krivajnog mehanizma, vrstom i načinom pogona, kao i 
vrstom rashladnog fluida sa kojim će kompresor raditi.

Prema   načinu   pogona   kompresori   se   mogu   podeliti   na   kompresore   otvorenog   i 

komprcsore   hermetički  ili  poluhermetički   zatvorenog   tipa.   Pogon   se   najčešće   izvodi   preko 
elektromotora,   a   rcdc   prcko   motora   sa   unutrašnjim   sagorevanjem.   Kompresori   mogu   biti 
jcdnocilindrični   i   višecilindrieni,   sa   vertikalnim,   horizontal-nim,   suprotnim   i   zvezdastim 
položajcm ose cilindra ili sa rasporedom cilindara u obliku slova V i V. Po stepenu sabijanja 
postoje:   jednostepeni,   dvostepeni   i   višes-tepeni   kompresori;   po   brzohodnosti   mogu   biti 
sporohodni (do 500 o/min), srednje brzohodni (500 - 1000 o/min) i brzohodni kompresori (preko 
1000   o/min),   a   po   konstrukciji   krivajnog   mchanizma   -   sa-  ili  bcz   ukrsne   glave.   Prema 
rashladnom kapacitetu, klipni komprcsori se dele na male (do 50 kW), srednje (50 - 500 kW), 
vclike (500 - 5000 kW) i vrlo velike (preko 5000 kW).

Otvoreni kompresori imaju zatvoreno kućište koje je pod pritiskom rashladnog sredstva. 

Pogon se vrši preko vratila čiji je jedan kraj izvan kućišta, pa mesto gde vratilo izlazi iz kartera 
mora biti dobro zaptiveno. Zaptiva se zaptivačama sa mehom, rukavcem od spccijalne gume, 
membranom, grafitiranim pamučnim gaj'tanom ili kliznim prstenovima izradenim od različitih 
materijala.

Sl. 2.3. - Zaptivač sa meliom i kliznim prstenovima

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti