VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U NIŠU

DIPLOMSKI  RAD

Predmet: CNC mašina

Tema: Konstrukcijske prednosti CNC mašina

Mentor:                                                      Student:

Dalibor Stojanović

NIŠ, 2016. 

Sadržaj:

UVOD………………………………………………………………………………………….2
ISTORIJA NC I CNC MAŠINA............................................................................................. 3

CNC mašine...............................................................................................................................7

Oblast primene CNC mašina...................................................................................................7

Od čega se sastoji CNC sistem.........................................................................................8

Kako izabrati CNC mašinu..............................................................................................9

Pouzdanost CNC mašina................................................................................................10

Industrijski dizajn i CNC mašine..........................................................................................11

Programiranje CNC mašina..................................................................................................12

Automatsko programiranje CNC mašina primenom CAD/CAM koncepta.....................14

Ručno programiranje CNC mašina......................................................................................16

Novi trendovi - GE Fanuc CNC Europe...............................................................................18

Video igra "Naučite CNC".................................................................................................... 19

CNC Masine u industrijskom dizajnu..................................................................................20

RAZLIKE IZMEĐU NC I CNC MAŠINA..........................................................................21

PRIPREMA ZA DIZAJN/PROGRAMIRANJE.................................................................23

Koordinatni sistem i nul-tačke.......................................................................................23

VRSTE UPRAVLJANJA...............................................................................................25

Upravljanje tačka-po-tačka ili pozicioniranje..............................................................26

UPRAVLJANJE PO PRAVCU (PRAVOLINIJSKI, LINIJSKO UPRAVLJANJE)......27

Konturno upravljanje.............................................................................................................28

Način obrade............................................................................................................................30

Simultana petoosna obrada............................................................................................31

NUMERIČKI UPRAVLJANE MAŠINE.............................................................................32

Numerički upravljane mašine za obradu rezanjem....................................................34

Numerički upravljane mašine za obradu deformisanjem...................................................36

Numerički upravljane merne mašine............................................................................39

Zaključak................................................................................................................................. 41

Literatura.................................................................................................................................44

1

background image

ISTORIJA NC I CNC MAŠINA

Prva numerička mašina sa  alatnim upravljanjem napravljena je u Americi početkom 50-tih 

godina uz pomoć naučnika MIT-a (engl. Massatussets Institut of Technologi). Novina mašine 

je bilo uvođenje "električkog" upravljanja pomoću tzv. upravljačke jedinice u koju se program 

unosio   preko   bušene   papirne   trake.   Tadašnja   upravljačka   jedinica   je   bila   veća   od   same 

mašine. U odnosu na konvencionalne mašine značajna je promena bila uvođenje zasebnih 

jednosmernih motora za pogon glavnog vretena i suporta. Na slikama dole prikazana je prva 

nabavljena   numerički   upravljana   glodalica   i   prva   izrađena   NU   glodalica.   Osnova   je 

numeričkog   upravljanja,   upravljanja   mašinom   pomoću   unapred   definisanog   programa. 

Program je skup šifriranih geometrijsko-tehnološko-funkcionalnih naredbi kojima se putem 

različitih   fizičkih   medija   daju   kontrolnoj   jedinici   numerički   upravljane   mašine   unapred 

zamišljene   radnje.Prve   upravljačke   jedinice   bile   su   bez   računara   i   nosile   su   naziv   NC 

upravljačke jedinice (engl. Numerical Control), a budući da se program sastojao od brojaka i 

slova,   otud   naziv   numeričko   upravljanje.   Današnje   upravljačke   jedinice   građene   su   na 

principu   korišćenja   mikroprocesora,   tj.   malog   elektronskog   računara   koje   se   može 

programirati i time ostvariti proces numeričkog upravljanja. Zbog toga se takođe upravljačke 

jedinice zovu CNC (engl. Computer Numerical Control) upravljačke jedinice.

Mašinska obrada metala postaje aktuelna u vreme industrijske revolucije i u Engleskoj se 

1775. god. pojavljuje prva mašina koja se koristla za obradu cilindara parnih mašina. Invetor 

je bio Džon Vilkinson (John Wlikinson). Nešto kasnije, godine 1818., Eli Vitni (Eli Whitney) 

izrađuje glodalicu u Americi. Inovacija je korišćena za izradu pušaka za potrebe države.

Naknadno   je   osovina   Vitnijeve   mašine   od   horizontalne   postala   vertikalna   i   tako   je   bilo 

moguće pomerati i obrađivati materijal u X, Y i Z osama. Godine 1952. Džon Parsons (John 

Parsons) prikazuje prvu NC (Numeric Control) glodalicu. On je postavio servo motore na X i 

Y   osu,   kontrolisane   putem   kompjutera   koji   je   čitao   bušene   kartice.   Tako   je   rođena   NC 

tehnologija odnosno prva NC glodalica.

Današnje moderne mašine (glodalice, strugovi, obradni centri…) koriste tehnoligiju CNC 

(Computer Numeric Control) . Mikroprocesor u svakoj mašini čita program, napisan u G-

kodu , koji kreira korisnik i izvodi zadate operacije. Personalni kompjuteri se koriste za dizajn 

delova i pisanje programa. Programi se pišu manualnim ukucavanjem G-koda ili korišćenjem 

CAM softvera (Computer Aided Manufacturing).

Oblast primene cnc mašina u današnje vreme je jako velika :

obrada drveta

3

obrada metala

obrada plastike

graviranje

izrada alata

modeliranje

hobi

nastavna sredstva

Prilikom izrade modela i prototipa sa 3D CNC mašinama, dizajneri izrađuju 3D model u 

nekom od programa za industrijsko 3D modelovanja, snimaju taj model u odgovarajućem 

formatu ( IGES, CAD ) i prosleđuju ga majstorima koji rade na mašini. Pomoću softwera za 

pravljenje  CNC   programa,   model   se   prevodi   u   mašinski  jezik   razumljiv   mašini.   Taj  kod 

generiše kordinate svake tačke preko koje nož glodalice treba da pređe, tako da po završenom 

glodanju površine dobijamo željeni 3D oblik koji smo ranije izmodelovali. Proces pretvaranja 

3D modela u kod razumljiv mašini vrši se odgovarajućim softwerima namenjenim za te svrhe.

Kod modelovanja i izrade prototoipa treba znati da postoje određena ograničenja, jer kod 

mašina sa 3  ose pokretljivosti  (  x,y,z  ) nije izvodljivo  odraditi  svaki  model.  Tako  da je 

ponekad potrebno model podeliti na više slojeva kako bi se u mogao u potpunosti mašinski 

izraditi. Savremena mašime imaju mogućnost okretanja glodalice u mnogo osa, tako da se kod 

njih   ovi   nedostatci   zanemaruju,   ipak   ove   mašine   su   dosta   skuplje,   pa   je   i   sama   obrada 

materijala na njima mnogo skuplja.

Svakako je dobro konsultovati se sa ljudima koji su zaduženi za programiranje mašine, pre 

nego   što   napravite   konačni   model   predmeta,   da   ne   bi   dolazili   u   situaciju   da   morate   da 

ponovite modelovanje. Kod mašina sa tri ose pokretrljivosti, dovoljno je da obratite pažnju na 

negativne uglove, tačnije ne možete imati pune površine, iznad praznih površina, najprostije 

rečeno.

4

background image

Neki od bitnijih perioda vezanih za istorijski razvoj CNC obradnih mašina su: 

1959. MIT je objavio razvoj prvog jezika za programiranje NC mašina. Jezik je nazvan APT 

(Automatic Programmed Tools) 

1960. Direktno numeričko upravljanje - DNU (Direct Numerical Control -DNC). Omogućeno 

je   direktno   slanje   programa   iz   DNC   računara   u   UR   CNC   mašine   (pesnicama   vrpca   nije 

neophodna) 

1968. U firmi Kearnei & Trecker izrađen je prvi obradni centar 1970-tih. Pojava CNC alatnih 

mašina,   a   odmah   nakon   toga   distribuiranog   numeričkog   upravljanja   -   DNU   (Distributed 

Numerical Control - DNC). Skraćenica DNC dobija novo značenje 

1980-tih.Pojava CAM CAD / sistema. Javljaju se CAD / CAM sistemi za OS Unik i za PC

1990-te. Veliki pad cena u CNC tehnologiji 

1997. Pojava upravljačkih računara (UR) zasnovanih na otvorenoj arhitekturi (PC-Vindovs / 

NT based "Open Modular Architecture Control (OMAC)" sistems).

6

Želiš da pročitaš svih 47 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti