RAČUNOVODSTVO GOTOVINE
U skladu sa Okvirom za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja Na kontima klase 2 se iskazuju tekuće
vrijednosti gotovine i ekvivalenata gotovine,kratkoročnih potraživanja i ulaganja , potraživanja po datim
kratkoročnim kreditima i kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja
Sve navedene stavke svrstavamo u tekuća sredstva pošto ispunjavaju sljedeće uslove:
a) Očekujemo da ćemo ih pretvoriti u gotovinu ili gotovinske ekvivalente u toku redovnog poslovnog
ciklusa ( potraživanja od kupaca, potraživanja po datim kratkoročnim kreditima)
b) Nabavljamo ih i čuvamo na kratki rok tj namjeravamo ih realizirati u roku kraćem od 12 mjeseci
(kratkoročna ulaganja koja namjeravamo prodati ili realizirati u kratkom roku)
c) Već predstavljaju gotovinu ili ekvivalente gotovine (npr.novac u gotovu i na računima kao i one
visokolikvidne vrijednosti koje smatramo ekvivalentima gotovine
U skladu sa MRS 7 u grupu gotovine i ekvivalenata gotovine ubrajaju se: žiro račun ( u domaćoj valuti),
otvoreni akreditiv (domaća valuta), blagajna (domaća valuta), devizni račun, otvoreni devizni akreditiv, devizna
blagajna, plemeniti metali i ostala gotovina i ekvivalenti gotovine
Gotovina u skladu sa MRS 7 ?
U skladu sa MRS 7 pojam gotovine u širem smislu osim gotovine u blagajni (gotov novac) gotovina obuhvata i
novac na transakcijskim računima kod banaka ,novac na izdvojenim računima za posebne namjene,novčane
depozite sa kratkim otkaznim rokom, kratkoročne oročene depozite koji se mogu aktivirati u kratkom roku ,
opšteprihvatljive efektivne strane valute i gotovinu u opšteprihvaćenim stranim valutama u blagajni, na računima
i u kratkoročnim depozitima kako u domaćim bankama tako i u bankama u inostranstvu
Sa gotovinom se izjednačavaju i ekvivalenti gotovine tj novčani ekvivalenti zbog njihovog kratkoročnog karaktera
zbog čega nisu pod uticajem rizika promjene vrijednosti a lako i brzo su pretvorivi u gotovinu
Novčani ekvivalenti su kratkotrajna i visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku (najviše tri mjeseca)
mogu aktivirati konverzijom u gotovinu i koristiti za plaćanje (čekovi i mjenice primljene na naplatu, tekuća
ulaganja u vrijednosne papire sa kratkim rokom dospjeća ,plemeniti metali
Žiro račun
Osnovne karakteristike ove gotovine na računima kod banaka je mobilnost koja se postiže kroz mehanizme
platnog prometa. To je dislocirana blagajna kod banke pod pretpostavkom da su banke koje imamo žiro račun
apsolutno likvidne.Transakcije na žiro računu se obavljaju izdavanjem naloga za plaćanje. Nalozi za plaćanje
javnih prihoda (porezi, doprinosi,carina itd) imaju posebnu formu u odnosu na redovne naloge. Kao i kod
redovnog naloga nalog za uplatu javnih prihoda sadrži dodatne elemente za identifikaciju uplatioca, vrsta javnih
prihoda , period na koji se uplata odnosi. Sredstva na računima uvrštavamo u kategoriju gotovine zbog toga što
su to „A VISTA „ depoziti tj.po viđenju i to podrazmjeva slobodan protok i slobodno korištenje. Ako se sredstva
oroče ta sredstva treba izdvojiti na poseban račun i neće više imati tretman sredstava na žiro računu i ta sredstva
više nisu uslovno rečeno raspoloživa
Novcem sa žiro računa raspolažu ovlaštena osoba čiji su potpisi deponovani kod banke. Banke imaoca računa
izvještavaju o stanju i promjenama na žiro računu slanjem izvoda na osnovu kojih se vrši knjiženje promjena na
žiro računu. Možemo imati račune kod više banaka koji se analitički razdvajaju.
Prilikom plaćanja sa žiro računa konto 200 će potraživati , a dugovaće sljedeća konta zavisno od vrste
transakcije ili navesti sa kojim računima korespondira žiro račun sa potražne strane ?:
1)konta obaveza koje plaćamo (konta dobavljača i drugih obaveza klase 4)
2)konta ulaganja na koja vršimo ulaganja (grupa konta 06 ili 24 )
3)konta potraživanja ( ako se radi o uplati avansa-klasa 2)
4)konta na koja vršimo prenos sredstava (blagajna, akreditivi-klasa 2)
Kod plaćanja na žiro račun konto žiro računa će dugovati a potražuju sljedeća konta zavisno od transakcije ili
navesti sa kojim računima korespondira žiro račun sa dugovne strane:
1) konta potraživanja na klasi 0 kod dugoročnih i na klasi 2 kod kratkoročnih potraživanja kod naplate
potraživanja
2)konta ulaganja kod prodaje ulaganja (klasa 0 i 2)
3)konta obaveza za primljene dugoročne i kratkoročne kredite (klasa 4)
3) konta sa kojih vršimo prenos sredstava na žiro račun (blagajna –klase 2)
3)konta klase 3 kod uplate kapitala u novcu
4)konta klase 6 kod naplate otpisanih potraživanja
Otvoreni akreditiv
Preduzeća otvaraju akreditiv za određene namjene (investicije itd)ili za potrebe svojih organizacionih jedinica
zbog njihove geografske udaljenosti ili radi praćenja pojedinih izdataka. Prilikom otvaranja akreditiva sredstva se
uplaćuju sa žiro računa, plaćanje i isplate sa akreditiva se evidentiraju na isti način kao i plaćanje sa žiro računa i
kod zatvaranja akreditiva eventualna preostala sredstva će se vratiti na žiro račun.
Razlika između akreditiva i avansa ?
Danas u praksi imamo sve manje otvorenih akreditiva dobavljačima jer im je uloga zamjenjena avansima ( danas
su akreditivi više u funkciji otvorenih računa podružnica).Između akreditiva i avansa razlika je u sigurnosti jer se
akreditiv koristi prezentacijom dokumenata, dok to nije slučaj kod avansa .Akreditivom se sredstva ne prenose
na račun dobavljača a avansi su data sredstva na račun dobavljača i njegova isplata je automatski odobrenje za
korištenje. Akreditivom se sredstva ne prenose na račun dobavljača već sa računa banke koja će po nalogu
vlasnika sredstava i ispunjenih uslova dati nalog za plaćanjeAkreditiv podrazumjeva data sredstva kod banke kojoj
vjeruju i kupac i dobavljač jer se banke pojavljuju u ulozi posrednika.
Blagajna (205)
Na kontu blagajne se evidentira blagajnički promet u domačoj i stranoj valuti.Kod pravnog lica može postojati više
blagajni od kojih je samo jedna glavna blagajna a sve ostale su pomoćne.Preporučljivo je da se donese i poseban
interni akt o blagajničkom poslovanju sa precizno utvrđenim ovlaštenjima u pogledu likvidiranja i izvršavanja
naloga za isplatu, uključujući i visinu blagajničkog maksimuma.Novac sa žiro računa se u blagajnu podiže putem
„Naloga za gotovinsku isplatu“
Na osnovu prometa blagajne potrebno je sačiniti blagajnički izvještaj koji se obično sačinjava svaki dan tj kada
nastanu promjene u blagajni i sadrži podatke o uplatama i isplatama iz blagajne sa pratećom dokumentacijom
Zaduženje konta blagajne tj povećanje stanja u blagajni tj uplate u blagajni se mogu vršiti prenosom sa žiro
računa,gotovinskom naplatom potraživanja,povratom putnih akontacija,naplatom maloprodajnih cijena i tada če
blagajna dugovati a konta koja će se odobravati za uplate u blagajni su : konto žiro računa,konto potraživanje od
radnika, ostala konta potraživanja, konta prihoda (klasa 6).Ako blagajna potražuje znači da su uslijedile isplate i
tada mogu dugovati konto žiro račun ili prelazni žiro račun za polaganje gotovine na žiro račun, konto
potraživanje od radnika za isplatu akontacije, konta klase obaveza (klasa 4 za plaćanje obaveza) konta troškova ili
rashodaživati
Devizni žiro račun
Na kontu devizni žiro račun evidentiraju se devizna sredstva na računima kod domaćih i kod banaka u
inostranstvu. Sa ovog računa se izmiruju obaveze prema dobavljačima iz inostranstva i stranim bankama i primaju
uplate iz inostranstva, naplate od kupaca iz inostranstva, primljeni devizni avansi.
Plemeniti metali
Preduzeća, posebno finansijske institucije mogu imati u svom posjedu plemenite metale U skladu sa MRS 7
plemeniti metali se smatraju ekvivalentima gotovine jer su visokolikvidni i u kratkom roku se mogu pretvoriti u
novac.Plemeniti metali imaju svoju vrijednost na osnovu fakture o kupovini (trošak nabavke) ili na osnovu tržišne
vrijednosti plemenitih metala definisana težinom, finoćom i vrijednošću na berzi plemenitih metala ili
procijenjenu vrijednost koju procjenjuje ovlašteni procjenjitelj .Obaveze se mogu izmirivati u plemenitim
metalima po onoj vrijednosti za koju se obje strane dogovore što predstavlja fer vrijednost plemenitih metala i u
tom slučaju plemeniti metali su sredstva platnog prometa.
Objasniti knjiženje prodaje plemenitih metala ?
Transakcija plemenitih metala u domaću ili stranu valutu (prodaja) ne podrazumjeva ostvarenje prihoda osim ako
se ne ostvari veća vrijednost od knjigovodstvene vrijednosti ili ostvarenje rashoda kada se ostvari niža
vrijednost od knjigovodstvene. Ni prihoda ni rashoda neće biti ako se prodaja plemenitih metala izvrši po
knjigovodstvenoj vrijednosti jer je tada samo izvršena zamjena jednog sredstva (plemenitih metala) za drugo
(novac).Prodaja plemenitih metala se vrši po neto prodajnom principu
Viškovi i manjkovi plemenitih metala kao inventurne razlike imaju isti tretman kao i kod drugih imovinskih
dijelova. Za potrebe finansijskog izvještavanja mora se svaki put provjeriti vrijednost plemenitih metala metodom
procjene i uspostaviti eventualna razlika kao višak ili manjak vrijednosti
Ostala gotovina i ekvivalenti gotovine
Na konta ostala gotovina i ekvivalenti gotovine se iskazuju novčana sredstva izdvojena za posebne namjene npr
za isplatu obračunate plate radniku koji je privremeno odsutan, sredstva izdvojena za isplatu izdatih čekova . U
skladu sa MRS 7 na kontu ostala gotovina i ekvivalenti gotovine se evidentiraju:
-čekovi domaćih banaka primljeni na naplatu
-mjenice domaćih banaka primljene na naplatu
-ostali čekovi primljeni na naplatu
-ostale mjenice primljene na naplatu i sopstvene vučene mjenice
-tekuća ulaganja koja kotiraju na berzi i čije je dospjeće unutar kratkog perioda do tri mjeseca
KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA
Potraživanja su poseban oblik sredstava , pripadaju aktivi bilansa i predstavljaju očekivanja da će dužnik svoju
obavezu izmiriti u ugovorenom roku. Da bi došlo do potraživanja mora doći do razmjene sredstava, usluga,
zakonskih uslova ili vremenskih razgraničenja.Kratkoročna potraživanja znači da korist od tih sredstava pritiče u
pravno lice u roku do dvanaest mjeseci
Potraživanja dijelimo na:
a)osnovna (koja su rezultat transakcija)
b)izvedena , zakonom priznata ili po osnovu ugovora pod određenim uslovima utvrđena
U osnovna potraživanja uvrštavamo potraživanja po osnovu ?:
-potraživanja od kupaca ( u zemlji, inostranstvu, povezanih ili pridruženih pravnih lica, kupci iz konsignacije i
komisiona )
-potraživanja od zaposlenih
-potraživanja od države i državnih organa
-potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
Pod pojmom izvedenih potraživanja podrazumjevamo ona potraživanja koja proizilaze iz osnovnog
potraživanja kao posljedica i uključuju ?
-potraživanja za kamate (redovne, ugovorene, zatezne)
-potraživanja za penale, nagrade, ustupnine
