Citiranje i referenciranje
CITIRANJE I REFERENCIRANJE
SADRŽAJ
1.
VAŽNOST CITIRANJA I REFERENCIRANJA
1
2.
LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA
3
3.
HARVARDSKO CITIRANJE
4
3.1.
C
ITIRANJE REFERENCI U TEKSTU PRIMJENOM HARVARDSKOG SUSTAVA
4
3.1.1.
A
UTOROVO IME CITIRANO U TEKSTU
4
3.1.2.
I
MENA DVAJU AUTORA RAZLI
Č
ITIH RADOVA CITIRANA U ISTOJ RE
Č
ENICI
4
3.1.3.
I
MENA DVAJU AUTORA ISTOG RADA CITIRANA U TEKSTU
5
3.1.4.
R
EFERENCIRANJE NA RAD
5
3.1.5.
R
AD S DVA AUTORA
5
3.1.6.
Z
A REFERENCIRANJE RADA KOJI IMA VIŠE OD DVA AUTORA NAVO
Đ
ENJEM AUTORA U TEKSTU
5
3.1.7.
R
EFERENCIRANJE VE
Ć
EG BROJA RADOVA AUTORA
Č
IJA IMENA NISU DIREKTNO CITIRANA U
TEKSTU
6
3.1.8.
N
EPOZNAT AUTOR
6
3.1.9.
N
EPOZNATA GODINA OBJAVE RADA
6
3.1.10.
D
OSLOVNO PREUZIMANJE DIJELA TEKSTA DRUGIH AUTORA
7
3.1.11.
V
E
Ć
I BROJ RADOVA ISTOG AUTORA OBJAVLJENI U RAZLI
Č
ITIM GODINAMA
8
3.1.12.
V
E
Ć
I BROJ RADOVA ISTOG AUTORA OBJAVLJENIH U ISTOJ GODINI
9
3.1.13.
R
ADOVI OBJAVLJENI POD OKRILJEM RAZNIH ORGANIZACIJA
9
3.1.14.
S
EKUNDARNE REFERENCE
9
3.1.15.
T
ABLICE
,
SLIKE
,
GRAFOVI I DIJAGRAMI
10
3.1.16.
P
RAVILA I NORME
12
3.1.17.
W
EB IZVORI U TEKSTU
12
3.1.18.
P
ODJELE
,
NABRAJANJA
,
MATEMATI
Č
KI IZVODI I FORMULE
12
3.2.
C
ITIRANJE REFERENCI U LITERATURI
/
BIBLIOGRAFIJI PRIMJENOM HARVARDSKOG
SUSTAVA
12
3.2.1.
K
NJIGE
13
3.2.2.
R
EFERENCIRANJE NA STRANICU KNJIGE
,
DIO ILI POGLAVLJE
14
3.2.3.
E
LEKTRONI
Č
KE KNJIGE
14
3.2.4.
Č
LANAK OBJAVLJEN U ZNANSTVENOM ILI STRU
Č
NOM
Č
ASOPISU
15
3.2.5.
E
LEKTRONI
Č
KI OBLIK
Č
LANAKA OBJAVLJENIH U ZNANSTVENIM I STRU
Č
NIM
Č
ASOPISIMA
15
3.2.6.
ZNANSTVENI I STRU
Č
NI RAD U KONFERENCIJSKOM ZBORNIKU
16
3.2.7.
D
IPLOMSKI RAD
,
MAGISTARSKI RAD I DISERTACIJA
16
3.2.8.
VII.
C
ITIRANJE ZAKONA
,
PRAVILNIKA I UPUTA
16
3.2.9.
N
ORME
17
3.2.10.
C
ITIRANJE PUBLIKACIJA INTERNACIONALNIH ORGANIZACIJA I DRUGIH IZVJEŠTAJA
17
3.2.11.
C
ITIRANJE
W
EB IZVORA
17
POPIS KORIŠTENIH REFERENCI
19
1
1.
VAŽNOST
C
ITIRANJA I REFERENCIRANJA
Pri pisanju znanstvenih i stru
č
nih radova od velikog je zna
č
aja ispravno
referenciranje i citranje. U prvom redu tu se misli na smanjenje mogu
ć
nosti
klasificiranja nekog rada ili dijela rada kao plagijata
1
. Slobodno možemo re
ć
i da u
procesu sastavljanja znanstvenih i stru
č
nih radova pod plagijarizmom
podrazumijevamo preuzimanje ne
č
ijih ideja, mišljenja, stavova, spoznaja, rezultata
istraživanja, raznih prikaza i sl. bez eksplicitnog navo
đ
enja originalnog izvora istih ili
još jednostavnije i op
ć
enitije prisvajanje ne
č
ijeg rada kao vlastitog.
Drugi razlozi proizlaze iz potrebe za skretanje pažnje na radove drugih autora koji su
iz bilo kojeg razloga bitni za dano istraživanje bilo da predstavljaju teoretske ili
prakti
č
ne osnove, da se pruži uvid u dano podru
č
je istraživanja i ostalima omogu
ć
i
njihovo detaljnije izu
č
avanje (koji autori se bave danom temom ili srodnim temama,
slijed razvoja istraživanja o danoj problematici, koja su najnovija dostignu
ć
a na tom
podru
č
ju, postoje li druga podru
č
ja koja se bave istraživanjima koja su od važnosti za
primarno podru
č
je istraživanje, itd.), da se na njihove rezultate ili zaklju
č
ke rad
naslanja ili nastavlja i sl. Osim navedenog, citiranje i referenciranje
č
esto upu
ć
uje na
č
injenicu da autor, odnosno autori nisu usamljeni u svojim navodima, stavovima i
spoznajama, a ponekad da se pozovu na eminentni autoritet u nekom podru
č
ju.
To ne zna
č
i da se bilo kome treba ograni
č
iti i onemogu
ć
iti originalnost pri
znanstvenom / stru
č
nom radu. Postoje slu
č
ajevi u povijesti znanosti u kojima su
zabilježeni izvorni znanstveni radovi bez referenci. Tipi
č
an primjer je Einsteinov
č
lanak originalno naslovljen „Zur Elektrodynamik bewegter Körper“ (u prijevodu „O
elektrodinamici tijela u gibanju“) objavljenom u Annalen der Physik 30.06. 1905. u
kojem su iznesene osnove Specijalne teorije relativnosti.
Č
lanak nije sadržavo niti
1
Plagijat (prema Klai
ć
, B. Rje
č
nik stranih rije
č
i, 1990.) – (lat. plagium – otmica
č
ovjeka) literarna kra
đ
a;
prisvojenje tu
đ
eg autorstva; izdanje tu
đ
eg djela pod svojim imenom
U radu se citiraju ili referenciraju svi izvori koji su korišteni
pri izradi i sastavljanju rada, u cilju lakšeg pronalaženja
samog izvora i razlu
č
ivanja vlastitog doprinosa i rada od
djela drugih autora.

3
U sljede
ć
ih nekoliko poglavlja pobliže
ć
emo se upoznati s harvardskim sustavom
citiranja koji predstavlja najzastupljeniji na
č
in citiranja u prirodnim i društvenim
znanostima.
2.
LITERATURA I BIBLIOGRAFIJA
Prije nego što navedemo osobitosti harvardskog sustava citiranja prisjetimo se
definicija literature i biliografije.
Literatura sadrži listu referenci koje su direktno citirane u tekstu.
Bibliografija sadrži listu referenci koje su citirane u tekstu, ali i sve one izvore koji su
korišteni za izradu i pisanje rada, a nisu direktno citirani u tekstu. Bibliografija ukazuje
na
č
injenicu da ste za provo
đ
enje samog istraživanja i pisanje rada prou
č
ili i
pregledali znatno više izvora nego što ste ih citirali.
Svi citati u tekstu moraju biti navedeni u Literaturi (popisu
na kraju rada) i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti
citirani u tekstu(Belak, 2005).
Bibliografija je u biti proširena literatura upotrebljena za
izradu i pisanje rada, te predstavlja popis svih citiranih i
necitiranih referenci bitnih za danu problematiku.
4
3.
HARVARDSKO CITIRANJE
Harvardski sustav citiranja, kao i svi ostali sustavi citiranja koji su danas u upotrebi,
podrazumijeva kako je ve
ć
re
č
eno posebno definiran skup pravila pri navo
đ
enju
izvora u tekstu rada i njihovog navo
đ
enja u literaturi odnosno bibliografiji. Izvori mogu
biti raznovrsni i za svakog postoji pravilo kojeg je potrebno slijediti pri primjeniti
izabranog sustava citiranja. Na ovom je mjestu korisno istaknuti da veliki broj
znanstvenih i stru
č
nih
č
asopisa autorima
č
lanaka preko uputa autorima navodi koji
sustav citiranja
ć
e koristiti, kao i na koji na
č
in rad treba biti oblikovan, stiliziran, te što
treba sadržavati. Uobi
č
ajeno je da autori mogu dobiti predložak koji im služi kao
vodilja pri pisanju rada kojeg misle objaviti u doti
č
nom
č
asopisu.
3.1.
C
ITIRANJE REFERENCI U TEKSTU PRIMJENOM HARVARDSKOG SUSTAVA
3.1.1.
A
UTOROVO IME CITIRANO U TEKSTU
Kada se u tekstu referencira na rad nekog autora uz autorovo ime navedeno u tekstu
tada se navodi prezime autora i u zagradi godina objave rada:
U svom radu Minsky (1995) tvrdi kako...
Dobiveni rezultati u potpunosti su u skladu s rezultatima istraživanja objavljenim u
radu Einsteina (1905).
3.1.2.
I
MENA DVAJU AUTORA RAZLI
Č
ITIH RADOVA CITIRANA U ISTOJ RE
Č
ENICI
U tekstu se referencira na radove dvaju autora uz direktno navo
đ
enje imena autora u
istoj re
č
enici – navodi se prezime svakog autora i u zagradi godina objave rada:
Erwin (1967) i Willey (1968) su dokazali da .....

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti