Osnovi stvarnog prava
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
EKONOMSKI FAKULTET
TRAVNIK
OSNOVI STVARNOG PRAVA
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Poslovno pravo
Mentor:
Student:
Prof. Dr. Sc. Rajko Kasagić
Alem Šabanović
Broj indeksa:
E-38/16
Travnik, April 2017.
2
SADRŽAJ
UVOD
.................................................................................................................................... 3
1. PODJELA STVARI
.........................................................................................................4
1.1. Proste i složene stvari...............................................................................................4
1.2. Glavne i sporedne stvari...........................................................................................4
1.3. Zamjenljive i nezamjenljive stvari...........................................................................5
1.4. Pokretne i nepokretne stvari.....................................................................................6
2. PRAVO SVOJINE I PRESTANAK PRAVA SVOJINE
..............................................7
2.1. Pojam i historijski razvoj svojine.............................................................................7
2.2. Sticanje prava svojine...............................................................................................8
2.2.1. Derivatno sticanje svojine..............................................................................8
2.2.2. Vrste predaje.................................................................................................. 8
2.2.3. Zadržavanje prava svojine i pored predaje stvari...........................................9
2.2.4. Ugovorno sticanje prava svojine na nepokretnostima....................................9
2.3. Originarno sticanje svojine.......................................................................................9
2.3.1. Sticanje od nevlasnika....................................................................................9
2.3.2. Akumulacija i priraštaj................................................................................. 10
2.3.3. Sticanje svojine na ničijim stvarima............................................................11
2.4. Svojina na više subjekata....................................................................................... 11
2.4.1. Pojam svojine sa više subjekata...................................................................11
2.4.2. Susvojina...................................................................................................... 12
2.4.3. Zajednička svojina.......................................................................................12
2.4.4. Etažna svojina.............................................................................................. 13
2.5. Prestanak prava svojine..........................................................................................13
ZAKLJUČAK
.....................................................................................................................14
LITERATURA
...................................................................................................................15

4
1.
PODJELA STVARI
1.1.
Proste i složene stvari
Svaka stvar se sastoji od dijelova koji se ili ne mogu raspoznati, pa izgledaju kao
jedna cjelina i onda kažemo da je to prosta stvar, ili se mogu raspoznati pa izgledaju kao
više prostih stvari koje su međusobno povezane, kada se radi o složenoj stvari.
Svi dijelovi složene stvari nalaze se u međusobnoj funkcionalnoj vezi i
predstavljaju cjelinu sa gledišta namjene i prava. Sastavni dijelovi mogu biti spojeni, koji
su u materijalnoj vezi, ili odvojeni. Spojeni sastavni dijelovi mogu biti neodvojivi i
odvojivi. Neodvojivi ili potpuno inkorporisani dio je onaj koji se ne može odvojiti bez
uništenja, odnosno oštećenja.
Odvojivi ili nepotpuno inkorporisani dio je onaj koji se
može odvojiti bez uništenja, odnosno oštećenja, na primjer, vrata na zgradi, točak na
motornom vozilu. Što se tiče odvojenog dijela, on je uvijek pokretna stvar, a sama složena
stvar kojoj pripada može biti kako pokretna, tako i nepokretna stvar. Ovakav pokretni dio
samo povremeno dolazi u fizičku vezu sa stvari kada joj služi, često je u upotrebi izraz
sporedna stvar. Taj izraz je u upotrebi kada treba označiti stvar koja služi drugoj stvari i
koja u toj kombinaciji ima sporednu ulogu, ali u slučaju kad je upotrebna glavne stvari
nemoguća u istoj mjeri bez sporedne stvari. Međutim, ima takvih složenih pokretnih stvari
čiji su svi sastavni dijelovi odvojeni, a funkcije su im ravnopravne, pa samo zajedno imaju
funkciju. U praksi i pravnoj literaturi, ove stvari se zovu zbir stvari, za razliku od dijelova
koji se mogu izdvojiti i tako izdvojeni imati samostalnu namjenu- samostalna stvar, koje se
u praksi i pravnoj literaturi zovu zbirne stvari.
Potpuno inkorporisani dio ne može biti predmet posebnog prava svojine i ostalih
stvarnih prava. Pravo svojine na jednoj stvari se odnosi na sve njene potpuno inkorporisane
sastavne dijelove. Inače, složene stvari jednako dijele pravnu sudbinu prodaje, zakupa,
zaloga i sl.
1.2.
Glavne i sporedne stvari
Dvije ili više posebnih stvari mogu biti ekonomski ili fizički vezane među sobom i
činiti jednu cjelinu. Pri tome njihov ekonomski značaj nije jednak, ali samo njihova
povezanost daje ekonomsku svrhu. Ako je jedna među tako povezanim stvarima
ekonomski važnija, jer je njena upotrebna vrijednost značajnija za cjelinu, onda je to
glavna stvar, dok su ostale sporedne stvari.
Prema fizičkoj vezi sa glavnom stvari, sporedne stvari se dijele na: priraštaje i
pripatke.
Kod priraštaja sporedne stvari su vezane fizički za glavnu stvar, dok su pripaci-
sporedne stvari čija je veza sa glavnom stvari ekonomska, a ne fizička. Među priraštajima
najčešći su i najznačajniji plodovi koje glavna stvar periodično daje i mogu se odvojiti od
nje. Plodovi mogu biti prirodni i civilni. Prirodni plodovi su najčešće fizički vezani za
glavnu stvar, kao na primjer plodovi biljaka, priraštaj domaćih životinja i sl. Civilni
Kasagić, R.:
Osnovi prava i poslovno pravo,
Ekonomski fakultet Brčko, Brčko, 2005, str. 94.
5
plodovi su novčani prihodi koje glavna stvar periodično daje, kao što su prihodi od zgrada
ili kamate na štedne uloge. Plodovi i ostali priraštaji pripadaju onome čija je glavna stvar.
Dok se ne odvoje, dijele pravnu sudbinu glavne stvari.
Predmet prava svojine i drugih stvarnih prava, kao i posluge, najma i ostave, mogu
biti individualno određene stvari, dok se potraživanje može odnositi i na stvari određene po
rodu. Kad su predmet obaveze stvari određene po rodu, obaveza ne prestaje čak ni onda
kad sve što dužnik ima od takvih stvari propadne uslijed događaja za koji on ne odgovara.
Ali kada obaveza ima za predmet stvari određene po rodu koje se imaju uzeti iz određene
mase tih stvari, onda obaveza prestaje kada propadne cijela ta masa. Ako se pravni posao
odnosi na individualno određenu stvar, pa ona propadne uslijed više sile prije nastupjelog
roka za isporuku- ugovor se raskida.
1.3.
Zamjenljive i nezamjenljive stvari
Zamjenljiva je ona stvar na čijem mjestu u pravnom odnosu može doći druga stvar
istih osobina i vrijednosti.
U ekonomskom prometu zamjenljive su one stvari na čijem
mjestu u procesu razmjene može doći druga stvar iste upotrebne vrijednosti. Ovu podjelu
treba razlikovati od podjele na individualno određene i po rodu određene stvari, mada su
sve generično određene stvari istovremeno i zamjenljive, a individualno određene-
nezamjenljive. Međutim individualno određene stvari mogu biti i zamjenljive i
nezamjenljive.
Nezamjenljive su stvari koje posjeduju određene osobine koje ih čine specifičnim
od njihovog postanka, na primjer, stvari koje su izrađene po naročitim postupcima, izradio
ih je umjetnik, ili su tokom vremena dobile neka izuzetna svojstva. To znači da se u slučaju
potpunog ili djelimičnog uništenja same stvari ne može ponovo uspostaviti pređašnje
stanje time što će na mjesto uništene stupiti druga stvar sa odgovarajućim svojstvima.
Podjela stvari na zamjenljive i nezamjenljive dolazi do izražaja prilikom sklapanja i
izvršenja pojedinih pravnih poslova. Tako na primjer predmet ugovora o zajmu mogu biti
samo zamjenljive stvari ili kod ugovora o uskladištenju skladištar može pomiješati
zamjenljive stvari iste vrste raznih deponenata ukoliko to ugovorom nije posebno
isključeno. Zato, prilikom određivanja nadoknade štete u slučaju propasti ili djelimičnog
oštećenja stvari, zamjenljive stvari se po pravilu nadoknađuju u naturi, a nezamjenljive u
novcu.
Ibid. Str. 98.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti