Četvorotaktni benzinski motor Vukašinović Krsto IV – 5
1
1. Uvod
Benzinski motori su motori sa unutrašnjim sagorijevanjem. U njima sagorijeva gorivo i stvara
energiju potrebnu za kretanje.
U benzinskom se motoru benzinske pare miješaju sa vazduhom i pale varnicom. Smjesa vazduha
i benzina sagorijeva eksplozivnom brzinom, i zagrijana se smjesa gasova brzo širi. U većini
benzinskih motora to širenje pokreće klip kroz cilindar, a kretanje klipa pokreće vratilo motora, te
se tako pravolinijski kretanje pretvara u kružno (rotaciono). Kod većih se motora naizmenično pali
smjesa u nekoliko cilindara, jer se tako dobija jednolični obrtni momenat. U rotacionom
benzinskom motoru, koji nema cilindara, gasovi direktno okreću rotor.
Cilj ovog rada je četvorotaktni benziski motor.
Četvorotaktni benzinski motor Vukašinović Krsto IV – 5
2
2. Istorija oto motora
Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem konstruisao je Nikolas August Otto (1832-1891) po kome
se ovaj motor naziva i Oto motor.
Otto je napravio prvi benzinski motor 1861. godine.
1876. Otto konstruiše četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, najsličniji onom koji
poznajemo danas.
Prema tipu ciklusa motori sa unutrašnjim sagorijevanjem dijele se na dvije grupe – motore sa
kontinualnim i motore sa isprekidanim sagorijevanjem. Kontinualno sagorijevanje podrazumijeva
stalan protok goriva i vazduha kao i njihovo konstantno paljenje (mlazni motori kod aviona, npr.).
Isprekidano sagorijevanje podrazumijeva da se u odredjenom ciklusu, periodično, konačne
količine vazduha i goriva pale i potom prolaze kroz ostale djelove ciklusa. Ovo je tipično za
benzinske i dizel motore sa klipovima kakve vidjamo u automobilima.
Pored ove, postoje i podjele motora sa unutrašnjim sagorijevanjem prema tipu goriva i metodi
ubrizgavanja, načinu paljenja, načinu kretanja klipova (pravolinijski i rotacioni), rasporedu
cilindara, broju taktova u ciklusu (dvotaktni, četvorotaktni), tipu rashladnog sistema i prema tipu
ventila i njihovoj lokaciji.
Najuobičajeniji motori sa unutrašnjim sagorijevanjem u upotrebi su benzinski i dizel
četvorotaktni motori.
Četvorotaktni benzinski motor Vukašinović Krsto IV – 5
4
3.1Razvodni mehanizam
Zadatak razvodnog mehanizma je upravljanje izmjenom radnog medija kroz otvore za
usisavanje i izduvavanje, tj. mehanizam određuje trenutak otvaranja i zatvaranja otvora.
Razvodni mehanizam dobiva pogon od radilice (koljenastog vratila) preko zupčastog remena,
lančastog prenosa ili zupčanika na bregastu osovinu. Brijegovi bregaste osovine preko prenosnih
članova, podizača, suprotstavljajući se silama opruga ventila otvaraju usisne i izduvne ventile. Sile
opruge potom zatvaraju ventile. Kako se radni proces odvija tokom četiri takta, tj. dva okreta
radilice, a ventili se pritom pokreću samo jednom, bregasta osovina mora imati dvostruko manji
broj okretaja od radilice. Zupčanik bregaste osovine u odnosu na zupčanik radilice, mora imati
dvostruko više zubaca. Prenosni omjer između radilice i bregaste osovine je 2:1.
Položaji ventila mogu biti:
1) Viseći – otvori se zatvaraju gibanjem ventila prema gore. Motori s visećim ventilima nazivaju se
OHV motori (eng. over head valves – ventili u glavi motora)
2) Ležeći ili stojeći – gibanjem ventila prema dolje zatvaraju se otvori. Ventili su smješteni sa
strane, pa je oblik prostora izgaranja nepovoljan. Motori s takvim ventilima nazivaju se i SV motori
(eng. side valves).
Razvodni mehanizam prema položaju bregaste osovine dijelimo na:
1) Donji razvod
2) Gornji razvod – npr. OHC (bregasta osovina iznad glave motora), DOHC (dvije bregaste
osovine iznad glave motora), CIH (bregasta osovina je smještena u glavi motora)
Na slici 2. prikazan je razvodni mehanizam.
Slika 2 Razvodni mehanizam bregasta osovina – ventili
Četvorotaktni benzinski motor Vukašinović Krsto IV – 5
5
3.1.1 Djelovi razvodnog mehanizam
Bregasta osovina (brijegovi)
- su djelovi koji pretvaraju rotacijsko gibanje u translacijsko. Na
bregastoj osovini (slika 3.) smješteni su brijegovi za podizanje izduvnih i usisnih ventila. Zadatak
bregaste osovine je zatvaranje i otvaranje ventila određenim redosledom i u određenom trenutku.
Brijegovi usisnih i izduvnih ventila pomjereni su za određeni ugao. Vremena i redosled otvaranja
ventila određena su položajem brijegova. Trajanje otvorenosti, brzine otvaranja i zatvaranja, te hod
ventila određeni su oblikom brijega.
Slika 3 Bregasta osovina
Okretajući se, brijeg počinje pritiskati na podizač ventila, koji gura ventil prema sredini cilindra,
omogućujući time dotok smjese vazduha i goriva. Daljnjim okretom osovine spušta se vrh brijega s
podizača ventila, a opruga ventila uzrokuje vraćanje ventila u poziciju zatvaranja. Budući da
bregasta osovina direktno djeluje na punjenje cilindra smjesom goriva i vazduha, ali i izduv
plinova, poboljšanje u njenom radu može donjeti mjerljive rezultate u boljem radu motora.
Bregasta osovina je fiksirana na mjesto ležajevima (slika 4.), a u situaciji kad je između ležajeva i
rukavaca prevelik zazor dolazi do nepravilnog rotiranja osovine (jačeg oštećenja i trošenja), što na
kraju može uzrokovati nepravilan rad motora.
Slika 4 Sklop bregaste osovine i ležajeva
