Siromaštvo i nejednakost
Fakultet za poslovne studije i pravo
SEMINARSKI RAD
Mikroekonomija
Nejednakost i Siromaštvo
Profesor: Student:
Doc. dr Aleksandra Pavićević Martin Stojković
Smer - Pravo, Grupa - 19
Broj Indeka I0746 – 15
Datum izrade: 20.08.2017
Školska 2016/2017. godina
2
Sadržaj
Pojam i merenje siromaštva ................................................................... 4
Finansijsko siromaštvo i uskrac
́enost egzistencijalnih potreba ............................................ 7
Makroekonomski i fiskalni okvir i ekonomski razvoj ......................... 7
Regionalna kohezija u Republici Srbiji ................................................ 9

4
Pojam i merenje siromaštva
Apsolutno i ekstremno siromaštvo
Apsolutno siromaštvo podrazumeva nemogućnost da se zadovolje osnovne, bazične, minimalne potrebe.
„
Siromaštvo na kraju ipak mora biti shvaćeno kao apsolutni pojam”. „Ako postoji glad i
izgladnjivanje, bez obzira na to kako slika izgleda relativno, u pitanju je siromaštvoˮ .
4
Istorijski posmatrano, ovo je koncept koji je najranije nastao, a u okviru koga se siromaštvo pre
svega vezivalo za nemogućnost održanja gole egzistencije. Još u drugoj polovini 19. veka u Engleskoj su
se pojavile detaljne studije o siromaštvu, među kojima je verovatno najvažniji rad o položaju radničke klase
u Jorku 1899. Godine.
5
Bazirajući se na prikupljenim podacima za sve radničke porodice o njihovom
sastavu, zanimanju članova domac
́instva i dohotku, a za jedan broj i o potrošnji, studija je pokušala da
sagleda rasprostranjenost, dubinu i prirodu siromaštva. Na bazi ankete procenjeni su različiti minimalni
nutricionistički iznosi kalorija dovoljni za preživljavanje koji su, zajedno sa drugim minimalnim potrebama,
uz pomoć minimalnih cena pretvoreni u novčane iznose i definisani kao linije siromaštva, koje su se
razlikovale za porodice različite veličine i sastava. Porodice čije su ukupne nadnice bile nedovoljne da
pokriju potrepštine neophodne makar za održanje fizičkih sposobnosti svrstane su među deo populacije koji
živi ispod linije - u uslovima „primarnog siromaštva”. Ukoliko je dohodak bio „dovoljan”, a troškovi,
opravdani
i
neopravdani, bili veći, smatralo se da porodica živi u „sekundarnom
siromaštvu”.
Pojednostavljeno, prag siromaštva za pojedine tipove domaćinstva je uspostavljen tako što je iznos
minimalnog budžeta za hranu uvećan za tri puta na osnovu pretpostavljene strukture rashoda prosečne
porodice
6
. Ove linije se koriste za statističke i, u modifikovanom obliku, za administrativne potrebe, a
usklađuju se do današnjih dana samo za iznos inflacije.
7
Subjektivno siromaštvo
Koncept subjektivnih procena počinje intenzivno da se koristi tokom šezdesetih godina u
pokušajima merenja sreće i zadovoljstva životom. U to vreme podaci dobijeni putem percepcije su se u
ekonomiji pre svega koristili za kalibriranje funkcije blagostanja, uključujuc
́i i uspostavljanje skala
ekvivalencije
8
.
Van Prag, koji je među prvima primenio subjektivni koncept u ekonomiji i koji je definisao još
krajem šezdesetih godina pravarijantu čuvenog pitanja o proceni minimalnih sredstava potrebnih za
preživljavanje (Lajdenski pristup), smatra da je „siromaštvo subjektivno osećanje pojedinca” i da je
4
Sen, 1983, 153; 159
5
Rowntree, 1902
6
Fisher, 1992
7
http://socijalnoukljucivanje.gov.rs/wp-content/uploads/2014/09/POJAM-I-MERENJE-SIROMASTVA.pdf
8
Ravallion,2011, 3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti