Tisa Vizek:
Vinogradarstvo (skripta)
MORFOLOGIJA LOZE
-
TRS
→ koji ima nadzemne i podzemne organe
→ svaka pojedina biljka loze
-
razlikujemo vegetativne i generativne organe
-
VEGETATIVNI
ORGANI
→ korijen, stablo s ograncima i krakovima, mladica, rozgva i lišće
-
GENERATIVNI
ORGANI
→ cvijet, cvat, grozd, vitica, bobica i sjemenka
V
EGETATIVNI
ORGANI
K
ORIJEN
-
uloga: 1) Učvršćuje biljku u tlo
2) Apsorbira vodu i mineralna hranjiva iz tla
3) Za proces fotosinteze apsobira određenu količinu ugljične kiseline iz tla
4) Sintetizira određene organske spojeve i anorganske (N i P) spojeve
5) Skladišti određene količine rezervnih tvari
6) Pri odumiranju obogaćuje tlo organskim tvarima i daje hranu mikroorganizmima
-
postoje 2 vrste korijena s obzirom na postanak
1) P
RAVI
,
GENERATIVNI
ili
EMBRIONALNI
KORIJEN
→ nastaje iz embrija (sjemenke) u procesu
klijanja
→ u vinogradarstvu nema nikakve važnosti,
jer se razmnožava vegetativno
→ koristi se samo u selekcijske svrhe pri
proizvodnji sjemenaka iz postupka križanja za dobivanje novih kultivara
2) A
DVENTIVNI
ili
VEGETATIVNI
KORIJEN
→ razmnožava se uporabom reznica, korjenjaka,
grebenica i cjepova
→ adventivno korijenje se razvija iz nodija
→ ako smo razmnožavali reznicom, korijen se
razvija po cijeloj dužini, a najveća masa korijena se razvije iz koljenaca jer je u njima sabrana hranjiva
tvar
-
KORIJENOV
STRUK
(vrat) → dio reznice u tlu, odrvenjele mladice koju smo stavili u tlo ili vodu
-
ovisno o duljini korijenovog struka razlikujemo:
1)
POVRŠINSKO
KORIJENJE
(brandusi) → na dubini 5 – 10 cm ispod tla
→ zovu se još i raskupljači
apsorbiraju vodu iz površine
→ prilično su tanki i gusto raspoređeni
→ nalaze se pri vrhu korjenovog struka
→ osjetljivi su na sušu i niske temperature
→ usporavaju razvoj glavnog korijenja, pa se zato odstranjuju
→ ukoliko površinsko korijenje propadne, a donje nije
razvijeno trs će patiti
2)
POSTRANO
(srednje)
KORIJENJE
→ na dubini 15 – 20 cm
→ po sredini korijenovog struka
→ deblje i duže od brandusa
→ nema važnosti u proizvodnji vinove loze
3)
GLAVNO
(podnožno)
KORIJENJE
→ najvažniji dio korijenovog sustava
→ razvija se iz donjeg dijela reznice, tj. iz njegovog najdonjeg
nodija
→ najduže je i najdeblje, te može prodirati do velikih dubina u tlo
što ovisi o tipu tla, slojevitosti, rastresitosti, itd.
-
najveća masa korijena se razvije na dubini od 30 – 70 cm
1
Tisa Vizek:
Vinogradarstvo (skripta)
-
na korijenu razlikujemo nekoliko zona:
1)
ZONA
DIOBE
I
KORJENOVE
KAPE
→ obuhvaća meristemsko tkivo
→ duga je nekoliko milimetara i najmlađi je dio korijena
→ korjenova kapa (calyptra) štiti mlade stanice vršne zone
od mehaničkih oštećenja pri rastu korijena kroz tlo, a ispod te kape je zona diobe stanica
→ u tijeku vegetacije stanice se neprestano dijele
2)
ZONA
PORASTA
I
IZDUŽIVANJA
3)
ZONA
APSORPCIJE
(korijenove dlačice) → najvažnija zona
→ duga je 1 – 2 cm
→ na njoj su razvijene korjenove dlačice
ima ih
puno, pa je ta zona površinski vrlo velika te dostatna za apsorpciju vode i hranjivih tvari
→ vijek trajanja korijenovih dlačica je 10 – 20 dana, po
1 mm
2
= 200 – 300 komada
4)
PROVODNA
ZONA
→ najduži dio korijena
-
KUT
GEOTROPIZMA
→ kut koji čini smjer pružanja podnožnog korijena s osi korijenova struka
→ kut koji adventivno i vegetativno korjenje zatvara u odnosu na korjenov struk
-
u suhim i propusnim tlima je bolja podloga s manjim kutom geotropizma jer takav korijen prodire dublje
pa je bolja opskrba trsa vodom i hranjivim tvarima → redovitiji prirod
S
TABLO
-
od tla do rašljanja → rašlja se u krakove i ogranke
-
nastaje iz jednogodišnjih mladica koje na kraju vegetativnog perioda odrvene, te zatim dolazi do
njihovog debljanja i rasta u širinu
-
osnovna funkcija
je da provodi vodu i u njoj otopljene mineralne tvari od korijena do listova
-
po cijeloj svojoj dužini je pokriveno korom, koja se uzdužno cijepa → lupi i otpada, pa se zato kora zove
LUP
ili
LILA
-
skladišti hranjive tvari pred kraj vegetacije da bi imalo rezervu za početak iduće vegetacije
-
svi su višegodišnji dijelovi stabla bez mladica → na njima postoji puno spavajućih pupova koji su
nevidljivi i koji u izuzetnim okolnostima (pojačana gnojidba, oštriji rez, oštećenja) mogu potjerati u
mladicu (smrzavanje pupa na jednoj mladici)
-
debljina i visina stabla varira
-
stablo zajedno sa krakovima i ograncima čini uzgojni oblik trsa
M
LADICE
–
ROZGVA
-
MLADICE
(rozgve) → razvijaju se iz pupova na bilo kojem dijelu trsa
→ mogu biti rodne i nerodne
→ najvažnije su one koje se razvijaju iz zimskih pupova na jednogodišnjoj rozgvi
-
u jesen su mladice većim dijelom svoje dužine odrvenjele
-
kada s njih otpadne lišće, tada su mladice zrele, tj. jednogodišnje drvo
-
mladica je podijeljena na
MEĐUKOLJENCE
ili
INTERNODIJE
između kojih se nalaze nodiji (koljenci)
-
SORTNO
SVOJSTVO
→ dužina nodija i internodija, obojenost mladice
-
na internodiju nema organa, na nodiju su svi važni organi na mladici loze
1 – po jedan list
2 – u pazušcu lista pup – zimski
3 – ljetni ili zaperkov pup
4 – nasuprot lista može se nalaziti (ukoliko je mladica rodna) grozd, a bez obzira da li je rodna ili nije
na određenom broju nodija se nalaze vitice
-
grozdovi se nalaze između 2 i 8 nodija → iza zone grozda kod rodnih mladica se počinju javljati vitice
-
na 1 mladici 1 – 3 (vrlo rodna sorta, više no rijetka)
-
listovi kod mladice se nalaze nasuprot jedan drugome, ali samo za mladice vinove loze koja se razvila iz
reznice
-
sorte Vitis vinifera → grozdovi su na susjednim nodijima
2
Tisa Vizek:
Vinogradarstvo (skripta)
2)
MORFOLOŠKI
DVOSPOLAN
,
A
FUNKCIONALNI
ŽENSKI
→ i tučak i prašnik, no prašnici nisu
uspravni već savijeni ispod razine njuške tučka, a njihov polen je sterilan
problematična oplodnja jer
je ovisna o oprašivaču
→ sorta koja će ocvasti u isto vrijeme i sa
čijim će se polenom oploditi ženski dio cvijeta
3)
MUŠKI
CVIJET
→ tučak nije razvijen
→ nema grozda
→ u plodnici 4 sjemena zametka
maksimalno 4 sjemenke
V
ITICE
-
loza je penjačica pa ove služe za pričvršćivanje uz naslon
-
isto porijeklo kao i porijeklo cvata
-
u zimskom pupu se nalazi primarni grozd → ako su uvjeti loši grozd se razvije u viticu
-
vitica napravi 2,5 kruga oko žice, zatim odrvenjavaju, ako ne pronađe potporanj ostqaje zelena
-
raspoređene su na 2 susjedna nodija, pa ih na 3 nema
G
ROZD
-
iste građe kao i cvat → peteljka, glavna os i ogranci
-
pričvršćen na mladicu s peteljkom koja je nastala na kosturu koji se grana u više ogranaka, a na njemu su
bobice
-
peteljka je različito dugačka kod grozdova, pa se uzima kao sortno svojstvo
-
veza između bobica i peteljke je različito čvrsta →
ČVRSTOĆA
OTKIDANJA
-
različiti oblici grozda →
VALJKAST
– po cijeloj dužini jednako širok
STOŽAST
→ prema vrhu se sužava
RAZGRANAT
→ više različitih ogranaka
-
grozdovi se razlikuju → sortno svojstvo (sitni grozdovi – vinski, veći grozdovi – stolne sorte)
-
veličina se određuje masom, tj. vaganjem (100 g – 2 kg)
-
bobice mogu biti zbijene → vinske sorte
-
rastresiti grozdovi → stolne sorte
→ bobice su jako lijepo raspoređene
-
na kraju svake sitne peteljčice se nalazi
jastučić
na kojem se nalazi bobica
-
kad otkinemo bobicu ostaje
četkica
→ ostaci provodnih snopova iz
peteljkovine
koji dovode asimilate
iz lista
-
PETELJKOVINA
→ po kemijskom sastavu je slična listu
→ sadrži dosta polifenola, taninskih tvari, te se odbacuje u preradi grožđa da tanini ne
prijeđu u vino
-
nakon završetka cvatnje osuši se njuška i vrat tučka, a plodnica nastavi rasti i prelazi u
bobicu
B
OBICE
-
sorte kojima je čvrstoća otkidanja veća bolje su za transport → stolne vrste
-
REAKCIONA
ČVRSTOĆA
→ sila koja je potrebna da se bobica zgnječi
-
oblik bobice → potpuno okrugla
dužina i širina jednaka
→ jajolika
određen je odnos dužine i širine
→ sortno svojstvo
-
krupnoća bobice → od 2 – 5 g
→ sortno svojstvo
4
Tisa Vizek:
Vinogradarstvo (skripta)
-
MEHANIČKI
SASTAV
→ udio pojedinih dijelova u bobici ili sorti
→ važno nam je za vino da imamo veći udio mesa u odnosu na pokožicu i sjemenku
→ pokožica 9 – 11 %; sjemenke 2 – 5 %; meso 80 – 90 %
-
debljina pokožice je sortno svojstvo → tanka – vinske sorte; deblja – stolne sorte
-
koža bobice je prekrivena voštanom prevlakom –
pepeljkom
(
maškom
) → čuva bobicu od pretjerane
vlage
→ u njemu se nalaze vinski
kvasci
-
u pokožici → aromatske tvari
→ kod nekih crnih sorata boja se nalazi samo u pokožici
S
JEMENKE
-
u bobici loze se nalaze maksimalno 4 sjemenke (najčešće 1 – 3)
-
sjemenka je građena od
kljuna
i
tijela
-
kruškolikog je oblika
-
ima dvije strane → trbušna – ravna; leđna – ovalna
-
na trbušnoj strani je po sredini ispupčenje koje dijeli sjemenku na 2 dijela, a sa svake strane se nalaze 2
udubljenja
-
RAFE
→ ispupčenje ili greben po sredini
-
HALAZA
→ na leđnoj strani na polovini je okruglo udubljenje, gdje ulaze provodni snopići za ishranu
RAZVOJNI CIKLUS LOZE
-
loza je višegodišnja biljka → živi i preko 100 godina
-
ŽIVOTNI
(veliki)
CIKLUS
→ od sadnje do smrti
-
u životnom ciklusu postoje 3 perioda što se tiče rodnosti:
a) Prvo razdoblje porasta rodnosti, od sadnje poa do 7 – 10 godina
b) Puna rodnost
c) Postupno smanjenje rodnosti
-
MALI
(godišnji)
BIOLOŠKI
CIKLUS
→ razvoja loze obuhvaća promjene koje se događaju tijekom 1 godine,
a zovu se
faze razvoja
(fenofaze)
-
razlikujemo 7 fenofaza:
1. Suzenje (plač) loze
2. Pupanje, rast i razvoj vegetacije
3. Cvatnja i oplodnja
4. Rast bobica
5. Dozrijevanje grožđa
6. Priprema za zimski odmor
7. Zimski odmor
1)
S
UZENJE
(
PLAČ
)
LOZE
-
javlja se u rano proljeće → prvi znak buđenja
-
na prerezima rozgve ili oštećenjima starog drva se javlja tekućina ili plač
-
glavni uvjet za početak ove faze je nužan porast temperature od 7 – 10˚C na dubini tla od 20 – 30 cm i
istovremeno da temperatura zraka bude od 8 – 10˚C → potrebna je određena suma pozitivnih dnevnih
temperatura
-
temperatura je glavni čimbenik jačine suzenja
-
jačina suzenja je različita → na početku je malo, slabo u sredini (kad temperatura poraste) suzenje je
intenzivno, a na kraju pada
-
količina tekućine ovisi o uzgojnom sustavu → 0.3 – 2.5 l soka
ako sustav ima puno prereza onda
može biti puno tekućine
5
Tisa Vizek:
Vinogradarstvo (skripta)
-
3 uzroka rahljavog ploda: 1) Funkcionalno ženski tip cvijeta (muškat, cetinka)
2) Slaba ishrana u tijeku morfogeneze cvatova i cvjetova → malo rezervnih
tvari u trsu, slaba fotosintetska aktivnost, preopterećenost trsa pupovima, suviše kratka rezidba, tj.
premala opterećenost)
→ uklanjaju se vršni
dijelovi mladice –
vršikanje
, jer koriste previše hranjiva
3) Loše klimatske prilike u tijeku cvatnje → mraz, suh zrak, previše oborina
4)
R
AZVOJ
BOBICA
-
počinje zametanjem bobica, a završava početkom dozrijevanja grozda
-
nakon oplodnje dolazi do snažne diobe stanica u bobicama i povećanja njihovog volumena → bobice
pojačano rastu
-
istovremeno dolazi do nakupljanja kiseline u bobici i njihova količina raste sve do pred početak zriobe, a
raste i količina šećera, koji se troši za disanje i zato je količina šećera u zelenim bobicama vrlo mala
(1 kg zelenog grožđa / 10 – 25 g šećera)
-
bobice imaju fotosintetsku aktivnost te se njome zadovoljava 20 % vlastitih potreba
-
optimalna temperatura za ovu fazu je između 25 – 30˚C, međutim ograničavajući faktor je voda u tlu →
ako je nema dovoljno u tlu bobice će ostati sitne
-
u tijeku ove faze mladice i dalje rastu, porast u dužinu se smanjuje, a mladice se djeljenjem kambija
počinju debljati → na kraju ove faze se stvara
PELOGEN
koji proizvodi pluto i dolazi do promjene boje i
odrvenjavanja mladica od baze prema vrhu
-
dolazi do zamatanja zimskih pupova → sredinom svibnja u našim prilikama
-
u krajevima s ranim proljećem prvi rodni pup i najrodniji pupovi nalaze se bliže bazi mladice
-
u krajevima s nižim temperaturama u proljeće prvi rodni pupovi se nalaze dalje od baze
5)
D
OZRIJEVANJE
GROŽĐA
-
početak ove faze karakterizira promjena boje kožice, pa kod bijelih kultivara klorofil ustupa mjesto
ksantofilu i karotinu, a kod crvenih sorata antocijanom → ta pojava se zove
šara bobica
-
kožica postaje prozirna, opraši se
maškom
, elastična je i postupno omekšava
-
neposredno pred početak šare dolazi do usporenog porasta bobice, međutim nakon pojave boje porast
bobice se nastavlja, s tim da se težina mesa puno više povećava u odnosu na kožicu → težina sjemenke
ostaje nepromijenjena
-
kad se odnos šećera i kiselina u bobicama više ne mijenja, znak je da je nastupila
FIZIOLOŠKA
ZRELOST
-
kad prestane padat kiseline, a rasti šećer smatramo da je nastupila
PUNA
ZRELOST
-
TEHNOLOŠKA
ZRELOST
→ važna je sa stanovišta proizvodnje koja može nastupiti prije ili poslije pune
zrelosti
-
ako nam je interes da ostane više kiseline možemo brati prije pune zrelosti
-
za proizvodnju
PREDIKATNIH
VINA
grožđe beremo puno poslije pune zrelosti
6)
P
RIPREMA
ZA
ZIMSKI
ODMOR
-
ova faza počinje od fiziološke zrelosti grožđa do pada lišća
-
i dalje se nastavlja fotosintetska aktivnost lista poslije pune zrelosti, a asimilati idu u staro drvo i korijen,
jer smo grožđe pobrali
-
u to vrijeme se dešava diferencijacija zimskih pupova, mladice dozrijevaju, skladište se rezervne tvari,
osobito u nodijima
-
u drugoj polovici listovi stare, prođe fotosintetska aktivnost, mijenjaju boju gubitkom klorofila (kod
bijelih i crvenih sorata – žuta, kod crnih – crvena)
-
prije otpadanja lišća između mladice i lišća se stvara plutasti sloj za odvajanje → prekida provodne žile
-
uslijed ranih jesenskih mrazeva lišće otpada ranije i nepovoljno utječe na tijek dozrijevanja drva
-
ova faza traje između 20 – 90 dana, završava pri temperaturi nižoj od 10˚C
7
