FINANSIJSKI MENADŽMENT I RAČUNOVODSTVO 

 

1. UVOD 

 

U  ovom  poglavlju  su  prikazani  funkcionisanje  računovodstvene  i  finansijske  funkcije  u 

organizaciji,  njihovi  obuhvati,  ciljevi,  zadaci,  uloge  i  proizvodi.  U  opštem  smislu,  računovodstvo  je 
informacioni sistem preduzeća  i njegov zadatak je  da podatke o poslovnim transakcijama preradi u 
izveštaje.  Ti  izveštaji  se  kasnije  koriste  u  finansijskoj  funkciji.  Zadatak  finansijske  funkcije  je  da  se 
donose adekvatne odluke o investiranju, finansiranju i drugim povezanim aktivnostima. Opšti model 
funkcionisanja računovodstvene i finansijske funkcije je prikazan u sledećoj tabeli. 
 
Tabela 1. Sistem računovodstva, revizije i finansijskog upravljanja u preduzeću 

SISTEM 

RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANSIJSKO UPRAVLJANJE 

PODSISTEM 

FINANSIJSKO 

RAČUNOVODSTVO 

UPRAVLJAČKO 

RAČUNOVODSTVO 

REVIZIJA 

FINANSIJSKO 

UPRAVLJANJE 

OPIS 

Prikupljanje, 
obrada, analiza i 
izveštavanje o 
finansijskim 
transakcijama. 

Prikupljanje, 
obrada, analiza i 
izveštavanje o 
finansijskim 
transakcijama. 

Nezavisno 
pregledanje i 
davanje mišljenja o 
finansijskim 
izveštajima. 

Definisanje odluka 
o načinu 
finansiranja i 
investiranja, te 
kontrola i praćenje 
ostvarenja. 

ULAZ 

Računovodstvena 
dokumentacija 

Rač. dokumentacija 
i drugi poslovni 
izvori 

Finansijski izveštaji 

Finansijski i drugi 
poslovni izveštaji. 

ELEMENTI 

Knjigovodstvo 
Računovodstveno 
planiranje 
Računovodstveni 
nadzor 
Računovodstvena 
analiza 

Obračun troškova 
Računovodstvo 
punih troškova 
Računovodstvo 
diferencijalnih 
troškova 
Računovodstvo 
odgovornosti 

Interna revizija 
Eksterna revizija 

Finansijsko 
planiranje 
Finansijska analiza 
Finansijsko 
odlučivanje 

OPŠTA SVRHA 

Kreiranje zaključnih 
računa prema 
zakonskim i 
profesionalnim 
standardima 

Specijalizovani 
izveštaji za potrebe 
planiranja, 
kontrole, 
donošenja 
poslovnih odluka, 
određivanja 
politike cena i sl. 

Davanje mišljenja o 
materijalnoj 
ispravnosti 
finansijskih 
izveštaja 

Kreiranje odluka o 
finansiranju, 
investiranju i 
drugim oblastima 
finansijskog 
upravljanja. 

IZLAZ 

Finansijski izveštaji 
(bilans stanja, 
uspeha, novčanih 
tokova i dr) 

Specijalizovani 
obračuni i analize 
za potrebe 
odlučivanja 

Revizorski izveštaji 
i mišljenje revizora 

Finansijske odluke 

 

Sve  transakcije  sa  monetarno  izraženim  posledicama  se  beleže,  a  podaci  slivaju  u 

računovodstvo  organizacije.  Tu  se  podaci  obrađuju,  analiziraju  i  prezentuju  u  obliku  finansijskih 
izveštaja, obračuna i analiza. Revizijom služi da se unapredi verodostojnost izveštaja. Nakon toga se ti 
izveštaji,  ali  i  druge  interne  i  eksterne  informacije  bitne  za  poslovanje,  koriste  u  okviru  finansijske 
funkcije za potrebe donošenja odluka o različitima aspektima poslovanja, a prvenstveno o investiranju, 
finansiranju  i  povezanim  odlukama.  Detalji  funkcionisanja  računovodstvene  i  finansijske  funkcije  u 
organizaciji su dati u nastavku poglavlja. 
 

 

 

 

2. RAČUNOVODSTVENA FUNKCIJA U PREDUZEĆU 

 

2.1. Pojam računovodstva i računovodstvenih informacija u preduzeću 

 

Upravljanje preduzećem pretpostavlja stalno prilagođavanje preduzeća izmenjenim uslovima 

poslovanja. U takvim uslovima, celishodne poslovne odluke se moraju zasnivati na blagovremenim, 
potpunim  i  adekvatnim  informacijama.  Za  te  potrebe  preduzeća  grade  upravljačke  informacione 
sisteme,  među  kojima  je  i  računovodstveni  informacioni  sistem.  Štaviše,  računovodstvo  je  jedini 
sveobuhvatan i jednoobrazan sistem prikupljanja, obrade i prezentovanja informacija o finansijskim 
transakcijama u preduzeću. Ovo ne znači da su jedino računovodstvene informacije bitne kao osnova 
menadžmentu i drugim interesnim grupama za donošenje poslovnih odluka. Naglasak je na tome da 
računovodstvo generiše informacije o svim poslovnim događajima unutar preduzeća i u komunikaciji 
preduzeća sa okruženjem. Ostali delovi upravljačkog sistema ili to ne rade na sveobuhvatan način ili ne 
postoji  jedinstven  i  unapred  definisan  obrazac  po  kome  se  informacije  prikupljaju,  obrađuju  i 
predstavljaju interesnim stranama.  

Različiti  izvori  pod  pojmom  računovodstva  podrazumevaju  sve  postupke  čiji  je  zadatak 

količinsko i vrednosno obuhvatanje i kontrola svih tokova novca i učinaka koji nastanu u preduzeću, a 
koji su, pre svega, izazvani proizvodnjom i prodajom učinaka.

1

 Shodno tome, 

računovodstvo je proces 

identifikovanja,  merenja,  beleženja  i  komuniciranja  ekonomskih  transakcija

.

2

  Merenje  se  obično 

odnosi  na  monetarno  izražene  vrednosti,  a  komuniciranje  transakcija  se  vrši  putem  finansijskih 
izveštaja (bilans stanja, bilans uspeha, bilans novčanih tokova, izveštaj o promenama na kapitalu i sl). 

 Računovodstvo  u  osnovi  proces  identifikacije,  merenja  i  prezentovanja  računovodstvenih 

informacija, sa ciljem da korisnicima takvih informacija omogući donošenje odluka na osnovu činjenica. 
Iz navedene definicije može se zaključiti da je računovodstvo oblik usluga, jer se bavi obezbeđenjem 
upotrebljivih  informacija.  Računovodstvene  informacije  su  potrebne  da  bi  pomogle  pri  donošenju 
poslovnih odluka koje se odnose na najefikasniju alokaciju resursa preduzeća.

3

 

 

 

2.1.1. Računovodstvene informacije 

 

Upravljački informacioni sistem predstavlja osnovu upravljanja preduzećem. On se  suštinski 

zasniva  na  principu  da  upravni  odbor  nekog  preduzeća  preuzima  odgovornost  za  akcije  koje  služe 
pripremi podataka u formi izveštaja za različite potrebe. Upravljačke informacije mogu da se grupišu u 
tri područja:  

 

informacije za potrebe strateškog planiranja, 

 

informacije za potrebe kontrole upravljanja i 

 

Informacije za potrebe tekućeg poslovanja. 

 
Informacije  prikupljene  za  potrebe  strateškog  planiranja  se  nalaze  u  upravljačkom  vrhu 

preduzeća.  One  veoma  precizno  definišu  kako  i  u  kom  domenu  će  se  koristiti  pojedina  eksterna 
ograničenja, te kako će se delovati na poslovanje. Informacije koje su prikupljene za potrebe kontrole 
upravljanja  pomažu  menadžmentu  da  sagleda  ostvarene  poslovne  rezultate  i  efekte  u  odnosu  na 
planirane. Na osnovu ovih informacija se preduzimaju korektivne akcije. Njihova primena usmerava 
preduzeće ka  željenom cilju. Konačno, informacije  prikupljene za potrebe tekućeg poslovanja prate 
poslovanje na dnevnoj osnovi, tj. u kontinuitetu. Njihov cilj je da pomognu menadžmentu da pripremi 
procedure za reagovanje, a odluke se donose „u hodu“. 
                                                           

1

  Jovanović-Škarić  K,  Radovanović  R: 

Finansijsko  računovodstvo

,  Centar  za  izdavačku  delatnost,  Ekonomski 

fakultet u Beogradu, 2006, str.5 

2

 Hussey R. (eds.) Dictionary of Accounting, Oxford University Press, Oxford UK, 1999. 

3

 Šljivić S: 

Dvojno knjigovodstvo, manuelno i kompjuterizovano,

 Izdavački centar za industrijski menadžment, Viša 

tehnička škola, Kruševac, 2005, str. 7. 

background image

 

 

 

2.1.2.Računovodstvena funkcija 

 

Računovodstvena funkcija je sastavni deo celokupnog poslovnog sistema i u organizacionom 

smislu predstavlja pomoćnu funkciju u preduzeću. Računovodstveni procesi i uloge se ostvaruju, kako 
na  nivou  organizacionih  jedinica,  tako  i  na  nivou  preduzeća  kao  celine.  Nezavisno  od  toga  kako  je 
računovodstvena funkcija organizovana, ona mora biti projektovana tako da proizvodi visokokvalitetne 
informacije krajnjim korisnicima tih informacija.  

Zadaci  računovodstvene  funkcije  su  različiti.  One  mogu  biti:  1)  interne  ili  2)  eksterne 

orijentisanosti. Prvi interni zadatak su dokumentovanost i kontrola. On se ostvaruje putem količinskog 
i vrednosnog obuhvatanja i nadzora nad ekonomskim procesima u preduzeću. Drugi interni zadatak je 
pružanje informacione osnove menadžmentu preduzeća za planiranje finansijskog stanja i zarađivačke 
sposobnosti. Eksterni zadaci računovodstva se prvenstveno odnose na polaganje računa i informisanje 
interesnih  i  zainteresovanih  strana.  Računovodstvena  funkcija  ima  zadatak  da  informiše  vlasnike 
preduzeća,  poverioce,  zaposlene,  kupce,  poreske  organe  i  zainteresovanu  javnost  o  finansijskim 
rezultatima poslovanja preduzeća. Na osnovu zakonskih propisa i profesionalnih standarda, preduzeća 
su obavezna da polože račun o poslovnim tokovima.

 8

 Naravno, nije zakonska obaveza i jedini faktor 

koji utiče na potrebu izveštavanja, jer se obelodanjivanje informacija u određenim slučajevima vrši na 
dobrovoljnoj bazi, jer samo informisanje  bitno utiče na reputaciju preduzeća Ovaj zahtev može  biti 
ispunjen samo uz pomoć računovodstva.  

 

Računovodstveni  informacioni  sistem  se  bavi  preciznom  analizom  podataka  o  prošlim  i 

sadašnjim  događajima  u  preduzeću  i  on  pretpostavlja  korišćenje  okvirnih  informacija  za  donošenje 
budućih odluka menadžmenta preduzeća. Zato se često kaže da računovodstveni informacioni sistemi 
imaju  za  cilj  da  transformišu  ulaz  predstavljen  podacima  o  poslovnim  događajima,  u  izlaz  u  vidu 
informacije.  Ovi  sistemi  su  usmereni  na  organizaciju  obrade  podataka  o  ostvarenju  planiranih 
poslovnih rezultata i kontroli tekućih poslovnih aktivnosti.

9

 

 

Računovodstvena  funkcija  je  definisana  ulogom  koju  ima  u  poslovanju  preduzeća.  Njene 

ključne  su  da  beleži,  klasifikuje,  sumira  i  interpretira  ekonomske  transakcije.  Na  osnovu  toga, 
računovodstvo preduzeća obuhvata:  

1.

 

knjigovodstvo,  

2.

 

računovodstveno planiranje,  

3.

 

računovodstveni nadzor i  

4.

 

računovodstvenu analizu.  

 

(1)  Kod  proizvodnih  i  drugih  preduzeća  zadatak 

knjigovodstva

  je  usmeren  na  obračun  i 

analitičko  praćenje  prihoda,  troškova,  angažovanih  sredstava,  finansijskih  izvora,  kao  i  ostvarene 
dobiti. Reč je o evidenciji koja se odnosi na potpuno prikupljanje i na hronološko i stvarno sređivanje 
podataka, koji zbog izražavanja u novčanoj jedinici mere omogućavaju da se dobije slika o celokupnom 
poslovanju. U knjigovodstvu se podaci koji se odnose na menjanje sredstava, obaveza prema izvorima 
sredstava, prihoda ili rashoda sistematski skupljaju, sređuju i obrađuju. Sintetičko, glavno ili centralno 
knjigovodstvo  uspostavlja  radni  mehanizam  sinhronizacije  celog  knjigovodstva  i  pruža  sve  važnije 
podatke  o  poslovanju  preduzeća.  Analitičko  knjigovodstvo  obezbeđuje  informacije  analitičkog 
karaktera za potrebe svih operativnih funkcija. Podloga za donošenje poslovnih odluka su raspoloživi 

                                                           

8

  Jovanović–Škarić  K,  Radovanović  R: 

Finansijsko  računovodstvo

,  Centar  za  izdavačku  delatnost,  Ekonomski 

fakultet u Beogradu, 2006, str.5 

9

  Needles  B,  Powers  M,  Crosson  S: 

Financial  and  Managerial  Accounting

,  South-Western  CENGAGE  Learning, 

2011, str.68 

 

 

knjigovodstveni  podaci  i  računovodstveni  obračuni,  koji  se  sastavljaju  od  podataka  sadržanih  u 
poslovnim knjigama. Poslovne knjige preuzimaju podatke iz knjigovodstvenih dokumenata.

10

 

(2) Za razliku od knjigovodstva koje je usmereno prema prošlosti, 

računovodstveno planiranje

 

je  usmereno  ka  budućnosti  i  zato,  zapravo,  prethodi  knjigovodstvu.  U  domen  računovodstvenog 
planiranja treba uključiti sve one poslovne promene o budućem poslovanju koje su ujedno i predmet 
knjigovodstvene evidencije. Krajnji cilj računovodstvenog planiranja je izrada raznih predračuna.

11

 

(3) 

Računovodstveni  nadzor

  je  organizovan  kroz  niz  sistematskih  aktivnosti  svedenih  na 

upoređivanje unapred utvrđenih normi ili standarda, koje je poželjno dostići. Nadzorom se utvrđuju 
uzroci i posledice eventualnih odstupanja i predlažu mere za prevazilaženje negativnih, i podsticanje 
pozitivnih  tendencija  u  poslovanju  preduzeća.  Računovodstveni  nadzor  se  odnosi  na  skup  mera, 
metoda i postupaka čiji je cilj utvrđivanje da li se poslovanje preduzeća odvija u skladu sa zakonskim 
propisima i internim opštim aktima.

12

 

(4) 

Računovodstvena  analiza

  po  uzrocima  raščlanjuje  odstupanje  ostvarenih  veličina  od 

planiranih  i  standardnih.  Zadatak  računovodstvene  analize  je  da  pomaže  u  ocenjivanju  kretanja 
određene pojave, o mogućim pravcima i intenzitetu delovanja pojave, kao i o uzrocima takvih pojava.

13

 

Menadžerima  je  potrebna značajna  količina  detaljnih  računovodstvenih  informacija  da  bi  planirali  i 
kontrolisali  poslovanje.  Računovodstvo  se  određuje  kao  sistem  praćenja  finansijskih  tokova  u 
preduzeću i njegov je cilj izveštavanje svih zainteresovanih u preduzeću i van njega.

14

 

 

Računovodstvena funkcija preduzeća  je podređena pripremi  kvalitetnih izveštaja, koji su od 

velikog  značaja  za  donošenje  ekonomskih  ili  poslovnih  odluka.  Korisnost  je  najvažnija  odlika  koju 
donosioci  odluka  treba  da  zahtevaju  od  pripremljenih  računovodstvenih  informacija,  baš  kao  i 
relevantnost  i  pouzdanost.  Relevantnost  znači  sposobnost  informacije  da  utiču  na  izbor  odluke 
korisnika,  dok  pouzdanost  obezbeđuje  da  informacija  ne  sadrži  greške  i  predubeđenja. 
Računovodstvena informacija treba verno da predstavlja ono što je  njena osnovna svrha. Dodatno, 
računovodstvena  informacija,  treba  da  obezbedi  neutralnost  i  uporedivost  podataka.  Uporedivost 
podataka omogućava korisnicima poređenje između dve grupe ekonomskih pojava, dok neutralnost 
omogućava  utvrđivanje  odsutnosti  pretpostavki  od  kojih  se  pošlo  prilikom  formiranja  konačne 
informacije iz raspoloživih podataka.

15

  

Od same informacije zavisi i potreba određenog korisnika za njom. Investitorima su potrebne 

informacije  za  rizik  i  dobru  zaradu.  Zaposleni  su  zainteresovani  za  poslovnu  stabilnost  i  novčanu 
satisfakciju u vidu plate. Zajmodavci su zainteresovani za dobit koja će im se vratiti od pozajmljenih 
kredita. Dobavljači i ostali trgovci žele da znaju informacije, bez obzira da li će iznos koji duguju biti 
plaćen  ili  ne,  dok  su  korisnici  zainteresovani  za  poslovanje  preduzeća.

16

  Korisnici  računovodstvenih 

informacija mogu biti grupisani u dve kategorije: 

1.

 

Korisnici od neposrednog interesa za računovodstvenim informacijama. Tu se ubrajaju: vlasnici, 
kreditori,  dobavljači,  potencijalni  vlasnici,  kreditori  i  dobavljači,  menadžment,  poreski  organi, 
zaposleni i korisnici. 

                                                           

10

  Kostić  K: 

Informacioni  sistem  preduzeća  u Excel  – u:  baze podataka,  makroi  i  aplikacije

,  Privredni  savetnik, 

Beograd, 2010, str.60 

11

  Hansen  S,  Otley  D,  Van  der  Stede  W: 

Practice  Developments  in  Budgeting:  An  Overview  and  Research 

Perspective

, Journal of Management Accounting Research, 2003, str. 96 

12

 Needles B, Powers M, Crosson S: 

Financial and Managerial Accounting

, South – Western CENGAGE Learning, 

2011, str.260. 

13

  Rich  J,  Jones  J,  Maryanne  M,  Hansen  D,  Heitger  D: 

Cornerstones  of  Financial  and  Managerial  Accounting

Current Trends Update, 2009, str.430. 

14

  Žarkić  Joksimović  N: 

Upravljačko  računovodstvo  –  Računovodstvo  za  menadžment

,  Fakultet  organizacionih 

nauka, Beograd, 2005, str.17. 

15

 Collier P: 

Accounting for Managers: Interpreting accounting information for decision – making

, Aston Business 

School, Aston University, 2003, str.15 

16

 Porwal L.S: 

Accounting Theory: An Introduction

, Tata McGraw - Hill, 2007, str.5 

background image

 

 

Cilj upravljačkog računovodstva je da obezbedi menadžmentu preduzeća činjeničnu podlogu 

za  donošenje  adekvatnih  poslovnih  odluka.  Izveštaji  upravljačkog  računovodstva  nisu  visoko 
standardizovani  i  ne  podležu  uticaju  hladnih  zakonskih  pravila  i  standarda  profesije.  Na  osnovu 
informacija  upravljačkog  računovodstva  menadžment  preduzeća  planira,  donosi  odluke,  a  potom  i 
prati njihovo sprovođenje. Te aktivnosti zahtevaju informacije koje pomažu anticipiranju i predviđanju 
budućih poslovnih događaja u preduzeću. 

Informacije  upravljačkog  računovodstva  se  mogu  grupisati  na  kvalitativne  i  kvantitativne.  U 

kvantitativne  se  ubrajaju  finansijske  računovodstvene  informacije,  kao  što  su  racio  modeli,  i 
nefinansijske  informacije,  poput  nefinansijskih  indikatora.  U  drugu,  kvalitativnu  kategoriju 
računovodstvenih informacija se ubrajaju narativni izveštaji.

20

 Zato se za upravljačko računovodstvo 

neretko kaže da je to disciplina koja se bavi skupljanjem i evidentiranjem korisnih računovodstvenih i 
statističkih podataka, sa ciljem njihove prezentacije donosiocima poslovnih odluka. Ranija istraživanja 
računovodstva su dokazala tvrdnju da je računovodstvo zapravo uslužna funkcija, koja ima za cilj da 
obuhvati  sve  nivoe  upravljačke  strukture  putem  kontrolnih  računovodstvenih  informacija  visokog 
kvaliteta,  računovodstvenih  informacija  za  usmeravanje  pažnje  i  računovodstvenih  informacija  za 
rešavanje  problema.  Upravljačko  računovodstvo  uključuje  upravljanje  podacima  radi  postavljanja 
politike, razvoja planova i kontrolnih operacija.

21

 

Svi informacioni zahtevi menadžmenta izviru iz tri područja, i to: polaganja računa o stanju i 

uspehu  poslovanja  preduzeća,  poslovnog  odlučivanja  i  sistematske  upravljačke  kontrole  tj.  tekućeg 
vođenja  poslovanja  preduzeća.  Polazeći  od  toga,  upravljačko  računovodstvo  prema  menadžerima 
usmerava  tri  različita  tipa  informacija  koje  se  pripremaju  prema  posebnim  principima  u  cilju 
obezbeđivanja njihove relevantnosti za rešavanje problema koji su nastali ili mogu nastati na svakom 
od  gore  pomenutih  područja.  Naime,  radi  se  o  konceptu  punih  troškova,  konceptu  diferencijalnih 
troškova  i  koristi  i konceptu  kontrolabilnih  troškova  i  učinaka.  Na  osnovu  toga,  možemo  reći  da  se 
upravljačko  računovodstvo  sastoji  iz  tri  strukturna  dela,  i  to: 

računovodstva  punih  troškova, 

diferencijalnog  računovodstva  i  računovodstva  odgovornosti

.  Tako,  računovodstvo  punih  troškova 

obezbeđuje  relevantne  informacije  za  potrebe  polaganja  računa,  diferencijalno  računovodstvo  za 
potrebe odlučivanja, a računovodstvo odgovornosti za potrebe sistematske upravljačke kontrole.

22

 

Preciznije rečeno, aktivnost upravljačkog računovodstva se bavi izveštavanjem o onom što se 

ranije dogodilo u preduzeću, u meri i na način kako bi se te finansijske informacije mogle iskoristiti u 
anticipiranju budućnosti. Otuda je upravljačko računovodstvo je orijentisano ka budućnosti. Aktivnost 
upravljačkog računovodstva se bavi izveštavanjem o onome što se ranije dogodilo u preduzeću, u meri 
i na način kako bi se te finansijske informacije mogle iskoristiti u anticipiranju budućnosti. Zato možemo 
reći  da  informacije  upravljačkog  računovodstva  za  menadžment  preduzeća  predstavlja  osnovu  za 
planiranje, odlučivanje i sprovođenje tih odluka.  
 

Aktivnosti  finansijskog  i  upravljačkog  računovodstva  sačinjavaju  računovodstveni  sistem 

preduzeća.

23

  Računovodstveni  sistem  se  zasniva  na  praćenju  monetarno  izraženih  tokova  (tokovi 

vrednosti  i  tokovi  novca)  u  organizaciji  i  to  tako  da  omogućava  da  se  o  tome  izveštavaju  svi 
zainteresovani u preduzeću i van njega. Usled toga je neophodno podvući sledeće:  

a)  računovodstvo  se  isključivo  bavi  monetarno  izraženim  tokovima.  To  znači  da  sistem 

računovodstva  ne  pruža  sve  neophodne  informacije  o  poslovanju.  Tako  informacije  koje  nisu 

                                                           

20

  Žarkić  Joksimović  N: 

Upravljačko  računovodstvo  –  Računovodstvo  za  menadžment

,  Fakultet  organizacionih 

nauka, Beograd, 2005, str.21 

21

 Leitner S: 

Information Quality and Management Accounting, A Simulation Analysis of Biases in Costing Systems

Springer, 2012, str.13 

22

  Milićević  V: 

Strategijsko  upravljačko  računovodstvo

,  Centar  za  izdavačku  delatnost,  Ekonomski  fakultet  u 

Beogradu, 2013, str.74 

23

  Žarkić  Joksimović  N: 

Upravljačko  računovodstvo  –  Računovodstvo  za  menadžment

,  Fakultet  organizacionih 

nauka, Beograd, 2005, str.18 

Želiš da pročitaš svih 37 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti