Penalni sistem u Srbiji
SADRŽAJ:
7. USTANOVE ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA....................................................10
DRUGI ASPEKTI ŽIVOTA ZATVORENIKA.................................................................18
2
1. UVOD
Od 18 vijeka poznato je pet sistema izvršenja kazne zatvora u Evropi, to su:
1. Ćelijski ( izolovani) sistem gdje je svaki zatvorenik usamljen, i dok izdržava kaznu ne postoji
komunikacija sa ostalim zatvorenicima.
2. Auburnski je dominantan u New Yorku, ovdje je zatvorenik izolovan samo noću u ćeliji, a
danju su na zajedničkom radu sa ostalim zatvorenicima, druženju i sl.
3. Progresivni sistem ( Engleska) ima svrhu predgoja i popravljanja za povratak u društvo
osuđenika i to kao odgovornog, zdravog građanina u društvu. Ovdje zavisno od ponašanja
osuđenik može preći na lakši nivo.
4. Irski system je sistem u kojem osuđenik ne biva pušten na uslovnu slobodu nego se priprema
za povratak u društvo.
5. Makonokijev sistem je bodovni sistem , kako su zatvorenici osvajali bodove svojim dobrim
ponašanjem, tako su odrađivali godine zatvora
.
Kada govorimo o zatvorskom sistemu Srbije, posmatramo ga kao struktuiran i čine ga dvije
cijeline: Zavodi i Centralna administracija u sjedištu Uprave. Zavodi su namjenjeni za izvršenje
kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora , za mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, liječenje alkohola, narkomana, za izvršenje vaspitne
mjere gdje se upućuje u popravni dom. U Srbiji postoji 28 zavoda, različitog tipa i kategorije.
Zatvorski sistem je složena organizacija koja ispoljava značajan broj problema koji su
poslijedica: prevelikog broja zatvorenika , neefikasne organizacije i upravljanja, neadekvatne
stručne osposobljenosti osoblja, lošeg materijalnog položaja, nerješenog društvenog statusa i sl.

4
propisana novčana kazna.
Novčana kazna kao glavna kazna izriče se u sljedećim iznosima:
1) do 100 000 dinara za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 mjeseca;
2) od 20 000 do 200 000 dinara za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do 6
mjeseci;
3) od 30 000 do 300 000 dinara za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do jedne
godine;
4) od 50 000 do 500 000 dinara za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do 2
godine;
5) najmanje 100 000 dinara za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 godine;
6) u okviru propisanog iznosa za krivična djela za koja je kao jedina kazna propisana novčana
kazna.
2.3. RAD U JAVNOM INTERESU
Rad u javnom interesu može se izreći za krivična djela za koja je propisan zatvor do 3 godine ili
novčana kazna. Rad u javnom interesu je svaki onaj društveno koristan rad kojim ne vrijeđa
ljudsko dostojanstvo i koji se ne vrši u cilju sticanja dobiti. Rad u javnom interesu ne može biti
kraći od 60 sati niti duži od 360 sati. Rad u javnom interesu traje 60 sati tijekom jednog mjeseca
i određuje se da bude obavljen za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od 6
mjeseci.
2.4. ODUZIMANJE VOZAČKE DOZVOLE
Počiniocu krivičnog djela u vezi sa čijim izvršenjem ili pripremanjem je korišteno motorno
vozilo može se izreći kazna oduzimanja vozačke dozvole. Sud određuje trajanje kazne koje ne
može biti kraće od jedne niti duže od 3 godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim
da se vrijeme provedeno u zatvoru ne uračunava u vrijeme trajanja ove kazne.
Kazna oduzimanja vozačke dozvole može se izreći kao sporedna kazna uz kaznu zatvora ili uz
novčanu kaznu, a može se izreći i kao glavna kazna za krivična djela za koja je propisana kazna
zatvora do 2 godine ili novčana kazna. Ako osuđeni upravlja motornim vozilom za vrijeme dok
traje kazna oduzimanja vozačke dozvole, sud će kaznu oduzimanja vozačke dozvole zamijeniti
kaznom zatvora tako što će se za jednu godinu oduzimanja vozačke dozvole odrediti jedan
mjesec zatvora.
5
3. SISTEM ZATVORA U SRBIJI
Zatvorski sitem u Srbiji je funkcionalno i organizaciono jedinstvena i centralizovana organizacija
na nivou Republike, koji ima status posebnog organa uprave u sastavu Ministarstva pravde i
državne uprave, u formi uprave za izvršenja krivičnih sankcija. Uprava organizuje, sprovodi i
nadzire izvršenje zavodskih sankcija u Republici Srbiji, u čijem sastavu su pojedinačni zavodi,
kao unutrašnje organizacione jedinice.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija prvi put je obrazovana Zakonom o izvršenju krivičnih
sankcija iz 1997. godine, a u duhu Ustava Republike Srbije iz 1990. godine, po kome su
pokrajine i općine izgubile neke od atributa državnosti. I novim zakonom o izvršenju krivičnih
sankcija iz 2005. godine zadržana je koncepcija organizacije zatvorskog sistema i izvršenja
krivičnih sankcija u Republici Srbiji.
Organizacija zatvorskog sistema može se posmatrati na tri nivoa.
Prvi nivo organizacije je na nivou Ministarstva pravde i državne uprave, drugi nivo organizacije
je na nivou jedinstvene Uprave i treći nivo organizacije odnosi se na nivou Zavoda.
Uspješnost funkcioniranja zatvorskog sistema se, pored ostalog, temelji na kvalitetnom i
pravovremenom obavještavanju o stanju u zavodima, neophodnim mjerama, valjanim odlukama
i razmjeni iskustava i savjeta.
Zavodska administracija je veoma važan factor u uspješnom funkcioniranju zatvorskog sistema.
Osoblje zavoda ima dominantan uticaj na kreiranje atmosfere u zatvorskim uslovima, a od dobre
atmosfere zavisi uspješnost fukcionosanja sistema.
Osoblje zavoda treba da ima odgovarajuće stručnu spremu i moralne kvalitete, da bi svojim
radom i svojim moralnim shvatanjem, držanjem i ponašanjem predstavljalo moralni autoritet kod
osuđenika.
Rad i držanje osoblja kazneno-popravnih ustanova, bez obzira da li se radi o stražaru, vaspitaču
ili administrativnom službeniku,treba da bude usmjeren u pravu koje će najviše doprinijeti
resocijalizaciji osuđenih i njihovom osposobljavanju za uključivanje u redovni život na slobodi.
Od angažovanja osoblja u kazneno-popravnoj ustanovi, na ovom planu, zavisi uspjeh rada čitave
ustnove i izvršavanje zadataka koji se pred nju postavljaju.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti