Sociologija-skripta
SKRIPTA IZ 2013. GODINE ZA POLAGANJE PRIJEMNOG ISPITA NA FAKULTETU POLITICKIH NAUKA
-izvuceno na osnovu pripremne nastave koju je drzao profesor Cupic-
Radjena po knjizi:
Sociologija za 3. razred srednjih strucnih I 4. razred gimnazije
Grupa autora
Rezidenti
dr Mirko Filipovic, docent Fakulteta za specijalnu edukaciju I rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu
Jovana Kremanac, professor Pravno-poslovne skole u Beogradu
Slavko Tadic, professor Trece beogradske gimnazije, Beograd
Redaktorka
dr Smiljana Tomanovic
Urednik
Dimitrije Dimitrijevic
Odgovorni urednik
dr Milorad Marjanovic
Za izdavaca
mr Miroljub Albinijevic
direktor I glavni urednik
`
ZAVOD ZA UDZBENIKE, BEOGRAD,,2011.

Razumevanje je naucni postupak kojim se otkriva znacenje koje akteri pridaju svojim
postupcima. Veber smatra da treba praviti razliku izmedju aktuelnog razumevanja I
razumevanja na osnovu motiva.
PRIMER-oruzani napad-jedni ga tumace kao teroristicki akt,drugi kao akt oslobodilacke borbe,a
treci kao cin fanatizma I td.
TEORIJSKE DILEME
Teorija je skup medjusobno povezanih iskaza kojima se objasnjava neka pojava. Merton
predlaze da se pojam socioloska teorija rezervise za skup pravila iz kojih se mogu izvesti
iskustvene pravilnosti. Teorija ima mnostvo funkcija u naucnom istrazivanju.
STRUKTURA I AKCIJA
Jedna od najvaznijih dilemma u sociologiji vezana je za odnos pojedinca I drustva. Dok prema
realistickom gledistu oba pojma imaju sopstvenu realnost,prema nominalistickom drustvo
zapravo ne postoji vec postoje samo konkretni pojedinci.
Realizam polazi od pretpostavke da je drustvo,iako se sastoji od pojedinaca,celina razlicita od
njihovog prostog zbira.
Nasuprot ovom gledistu,zastupnici teorije simbolickog interakcionizma smatraju da bi pojam
drustvo trebalo stavljati pod navodnike. “
Mi nismo creature drustva,nego njegovi kreatori.”
SAGLASNOST I SUKOB
Eksploatacija predstavlja najvazniji odnos izmedju tih grupa. Marksisti u prvi plan isticu
eksploataciju radnika od strane vlasnika kapitala,a feministi eksploataciju zena od strane
muskaraca.
Razlika izmedju navedenih gledista moze se tumaciti I kao posledica razlicitih teorijskih pitanja
koja se postavljaju pred sociologiju.
Funkcionalisti
se pitaju kako je uopste moguce da I pored
razlika koje postoje medju ljudima I njihovim interesima drustva ipak normalno funkcionisu.
Marksisti
sa druge strane pokusavaju da odgovore na pitanje zasto se I kako menjaju tipovi
drustva kroz istoriju. Antonio Gramsi uveo je pojam
kulturne hegemonije
kao neophodnog
preduslova politicke vladavine neke klase. Savremeni radnici u kapitalizmu prihvataju kljucna
gledista liberalne ideologije o politickim I ekonomskim slobodama. Komunisticke partije su bile
protiv trzista I liberalne demokratije.
METOD SOCIOLOSKOG ISTRAZIVANJA
Dok jedna struja zagovara
kvantitativna
istrazivanja,odnosno koriscenje podataka koji se mogu
pretvoriti u brojeve,druga se zalaze za
kvalitativne
metode tj. Prednost daje iskazima
ispitanika,na osnovu kojih mozemo razumeti njihovo delovanje. Kvantitativnim istrazivanjima
prikupljaju se cinjenice o velikom broju slucajeva,a iskazi ljudi o njihovim stavovima I
vrednosima imaju tezinu tek ako se kvantifikuju I tako postanu statisticke cinjenice. Kvalitativna
istrazivanja znacajnim smatraju iskaze jednog coveka ili nekolicine ljudi.
PRIPREMA ISTRAZIVANJA
Mada deluje jednostavno,
izbor teme
nije lak zadatak. Nakon izbora teme,a pre pocetka
istrazivanja,treba
prouciti postojecu literature o problemu
I pregledati
sekundarne izvore
podataka(postojeci podaci).
Na osnovu sekundarne gradje postaje jasno koja vrsta podataka nedosttaje. Oni se prikupljaju
tokom istrazivanja I nazivaju se
primarni izvori.
Valjano postavljanje hipoteze postize se tako sto drustveni problem prevodimo u istrazivacki
problem. Obicno se polazi od
cinjenicnih pitanja
,odnosno od informacije sta se desilo. Dobro
istrazivanje uvek ce u vidu imati odgovor na
komparativna
pitanja,pa ce nas zanimati da li
postoje razlike u koriscenju Interneta izmedju razlicitih drustvenih grupa ili regiona(
dijahronijska
pitanja-razvoj Interneta). Najvaznija su
teorijska pitanja
koja se mogu razlicito formulisati.
Sledeci korak pre izlaska na teren radi prikupljanja podataka predstavlja
odredjivanje uzorka
.
Najpotpunija reprezentativnost postize se izborom
slucajnog uzorka.
Studije slucaja
koje se bave nekom institucijom,drustvenom grupom,pojedincem ili nekim
dogadjajem ne mogu biti reprezentativni za sve slucajeve.
PRIKUPLJANJE PODATAKA
Smatra se da je
posmatranje
osnovna tehnika jer pruza najsiri uvid u slozenost proucavane
pojave. Naucno posmatranje sse razlikuje od obicnog posmatranja po tome sto je
usmereno I
sistematsko
. Postoje razlicite vrste posmatranja,a osnovna podela je na posmatranje
bez
ucestvovanja
I posmatranje
sa ucestvovanjem.
U kvantitativnim istrazivanjima koristimo
ankete
. U sociologiji najcesce koristimo tzv
eksplanatorne
ankete kojima se proveravaju neke hipoteze.
Drugaciji tip razgovora su
intervjui
koji se koriste u kvalitativnim istrazivanjima.
SREDJIVANJE PODATAKA
Razvrstavanje prema vrsti naziva se
klasifikacija.
Razvrstavanje prema velicini postize se pomocu
merenja.
Osim ovog osnovnog,postoji I statisticko sredjivanje podataka(prosek,indeks,trend…)
Analiza sadrzaja
je vazna tehnika koja kombinuje kvantitativni I kvalitativni pristup.
ANALIZA PODATAKA
Konacnu fazu istrazivanja predstavlja analiza podataka.
Utvrdjivanje veze izmedju razlicitih pojava dokazuje se
eksperimentom
. Eksperimentisanje u
drustvenim naukama cesto je nemoguce ili ograniceno. Sociolozi kao zamenu za eksperiment
koriste
uporedni metod
I
multivarijantnu analizu.i

Nastanak modernog drustva Spenser objasnjava u duhu engleske
empiristicke filozofske
tradicije
. Primenjujuci univerzalni zakon evolucije na razvoj drustva on je definisao dva osnovna
tipa drustvenih organizacija.(
vojni I industrijski tip
).
Spenser je svoj zakon evolucije formulisao u eseju
Napredak:njegov zakon I uzrok
,polazeci od
teze biologa Lamarka. Biolog Darvin je objavio
Poreklo vrsta
-stalna borba za opstanak,koju je
Darvin po vlastitom priznanju preuzeo od demografa Maltusa. Prema ovoj tezi,glavni
mehanizam evolucije je prirodna selekcija. Populizatori Spenserove teorije evolucije sveli su je
na socijalni darvinizam,na stalnu borbu za prezivljavanje u kojoj opstaju samo najjaci I
najsposobniji,a slabi su osudjeni na propast. Spenser je kritikovao kolonijalne ratove.
Spenserova dela bila su citana I u Srbiji gde su bila stivo liberalno orijentisanih politicara I
teoreticara.
NASTANAK SOCIOLOGIJE I MODERNOG DRUSTVA IZ UGLA FUNKCIONALIZMA I POZITIVIZMA-
‘’FRANCUSKA SKOLA’’
Emil Dirkem se zalagao za primenu jedinstvenog pozitivnog naucnog metoda u istrazivanju
drustvenih cinjenica. Zastupao je realisticko shvatanje drustva kao celine koja se ne moze svesti
na zbir svojih delova.
Pod kombinovanim uticajem Konta I Spensera,Durkem je rezimirao razliku koja postoji izmedju
funkcionalne analize drustvenih organizama I njihovog uzrocnog objasnjenja. Dok
funkcionalna
analiza
ispituje doprinos posebnih drustvenih cinjenica ostvarivanju potreba celokupnog
drustvenog organizma,
uzrocna analiza
ispituje nastanak jednih drustvenih cinjenica iz drugih,
koje su im prethodile.
O podeli drustvenog rada
(Dirkem) ukazao je das u povecavanja
materijalne gustine I dinamicke gustine doveli do rastakanja
mehanicke solidarnosti
seoskih
zajednica,do uspostavljaanja podele rada koja je obezbedjivala integraciju specijalista putem
organske solidarnosti,
utemeljene na njihovoj uzajamnoj zavisnosti.
Dirkem je naglasavao integraciju delova drustvenog organizma,mada je bio svestan sukova I
klasnih borbi u modernism industrijskim drustvima. Sociolozi I narocito antropolozi u Britaniji I
SAD smestili su ove Dirkemove ideje u teorijski okvir kojem su dali naziv ‘’strukturni
funkcionalizam’’.
Po Dirkemu,mehanicka solidarnost se zasniva na medjusobnoj slicnosti pojedinaca I
preovladjuje u jednostavnim drustvima,dok se organska solidarnost karakteristicna za
razvijenija drustva zasniva na podeli rada I uzajamnoj zavisnosti specijalista.
NASTANAK SOCIOLOGIJE I MODERNOG DRUSTVA IZ UGLA NOVOG MATERIJALIZMA I
PREOKRENUTE DIJALEKTIKE(MARKSIZMA)
Karl Marksov I Fridrih Engelsov materijalizam znaci da svest ljudi ne odredjuje njihovo bice vec
‘’drustveno bice’’ ljudi,tj. Njihov odnos tokom procesa reprodukcije zivota odredjuje bitno sta
I kako oni misle.
Oni insistiraju na proucavanjju unutrasnjih drustvenih protivrecnosti.
U predgovoru za
Prilog kritici politicke ekonomije
tvrdi ‘’da ne odredjuje svest ljudi njihovo
bice’’. Za Marksa vladajuce ideje jedne epohe ili ideologije uvek su ‘’iskrivljene slike svesti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti