Građanske inicijative 1996-2009
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
DIPLOMSKI RAD IZ PREDMETA
POLITIČKA SOCIOLOGIJA SAVREMENOG DRUŠTVA
NASLOV:
GRAĐANSKE INICIJATIVE 1996-2009
-STUDIJA SLUČAJA-
Mentor: Student:
1
Beograd, 2009. godine
SADRŽAJ:
I UVOD
....................................................................................................................3
II CIVILNO DRUŠTVO
-Nesporazumi oko upotrebe pojma civilnog društva................................................6
-Definicije pojma civilnog društva...........................................................................7
-Odnos države i civilnog društva..............................................................................8
-Uloga civilnog društva u razvoju demokratije - funkcije civilnog društva.............9
-Slučaj bivše Jugoslavije – društvena realnost i civilni akteri.................................10
-Nevladin sektor u Srbiji..........................................................................................11
III GRAĐANSKE INICIJATIVE
-Sami počeci Građanskih inicijativa i misija, vizija i strategija njenih
osnivača...................................................................................................................16
-Organizacija rada Građanskih inicijativa
..........................................................18
-
Opis celokupnog rada Građanskih inicijativa po programima................................21
-GRAĐANSKE INICIJATIVE UNUTAR NVO SEKTORA
...........................26
-
Godine NATO bombardovanja i demokratskih promena......................................28
-
Aktivnosti Građanskih inicijativa unutar NVO sektora u godinama nakon
demokratskih promena…………………………………………….……..……….32
-Uspesi i dostignuća...............................................................................................36
-Odnos Građanskih inicijativa prema državi i prema vlasti
.............................38
-Donatori i Građanske inicijative
.........................................................................43
-Stavovi i mišljenja donatora o NVO sektoru u Srbiji.............................................43
-Građanske inicijative i iskustva sa donatorima......................................................45
IV ZAKLJUČAK
.................................................................................................48
V LITERATURA
.................................................................................................50
2

Cilj ovog rada je da predstavi
Građanske inicijative – udruženje građana za
demokratiju i civilno obrazovanje
kao jednu od ključnih organizacija civilnog društva u
Srbiji. Kroz predstavljanje njihovog trinaestogodišnjeg rada, pokušaćemo da pokažemo na
koji način i koliko je to moguće pomagati ovom društvu, odnosno građanima u traženju
rešenja i prevazilaženju problema sa kojima se suočavaju. Jačanje i pružanje podrške
procesu demokratizacije i dobrog upravljanja preko što
aktivnijeg učešća građana u
procesima donošenja odluka na svim nivoima
, jeste najvažniji cilj Građanskih
inicijativa. Oblasti delovanja Građanskih inicijativa i istorijski razvoj pojedinih sektora
biće predstavljen kroz tri perioda razvoja: 1996-1999, 1999-2000 i 2000-2009, sa
naglaskom na promeni uloge GI pre i posle demokratskih promena u Srbiji. Građanske
inicijative su, kao i većina nevladinih organizacija, prešle put od isključivo antirežimske
organizacije, do partnera, korektnije je reći SARADNIKA državnih institucija. Takođe, rad
će veliku pažnju posvetiti i odgovorima na pitanja koliko su Građanske inicijative bile i
koliko su uspešne u svom radu. Njihov rad se svodio na identifikaciju problema koji muče
naše društvo i koji zahtevaju dugoročno i ne tako lako privikavanje ljudi i njihovo
osposobljavanje da svoje sudbine uzmu u sopstvene ruke. Jako su važne i aktivnosti koje
su bile i jesu usmerene na podizanje svesti i obaveštenosti naših građana o tome šta su
njihova prava, a šta obaveze, kolike su njihove mogućnosti da utiču na sopstvene živote
kroz uticaj na život društva u kome žive, što doprinosi razvoju demokratske kulture. Ne
sme se izgubiti iz vida, ni u jednom trenutku, da Građanske inicijative nisu jedina
nevladina organizacija u Srbiji, tako da će njihov doprinos uvek biti promatran u kontekstu
saradnje sa drugim nevladinim organizacijama i partnerima, bez kojih ni GI ne bi imale
svrhu svog postojanja.
Rad Građanskih inicijativa biće predstavljen kroz četiri dimenzije:
1) Organizacija rada Građanskih inicijativa;
2) Građanske inicijative unutar NVO sektora u Srbiji;
3) odnos Građanskih inicijativa prema državi i prema vlasti;
4) donatori i Građanske inicijative.
Građanske inicijative su izabrane kao tema za ovaj rad, jer predstavljaju aktuelnu i
veoma značajnu nevladinu organizaciju u Srbiji. Specifičnost Građanskih inicijativa ogleda
se u korišćenju posebne metodologije rada, koja poštuje kontekst i ostvaruje promene,
kako kratkoročne, tako i dugoročne.
Uljudnost, pristojnost, doslednost i upornost
su
osnovne i neophodne građanske vrline, koje neguju ljudi koji čine Građanske inicijative.
Fleksibilnost
u odabiru tema kojima se bave, u pronalaženju načinu na koji rešavaju
probleme, kao i fleksibilnost u međusobnom odnosu zaposlenih, saradnika i volontera, još
jedna je od specifičnosti, koja izdvaja GI u odnosu na druge aktere nevladinog sektora.
Metoda studije slučaja, koja je korišćena u izradi ovog rada, jeste operativna
metoda. Ona nema svoje posebne tehnike, ni jasno izraženi logički i epistemološki deo
metode, što ju je učinilo najpogodnijom za istraživanje jednog ovakvog ,,fenomena“, tj.
društvene organizacije, kakve su Građanske inicijative. Naglasak je na celini i njenim
razvoj građanskog društva, Beograd, 2007, str. 9.
4
odredbama pri istraživanju, tako da ćemo pokušati da rad Građanskih inicijativa sagledamo
u celosti, poklanjajući manju pažnju projektima koje svakodnevno sprovode pojedini
sektori u okviru Građanskih inicijativa. Raznovrsnost sastava predmeta istraživanja i razni
obimi i nivoi saznanja o njemu i o odnosima sa okruženjem, podrazumevaju i raznovrsne
izvore podataka, raznovrsne podatke i samim tim i razne načine prikupljanja podataka.
Izvori podataka su najčešće bili dokumenti, ali i sećanja ljudi koji su osnovali GI i koji rade
u njima, dok su analiza dokumenata i neformalni intervjui bili tehnike prikupljanja
podataka za ovaj rad. Nezaobilazan izvor podataka bile su i internet stranice – oficejelni
sajt Građanskih inicijativa (
), kao i drugi sajtovi čija se
sadržina odnosi na rad Građanskih inicijativa, celokupnog nevladinog sektora i civilnog
društva.
Da bi se uopšte započelo razmatranje rada Građanskih inicijativa, kao nevladine
organizacije, tj. udruženja građana, neophodno je na početku pojasniti pojmove
civilnog
društva, civilnog sektora, nevladinih orgaizacija i nevladinog sektora
, iznoseći mišljenja
eminentnih teoretičara koji su se bavili ovim temama, kao i ukratko objašnjavajući
istorijski i politički kontekst
u kome su nastale Građanske inicijative i u kome su delovale i
deluju.
II CIVILNO DRUŠTVO
5

Ma koliko pokušavali da se opredelimo za samo jednu definiciju i shvatanje
civilnog društva, nećemo uspeti. Svaka od njih sadrži poneku različitu odrednicu, koja
„korisniku“ može da posluži nekada manje, nekada više, a sve u zavisnosti od svrhe
upotrebe. Navešćemo nekoliko definicija, za koje nam se čini da će u najvećoj meri
poslužiti ovom radu. Definicija koju su dali
Linc i Stepan
naglašava da
aktivno civilno
društvo
čini mreža civilnih asocijacija i građanskih ustanova,
a što je još važnije
, ta
mreža je samogenerišuća i odvojena od države i logike profita
.
Džon Kin
govori o
duboko spornom karakteru ovog pojma i pod civilnim društvom podrazumeva
„
idealtipsku kategoriju koja i opisuje i zamišlja složenu i dinamičnu celinu zakonom
zaštićenih nevladinih institucija, koje su
obično
okrenute nenasilju, samoorganizaciji i
samorefleksiji i neprestano su pod tenzijom u međusobnim odnosima i odnosima sa
državnim institucijama koje oblikuju, ograničavaju i omogućavaju njihove
aktivnosti
. Za
Gelnera
je civilno društvo
„skup različitih nevladinih institucija koji je
dovoljno jak da čini protivtežu državi, koji, ne sprečavajući državu u njenim
poslovima čuvara mira i arbitra između značajnih interesa, može da spreči njenu
dominaciju nad ostatkom društva i njegovo atomiziranje“
U savremenoj teoriji postoje dva osnovna tumačenja pojma civilnog društva. Prvo
tumačenje ga određuje kroz ekonomsku aktivnost - kao prostor reprodukcije materijalnog
života, a drugo kroz brigu za opšte dobro, tj. politički značaj. Ovo drugo tumačenje
suštinu
civilnog društva vidi u pluralitetu udruživanja,
gde je ono nemilitarističko, laičko,
civilizirano – zasnovano na poštovanju osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda, na
toleranciji, demokratskoj javnosti, vladavini prava, a na kraju ekonomskom, socijalnom i
političkom pluralizmu. Iz ovog tumačenja može se izvući jos jedna definicija, koja je
odabrana da u ovom radu bude operativna, najviše zbog svoje neutralnosti, a ona glasi:
„CIVILNO DRUŠTVO JE DRUŠTVO GRAĐANA, KOJI SU MEĐUSOBNO
POVEZANI U RAZNA UDRUŽENJA I MREŽE UDRUŽENJA“.
Odnos države i civilnog društva
„aktivistička koncepcija“ civilnog društva
podrazumeva samoorganizovano građanstvo izvan
formalne politike, sa ciljem uticaja na svoj život ( Meri Kaldor ), Žarko Paunović, urednik,
Budućnost
civilnog društva u Srbiji
, MilenijuM, Centar za razvoj građanskog društva, Beograd, 2007, str.43.
Zoran Stojiljković, tekst
Civilno društvo i konsolidovanje demokratije,
objavljen u
Budućnost
civilnog društva u Srbiji,
MilenijuM, Centar za razvoj građanskog društva, Beograd, 2007, str. 24.
IBID, str.25.
?
Srećko Mihailović,
Kako nevladine organizacije vide političku moć i kako politička moć vidi
nevladine organizacije,
Internet, 01/08/2009
/,
http://www.proconcept.rs/prog-civilno/analiza_politickog_okruzenja.pdf
Žarko Paunović, urednik,
Budućnost civilnog društva u Srbiji
, MilenijuM, Centar za razvoj
građanskog društva, Beograd, 2007, str. 41.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti