Prevod knjige: Research Dising in Socijal Research David de Vaus Metode socioloških istraživanja DEO III Longitudinalne metode
Univerzitet u Prištini
FILOZOFSKI FAKULTET
Sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici
Katedra za sociologiju
Studijski program :
Master akademske studije
Prevod knjige:
Research Dising in Socijal Research
David de Vaus
Metode socioloških istraživanja
DEO III Longitudinalne metode
Mentor Student
Doc. dr Jasmina Petrović Sanja Anđelković
Broj indeksa:18/13
Kosovska Mitrovica, 2014.
Metode socioloških istraživanja David de Vaus
7.
Tipovi longitudinalnih metoda
U literaturi postoji širok spektar longitudinalnih metoda.Medjutim, sve one imaju isti cilj :
merenje promene tokom vremena i to prikupljanjem podataka vezanih za najmanje dve tačke u
vremenu.Sa ovog aspekta one su slične klasičnim eksperimentalnim metodama koje imaju pred-
testiranje i post-testiranje. Ipak, longitudinalne metode nemaju tipične slučajno uzorkovane
kontrolne grupe.
Razvojne longitudinalne metode uključuju brojne kritične odluke. Upravo te donete odluke
određuju koja longitudinalna metoda će se razviti.
1.
Da li će se u vremenu pratiti isti slučajevi?
Ovde se radi o izboru između
studija trenda
i
panel
istraživanja
. Studije trenda podrazumevaju prikupljanje informacija od uporedivih
uzoraka u toku vremena, ali ne od istih ljudi. Godišnja anketiranja kao sto su Opšte
Društveno anketiranje u SAD, Anketiranje javnog mnjenja u Britaniji, anketa
Eurobarometar i Internacionalna naučno socijalna anketa su primeri trend istraživanja u
kojima se ista pitanja postavljaju različitim uzorcima svake godine. Ova metoda
omogućava praćenje promena u stavovima i ponašanju tokom vremena. Panel
istraživanja se sastoje od ponovljenih anketiranja istih ljudi. Ova metoda omogućava
praćenje promena kako na nivou grupe, tako i na nivou pojedinca (videti poglavlje 9).
2.
Da li će se podaci sakupljati u jednom trenutku?
Iako panel metode
obuhvataju
prikupljanje podataka u najmanje dve tačke vremena, one ne zahtevaju nužno da se
podaci prikupljaju u dva razlicita slučaja.
Prospektivna longitudinalna metoda
podrazumeva prikupljanje podataka u više različitih slucajeva. Ovom metodom se grupa
ljudi intervjuiše, prati i ponovo intervjuiše bar još jedanput u budućnosti.
Retrospektivna
panel metoda
podrazumeva prikupljanje podataka u samo jednom slučaju. U ovom
istraživanju od ljudi se traži da se prisete kakve su neke stvari bile ranije a kakve su sada.
Na ovaj način se utvrđuje u kom stepenu se jedna osoba promenila u toku vremena.
Longitudinalne metode mogu varirati isto tako i što se tiče drugih dimenzija. To uključuje
sledeće:
-
Okolnosti
. Logika longitudinalnih metoda može biti primenjena u različitim
okruženjima : od manje grupe (npr. odeljenje u školi, delovi neke organizacije) u visoko
kontrolisanim laboratorijskim uslovima , do velikih nacionalnih anketa.
-
Vremenska skala.
Vremenski interval u kome se može meriti neka promena može
varirati od veoma kratkog perioda (npr. ispitivanje mišljenja pre i posle gledanja filma),
do perioda od mnogo godina. Istraživanje razvoja deteta na nacionalnom nivou je primer
dugoročnog panel istraživanja. Istraživanje je počelo 1958. godine i uključilo svu decu
rođenu u Britaniji između 3. i 9. marta. Ova deca su evidentirana i uključena u sva
naredna prikupljanja podataka u 1965., 1969., 1974., 1981., 1991., i 2000. godini.
-
Broj tačaka u vremenu.
Longitudinalna istraživanja mogu se razlikovati i po tome
koliko puta se prikupljaju informacije od iste grupe ljudi u panel istraživanju, ili različitih
grupa ljudi u studijama trenda. Poznata TV emisija “ 7 up” koja prati grupu dece u toku
dugog perioda, i sve promene koje su nastale u njihovom životima, je odličan primer
panel metoda. Ova emisija počela je da prati decu od sedam godina, i nastavila da ih
posećuje na svakih narednih sedam godina. Ova deca su sada u svojim četrdesetim. Panel
2

Metode socioloških istraživanja David de Vaus
U određenim istraživanjima promena, može biti veoma teško da se utvrdi koja vrsta
promene se dešava. Na primer, starost i politički konzervativizam su u vezi : politički
konzervativizam je mnogo izraženiji među starim, nego među mladim ljudima. Međutim
ova veza sama po sebi ne objašnjava povezanost. Da li ljudi postaju konzervativniji sa
starenjem, ili se na ovu vezu odražava period u kome su ljudi sazrevali i formirali svoje
političke stavove? Na primer, ekonomska nesigurnost koju su iskusile generacije koje su
odrastale u doba Velike depresije tridesetih godina prošlog veka, može biti razlog za
politički konzervativizam kod ovh generacija.
Isto tako, konzervativizam kod starijih ljudi može biti posledica razvojnog procesa,
odnosno procesa starenja: ljudi postaju konzervativniji što su stariji. Oni gube
avanturistički duh, potrebna im je veća sigurnost i postaju skeptični prema onima koji
obećavaju da će velike promene doneti bolji život. Jedini pouzdan način da se utvrdi da li
je politički konzervativizam posledica starenja, jeste praćenje istih pojedinaca u vremenu,
i utvrdjivanje da li se oni menjaju sa starenjem.
Utvrđivanje istorijskih efekata
Prihvatanje strategije praćenja dovodi do određenih problema. Ako pratimo grupu
mladih ljudi u vremenu, i primetimo da su oni postali konzervativniji, ne možemo biti
sigurni da je promena u stavovima nastala kao rezultat sazrevanja (starenja). Svako može
postati konzervativniji bez obzira na godine.
Tabela 7.1 Starosne grupe u toku vremena
Kohorata
Godine 1980
Godine 1990
Godine 2000
Rođen 1920-9
51-60
61-70
71-80
Rođen 1930-9
41-50
51-60
61-70
Rođen 1940-9
31-40
41-50
51-60
Rođen 1950-9
21-30
31-40
41-50
Rođen 1960-9
11-20
21-30
31-40
Ono što je neophodno da se uradi da bi se dobio odgovor na ovo pitanje, je da se
prate različite starosne grupe u vremenu. Ovo nam omogućava da posmatramo starenje i
efekte razvoja, odnosno starenja. Tabela 7.1 pokazuje na koji način možemo pratiti
starosne grupe u vremenu. Za svaku starosnu grupu ( rođeni u određenom periodu)
možemo pogledati sve promene u političkom konzervativizmu u periodu od 20 godina
(1980.- 2000.). Ako u svakoj starosnoj grupi konzervativizam raste u tom periodu od 20
godina, i ako raste po istoj stopi, možemo zaključiti da je porast konzervativizma kao
promena, rezultat starenja. Odnosno, ljudi postaju politički konzervativniji što su stariji.
U ovom primeru, Tabela 7.2 pokazuje da svaka grupa postaje konzervativnija za
10 bodova svake dekade
.
Čak šta više,
nevezano za dekadu, ljudi između 51 – 60 imaju
skor za konzervativizam 50. Drugim rečima, bez obzira na period ili istorijsko razdoblje,
ljudi ovih godina pokazuju izvesnu dozu konzervativizma. Pored toga, sve grupe
pokazuju isti nivo promene koji je nezavistan od nekog specifičnog istorijskog perioda.
Jednostavno rečeno, vreme, a ne istorijski period uzrokuje promenu.
4
Metode socioloških istraživanja David de Vaus
Ako bi smo pratili samo jednu grupu (npr. grupa rođenih 1950-ih), primetili bi
smo da su oni postaju konzervativniji što su stariji. Međutim., ne bismo mogli znati da li
se to dešava zbog starenja ili je ova grupa karakteristična i postala je konzervativnija
zbog nekog naročitog razloga koji je uticao u odrastanju 1960-ih i 1970-ih godina. Da bi
se razlikovali efekti starenja od istorijskih efekata, potrebno je praćenje više grupa u
vremenu. Na neki način, korišćenje više grupa je slično kao u eksperimentalnom metodu
gde se kontrolna grupa koristi kao grupa za poređenje i na taj način omogućava
tumačenje promena u eksperimentalnoj grupi.
Da grupe nisu postale konzervativnije sa starenjem, to bi značilo odsustvo efekata
starenja. Tako u tabeli 7.3 skor konzervativizma zavisi od toga kada su ljudi rođeni. Oni
koji su rođeni 1920-9 imaju skor 50 u 1980. godini, i ostaju na tom nivou kroz period
1990-ih I 2000-ih. Oni koji su rođeni 1960ih imaju skor konzeravtivizma 10 u 1980.
godini, i ostaju na tom nivou tokom 1990-ih i 2000-ih. Razlike u konzervativizmu
između grupa u npr. 2000. godini su više posledica perioda nego starenja. Starija grupa
u 2000. godini je zapravo uvek bila konzervativna.
Tabela 7.2 Efekti starenja : promene u političkom konzervativizmu od 1980
do 2000 po strarosnim grupama
Kohorata
Godine
grupe
1980-tih
Konzervativni
rezultat
Godine
grupe
1990-tih
Konzervativni
rezultati
Godine
grupe
2000-tih
Konzervativni
rezultati
Rođen
1920-9
51-60
50
61-70
60
71-80
70
Rođen
1930-9
41-50
40
51-60
50
61-70
60
Rođen
1940-9
31-40
30
41-50
40
51-60
50
Rođen
1950-9
21-30
20
31-40
30
41-50
40
Rođen
1960-9
11-20
10
21-30
20
31-40
30
Tabela 7.3 Efekti vremenskog perioda : promene u političkom
konzervativizmu od 1980 do 2000 po strarosnim grupama
Kohorata
Godine
grupe
1980-tih
Konzervativni
rezultat
Godine
grupe
1990-tih
Konzervativni
rezultati
Godine
grupe
2000-tih
Konzervativni
rezultati
Rođen
1920-9
51-60
50
61-70
50
71-80
50
Rođen
1930-9
41-50
40
51-60
40
61-70
40
Rođen
1940-9
31-40
30
41-50
30
51-60
30
5

Metode socioloških istraživanja David de Vaus
Slika7.1 Pojedinačni prospektivni panel metod
Vreme 1 Intervencija Vreme 2
?
Problem nepostojanja kontrolne grupe može se malo ublažiti u slučaju kada se u
istraživanju koristi prilično velika i raznolika grupa. Ovakav uzorak nam omogućava da
utvrdimo da li u toku vremena neki ljudi iskuse “uticaj” a drugi ne. Prihvatanje ovakvog
pristupa dovodi do stvaranja grupa koje se mogu upoređivati, što omogućava koristan, ali
ograničen način ispitivanja posledica određenih “uticaja”. Na primer, želimo da utvrdimo
da li ili ne, imanje ili nemanje dece vodi povećanju podele rada među polovima u kući.
Počećemo sa uzorkom parova bez dece i posmatrati stepen u kome muškarac I žena dele
kućne poslove. Pratićemo promene tokom vremenskog perioda u kome će neki parovi
imati decu, a drugi ne. Tada možemo podeliti uzorak na grupu onih koji su postali
roditelji i na grupu onih koji su još uvek bez dece. Zatim ćemo posmatrati da li oni koji
su postali roditelji pokazuju veći napredak ka podeli rada među polovima. Mogli bismo
saznati da su roditelji prihvatili veću podelu kućnih poslova među polovima.
Problem u ovom pristupu je, međutim, u tome što on ne uzima u obzir činjenicu
da dve grupe mogu biti različite na mnogo načina – a ne samo po roditeljstvu ( npr.
starost, etnička pripadnost, nivo radne aktivnosti). Iz razloga što nemamo kontrolu nad
ovim mogućim razlikama, ne možemo biti sigurni šta najviše utiče na konačne razlike u
podeli rada. Međutim, ako je naš uzorak dovoljno veliki i raznolik, i ako prikupimo
relevantne informacije, možemo statistički ukloniti utcaj poznatih razlika među grupama,
i makar eliminisati neka alternativna objašnjenja za razlike među grupama.
Prospektivni panel metod sa više tačaka
Ovaj model je sličan pojedinačnom modelu, ali uključuje više tačaka u kojima se
prikupljaju podaci.
Možemo imati određene uticaje između bilo kojih tačaka u kojima se prikupljaju
informacije ili možemo jednostavno prikupljati informacije o odredjenim interventnim
događajima između svake dve tačke merenja. Teorijsko razmatranje i prethodno
istraživanje će uticati na to šta će biti relevantni interventni događaji.
U ovom istarživanju, kao i kod prostog panel istraživanja, potrebni su dovoljno
raznolika inicijalna grupa i dovoljno raznolika interventna iskustva, kako bi se omogućilo
formiranje uporedivih grupa.
Cilj postojanja više tačaka u kojima se prikupljaju podaci je:
- da se ispitaju dugoročni i kratkoročni efekti
- da se prati kada nastaje promena (npr. analiza “karijera”)
- da se odredi “oblik” svake promene
- da se identifikuju faktori koji prethode svakoj promeni (ili ne-promeni).
7
Mere varijable
Mere varijable
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti