Memorija računara
FAKULTET ZA PRAVNE NAUKE
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA: PRAVNA INFORMATIKA
TEMA:
“MEMORIJA RAČUNARA”
STUDENT:
MENTOR:
Istočno Sarajevo, maj 2017.godine
2
Seminarski rad Memorija računara
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................................................3
1. MEMORIJA RAČUNARA...........................................................................................4
1.1. Pojam i zadaća memorije računara..........................................................................4
2. STATIČKA MEMORIJA RAČUNARA - SRAM......................................................6
3. DINAMIČKA MEMORIJA RAČUNARA - DRAM.................................................9
3.1. SDRAM......................................................................................................................11
3.2. RDRAM..................................................................................................................... 12
ZAKLJUČAK..................................................................................................................13
LITERATURA.................................................................................................................15
Sladjana P

4
Seminarski rad Memorija računara
1.1. Pojam i zadaća memorije računara
Osnovna funkcija memorijske jedinice je čuvanje programa i podataka. To se može postići
primjenom različitih hardverskih komponenata. U personalnom računaru, razlikuju se tri
klase memorijskih jedinica:
-
operativna memorija, koja se koristi prilikom izvršavanja programa,
-
spoljašnje memorije, koje se obično koriste za arhiviranje podataka,
-
keš (cache) memorija, koja služi za poveđanje brzine rada računarskog sistema.
Radna memorija računara dijeli se u dvije osnovne grupe: ROM i RAM. ROM je po
kapacitetu podosta manji od RAM-a i nije raspoloživ korisniku već samo sustavu, te se u
prikazu veličine memorije podataka ROM-a obično ne navodi.
Slika 1. Podijela radne memorije računara
Distribuciju između SRAM, DRAM i mikroprocesora obavlja upravljač priručne memorije.
Slično načelo može se koristiti za ubrzavanje čitanja i upisivanja podataka na tvrdi disk. No
ako programska podrška ne prepoznaje da li su podaci pohranjeni u priručnoj memoriji ili na
tvrdom disku i ne vrši blagovremeno pohranjivanje iz priručne memorije na disk može doći
do gubljenja podataka po prekidu rada programa. Stoga je dobro sistem organizirati na način
da priručna međumemorija djeluje samo u postupku čitanja podataka s tvrdog diska.
Sladjana P
5
Seminarski rad Memorija računara
Slika 2. Načelo rada upravljača memorije računara
Memorije su digitalni sklopovi koji se sastoje od određenog broja memorijskih ćelija. Svaka
memorijska ćelija može zapamtiti jednu digitalnu znamenku, tj. jedan bit, a ukupni broj
bitova koji se može pohraniti u neki memorijski sklop jest kapacitet memorije. Više bitova
čine memorijsku riječ. Riječ koja se sastoji od osam bitova naziva se bajt.
Zadaća memorije je pohrana podatka na memorijska mjesta (lokacije) određena adresama, u
svrhu njihovog kasnijeg korištenja od strane procesora i drugih jedinki računara. Operacija
upisivanja jest postupak kojim se riječ podatka pohranjuje na određeno mjesto (adresu)
memorije, obratni postupak kojim se riječ podatka s određenog mjesta u memoriji dovodi na
izlazne izvode memorije, naziva operacija čitanja. Memorija je obično locirana u
(CPU) i izrađene su većinom od namjenskih sklopova/cjelina
izrađenih od silicija. Za dugotrajniju pohranu podataka koriste se masovna spremišta
podatak gdje trenutno dominiraju tehnologije koje se oslanjaju na magnetska ili optička
svojstva materijala.
Sa programskog aspekta memoriju promatramo kao uređeni niz osnovnih memorijskih
lokacija ili kojima su jednoznačno pridružene adrese. Pristup memoriji organiziran je kao
dohvat memorijske ćelije u matrici stupaca i redaka te se prije samog dohvata podatka treba
signalom retka RAS (Raw Address Strobe) i stupca CAS (Column Address Strobe) odrediti
koja je ćelija u pitanju te je tek tada moguće očitati njen sadržaj. Dinamička memorija -
DRAM po očitavanju gubi sadržaja te se prije „napuštanja“ ćelije sadržaj mora ponovo
upisati. Vrijeme potrebno za određivanje stupca i retka i dohvat podatka naziva se vrijeme
Sladjana P
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti