1

SADRŽAJ

:

Uvod............................................................................................................................................2
1.Gotova jela............................................................................................................................... 4

1.1. Gotova jela od govedine..................................................................................................4
1.2. Gotova jela od teletine.....................................................................................................6
1.3. Gotova jela od svinjetine.................................................................................................8
1.4. Gotova jela od peradi...................................................................................................... 8
1.5. Gotova jela od divljači.................................................................................................. 11

1.5.1. Gotova jela od dlakave divljači............................................................................. 11
1.5.2. Gotova jela od pernate divljači..............................................................................11

1.6. Gotova jela od mljevenog mesa....................................................................................11
1.7. Gotova jela od ovčetine, janjetine, jaretina...................................................................12

2. Posluživanje gotovih jela...................................................................................................... 12
Zaključak...................................................................................................................................13
Literatura...................................................................................................................................14

2

Uvod

Prvi podaci o našim dalekim precima opisuju iz kao skupinu ili   čopor razmjerno 

dobro organiziranih viših primata u neprestanom kretanju i skupljanju bobica, plodova, zrnja, 
korijenja   i   manjih   životinjica,   ili   u   lovu   na   veće   životinje   u   surovim   uvjetima   srednjega 
ledenog   doba.   Vješt   lovac   imao   je   u   samim   počecima   nastajanja   Homo   sapiensa   velike 
izglede   da   preživi.   Meso,   kao   nezamjenjiv   izvor   energije,   bjelančevina,   masti,   vitamina, 
minerala i drugih dragocjenih sastojaka zdrave prehrane bilo je, od tih davnih vremena do 
danas, važan   činilac preživljavanja i mjerilo društvenoga standarda manjih i većih skupina 
stanovništva. 

No,  meso  je  izrazito  pokvarljiva  namirnica,  veoma osjetljiva  na  uvjete  prijevoza,  

čuvanja,   izlaganja   i   pripreme,   te   osoblju   koje   rukuje   s   njim,   priprema   ga,   stvara   mnoge 
nevolje  pri  nestručnom rukovanju i prodaji.
Kvaliteta svježeg mesa za tržište i za mesne prerađevine, određena je, prije svega, vrstom i 
tipom zaklanih životinja, njihovom starošću, uhranjenošću i dijelovima trupla. Razlike       i 
kvaliteta   tipova,     vrsta     i   kategorija     mesa     često       su     vrlo   izražene       i   lako 
prepoznatljive,     te     bitno     utječu     na     prihvatljivost     mesa     za     pojedine     kategorije 
stanovništva,   na opseg prodaje i cijenu.  

Prema vrsti zaklanih životinja meso se dijeli na:

meso stoke za klanje – meso goveda (uključujući bivole), svinja, ovaca, koza, kopitara 
(konji, magarci, mazge i mule) i kunića; 

meso peradi – meso kokoši, purana gusaka, pataka, biserki i pitomih golubova; 

meso     divljači     –     meso     zečeva,     divljih     svinja,     divokoza,     jelena,     srna, 
medvjeda,       trčka   (jarebica),   prepelica,   divljih   gusaka,   pataka,   golubova,   grlica   i 
fazana. 

Meso riba, rakova, školjkaša, morskih ježeva, žaba, kornjača i puževa razlikuju se od 

mesa stoke za klanje, peradi i divljači, te se obrađuju kao posebna skupina robe u prometu. 
Neobrađeni   trupovi  tek   zaklane  stoke,   peradi   i   divljači   sadrže,   osim   mesa,   jestive 
i nejestive dijelove, dijelove koji nisu meso, manje tržišne i upotrebne vrijednosti u prehrani, 
niže cijene ili su otpad prerade. 

Pod mesom na tržištu ili u preradi razumijeva se mišićje (ili mišićno tkivo), s kožom 

ili bez nje, ovisno o vrsti stoke, peradi ili divljači, s pripadnim masnim i vezivnim tkivom, 
kostima i hrskavicama, krvnim i limfnim žilama, limfnim čvorovima i živcima u prirodnoj 
vezi. 

Pod jestivim dijelovima razumijevaju se: 

background image

4

Pod   gotovim   jelima   se   podrazumijevaju   jela   koja   su   završena   prije   početka 

posluživanja nekog obroka, a mogu biti topla i hladna gotova jela. Gotova jela mogu biti 
pripremljena   od   raznovrsnih   namirnica,   npr.   mesa,   povrća,   tjestenine.   Normativ   mesa   u 
sirovom obliku za ova jela po obroku kreće se od 120-180 grama bez kostiju, ovisno od 
gostiju kojima su namijenjena.

Pripremaju se u ugostiteljskim objektima u kojima postoji velika mogućnost ili je 

sigurno da će se ta jela prodati gostima u prolazu, penzionima, abonentima. Mnogi a la carte 
objekti nude dnevnim kartama nekoliko gotovih jela karakterističnih za pojedino godišnje 
doba i kao osvježenje jelovniku.

Gotova topla jela čuvaju se do početka posluživanja poklopljena na toplom mjestu:

vodena kupelj (bain marie), 

termos boca, 

u pećnici i sl. 

Prilikom   posluživanja   moraju   biti   zaista   topla,   stavljena   u   zagrijane   posude,   a   i 

poželjno je da do gostiju dođu poklopljena kako bi se manje hladila.

Vrste gotovih jela su sljedeće:

Gotova jela od govedine

Gotova jela od teletine

Gotova jela od svinjetine

Gotova jela od peradi

Gotova jela od divljači

Gotova jela od mljevenog mesa

Gotova jela od ovčetine, janjetine, jaretine

1.1. Gotova jela od govedine

Imenica govedo staroslavenskog je podrijetla i značila je krava. Meso krupne rogate 

stoke ili goveda, prema starosti i spolu dijeli se na govedinu odrasle stoke (meso krava, 
volova bikova), na janjetinu i teletinu. 

Govedina je meso ženki  (krava) i kastriranih mužjaka (volova) starijih od 30 mjeseci i 

bikova starijih od 18 mjeseci. Masa trupa (bez kože, glave, donjih dijelova nogu, unutrašnjih 
organa i repa) mora iznositi najmanje 100 kg. Meso starih krava  i bikova je tamno, grubo i 
tvrdo,   grube   strukture   vlakana   sa   žutim   unutrašnjim   masnim   naslagama.   Meso   krava   i 

5

tovljenih volova jarko je crveno, s mnogo bijelih do žutih potkožnih masnih naslaga. Mišićje 
je čvrsto, razmjerno nježne građe i mramorirano. 

Junetina je meso junadi, i to nekastriranih mužjaka starih od šest do osam mjeseci, te 

junica i kastriranih mužjaka starih od šest do 30 mjeseci. Masa trupa (bez kože, glave, donjih 
dijelova nogu, unutrašnjih organa i repa) mora iznositi najmanje 100 kg. Meso junadi odlikuje 
se mišićnim tkivima nešto grublje strukture, ružičastocrvene boje s bijelim čvrstim lojem uz 
slabo izraženu mramoriranost. Junetina se kategorizira rasijecanjem polovica kao i govedina. 

Prije   pripreme   potrebno   je   odležati   nekoliko   dana   na   hladnom   mjestu   kako   bi 

“sazrelo”. Time je jelo ukusnije i mekše.

Kuhana govedina,

Pirjana govedina

Goveđi gulaš

Goveđi gulaš

Sastojci:

500g crnog luka

500g   govedine   ili   junetine 
isječene na kocke

2-3 kašikice crvene paprike

3 lista lovora sušenog

1 kašikica kima

1 kašikica peršuna sušenog 
ili svježeg

vruće vode za dolivanje

3-4-5 kašike paradajz sosa

prstohvat bosiljka, so, biber 
po ukusu

za   prilog   pire   krompir   ili 
skuhana tjestenina

Priprema:

Crni luk isjeckajte pa propržite na malo ulja u dubljoj šerpi, 
posoliti luk, da pusti malo svoje vode i da omeksa, kad ste 
ga   propržili   dodajte   malo   vode   i   nastavite   dinstanje   uz 
povremeno miješanje i dolivanje vode, zatim dodati crvenu 
papriku,   lovorov   list,   kim,   peršun   i   promiješajte.   Dodajte 
isečeno   meso   prodinstajte   par   minuta   sve   zajedno   uz 
miječanje i preliti vrućom vodom da prekrije sve i kuhajte 
na srednjoj vatri narednih sat i po, naravno uz povremeno 
miješanje i dolivanje vode koja je uvrila.   Poslije sat i po 
otprilike,   posolite   gulaš   po   ukusu,   i   dodati   par   kašika 
paradajz   sosa,     promiješati,   dodati   i   bibera   po   ukusu   i 
prstohvat bosiljka, promiješati, ostaviti na vatri još nekih 15 
minuta, potom ukloniti sa vatre

Posluživanje:

Možete   uz   gulas   obariti   makarone,   ili   ga   služiti   sa   pire 
krompirom, prije služenja povaditi iz gulaša lovor list... 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti