1

Fakultet za menadžment

Sremski Karlovci

Seminarski rad

Aktivni bankarski poslovi

Mentor                                                                                   Student

 

2

Sadržaj

1. Uvod..............................................................................3
2. Pojam aktivnih bankarskih poslova..............................4
3. Vrste aktivnih bankarskih poslova................................5

a. Kratkoročni aktivni bankarski proizvodi.............5
b. Dugoročni aktivni bankarski  poslovi..................8
c. Krediti po tekućim računima................................9
d. Hipotekarni kredit..............................................10
e. Kratkoročni krediti za obrtna sredstva...............11

4. Zaključak.....................................................................12
5. Literatura.....................................................................13

background image

4

1. Pojam aktivnih bankarskih poslova

Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima se banka 
pojavljuje kao kreditor, tj. gde banka pozajmljuje novac – daje kredit – ili preuzima neku pravnu 
obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao poverilac, kratko jednostavno rečeno ovi 
poslovi se nazivaju poslovi plasmana. Kredit je novčani dužničko – poveriački odnos u kojem 
poverilac kredita (obično banka) ustupa pravo korišćenja određenog iznosa novčanih sredstava 
dužniku (debitoru) na ugovoreno vreme i uz ugovorene uslove povrata. U svojoj suštini radi se o 
ulaganju sopstvenih i tuđih sredstava u odgovarajuće plasmane koji su ujedno najvažniji izvori 
prihoda svake banke kao privrednog subjekta. Dok pasivni poslovi čine materijalnu osnovu na 
kojoj se zasniva bankarsko poslovanje, određuje količina poslovnih sredstava, vrsta kredita i 
plasmana, aktivni poslovi određuju delokrug banke kao privrednog subjekta i njeno mesto u 
privredi i kreditnom sistemu. Banka bez aktivnih poslova ne bi se uopšte mogla nazvati tim 
imenom.   Stoga   mnoga   zakonodavstva,   pa   i   naše,   zaštićuje   naziv   “banka”   da   bi   se   sprečila 
zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo za ona preduzeća kod kojih je zaista reč o 
primanju novčanih sredstava i na osnovu njih odobravanju kredita, odnosno njihovom plasmanu. 
S obzirom na funkcije i ulogu kredita gde kreditni odnosi prožimaju celokupnu materijalnu sferu 
društvenog   života,   razumljivo   je   što   je   pri   regulisanju   bankarskih   poslova   najviše   pažnje 
posvećeno kreditnim poslovima, i to ne samo Zakonom o bankama i kreditnim poslovima, već i 
nizom drugih propisa medu kojima posebno mesto ima Zakon o obligacionim odnosima. U 
skladu sa principom stabilnosti koji važi za sve privredne subjekte, pa i za banke, banke u okviru 
odgovarajućih   propisa,   rukovodeći   se   načelima   bankarskog   poslovanja,   posebno   načelima 
efikasnog ulaganja, samostalno određuje namjene za koje daju kredite, visinu kredita, cijenu 
kredita (kamatnu stopu), rok vraćanja i korisnike kredita, ako pozitivnim zakonskim propisima 
nije određeno drugačije. Kreditni odnosi zasnivaju se na bazi obostranog povjerenja (credo – 
verovati) davaoca i primaoca kredita. Sa stanovišta objektivne teorije i pozitivne prakse kao i 
poštovanja načela bankarskog poslovanja i ročnosti izvora sredstava iz kojih banke odobravaju 
kredit, bankarsko kreditiranje se deli na dvije osnovne grupe kreditiranja: 

• kratkoročno kreditiranje i

 • dugoročno kreditiranje. 

Ova   podela   u   svojoj   suštini   utemeljena   je   na   kvalitetu   prikupljenih   sredstava.   Naime,   iz 
prikupljenih   depozita   po   viđenju   i   kratkoročnih   bankarskih   kredita   banke   mogu   odobravati 
kratkoročne kredite i time kreiraju novu kupovnu snagu – povećavaju postojeću novčanu masu. 
Dok dugoročne kredite mogu odobravati iz sredstava stvorene novčane akumulacije (štednje) 
čime se vrši samo preraspodela koja ne utiče na visinu postojeće novčane mase. Ako bi poslove 
plasmana sredstava sveli samo na odobravanja kredita učinili bi neoprostivu grešku, koja se 
sastoji u tome da bi suzili ovaj široki pojam samo na jednu aktivnost. Naime, pojam plasmana 
sredstava   u   sebi   sadrži   ne   samo   plasmane   sredstava   u   raznim   oblicima   kredita,   već   i   u 
aktivnostima banaka koje se odnose na razne druge poslove plasmana sredstava (garancije, avali, 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti