VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BLACE

ZAKONSKA REGULATIVA U RAČUNOVODSTVU

Seminarski rad 

iz predmeta

PRAKTIČNA NASTAVA

 

Mentor:                                                                                                                       Student:
Dobrica Radovanović                                                                                      Jana Smiljanić 47/16f
                                                                                                                         Anja Ilić 66/17f
                                                                       

2018

Sadržaj:

UVOD

1. ZAKONSKA REGULATIVA U RAČUNOVODSTVU.......................................................
2. RAZVOJ RAČUNOVODSTVENE REGULATIVE.............................................................

2.1 Sami počeci.......................................................................................................................
2.2 Rezultati istraživanja razvoja računovodstvene regulative evropskih zemalja...............
2.3 Faze razvoja harmonizacije računovodstvene regulative.................................................

3. HARMONIZACIJA RAČUNOVODSTVENE REGULATIVE U SVETU.........................

3.1 Postojeća računovodstvena regulativa razvijenih zemalja...............................................

4. ZAKONSKA PROFESIONALNA I INTERNA REGULATIVA.........................................

4.1 Zakonska regulativa..........................................................................................................
4.2 Profesionalna regulativa...................................................................................................
4.3 Interna regulativa..............................................................................................................

5. RAČUNOVODSTVENA NAČELA......................................................................................

       

ZAKLJUČAK

Literatura

background image

Prerastanje nacionalnih računovodstvenih standarda u nadnacionalne (kao npr.US GAAP) 
izravno ili neizravno povećava finansijsku korist zemlje koja razvija nadnacionalne standarde.
Internacionalizacija nacionalnih računovodstvenih standarda kao što su US GAAP ima svoje 
nedostatke i negativne efekte koji se pretvaraju u paradoks računovodstvene harmonizacije. Taj 
harmonizacijski paradoks ogleda se u sve više globalnih igrača a sve manje lokalnih računovođa 
koji im pružaju svoje usluge.
Računovodstvenom harmonizacijom gubi se osećaj za potrebe malih poduzeća koja lutaju između 
nacionalnih poreznih propisa i nadnacionalnih standarda (US GAAP ili IAS). Međunarodna 
finansijska tržišta i elektronska trgovina kao akceleratori globalizacije ne priznaju nacionalne 
granice. Porezne vlasti, posebno manje razvijenih zemalja, ne prihvataju blagonaklono globalna 
tržišta. Više je za to razloga a najvažniji su: izbegavanja poreza ,finansiranja socijalne 
komponente društva i profit je uverljivo ispred zaštite okoline.

2. RAZVOJ RAČUNOVODSTVENE REGULATIVE

2.1 Sami počeci

U 17. veku za vreme vladavine kralja Louis-a XIV francusku administraciju (vladu) vodio je vrlo 
uticajna osoba Jean- Baptiste Colbert koji je izravno odgovarao kralju. Jedan od njegovih 
zadataka bio je propisati osnivanje i organizaciju poduzeća, pravila trgovanja i poreze. U tome je 
video pomoć mladog i ambicioznog Jacques Savary koji se pokazao vrlo upešan u tumačenju 
italijanske trgovačke prakse kao i u kritičkoj analizi francuske trgovine. Colbert je Savary-a 
postavio za člana Saveta gospodarske reforme 1670. Savary je pripremio Trgovačkim zakonom 
(“Ordonnance du Commerce”) što je kralj dao pod zakon 1673. .U ovom zakonu Savary se 
rukovodio načelom da dobar trgovački zakon treba sadržiti i odredbe koje se odnose na 
knjigovodstve i finansijske izveštaje. Ovaj francuski zakon (“Code Savary”) postao je ogledni 
primer kako regulisati gospodarstvo pa su ga ubrzo preveli nakon prvog francuskog izdanja u 
Nemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Italiji. Ovaj zakon vrlo pozitivno je ocenio najpoznatiji 
nemački računovođa Eugen Schmalenbach. Ovaj zakon, za Scmalenbacha, bio je vrlo koristan jer 
ilustruje veliki broj primera prevara i stečaja u Francuskoj kao i metode rešavanja tih problema. 
Zbog toga Savery-ev zakon su neke evropske zemlje izravno preuzele kao vlastiti zakon (Belgija 
i Nizozemska) a u druge zemlje (npr. Švedska i Nemačka) koristile su ga kao osnovu za izradu 
vlastitih zakona. Važno je takođe istaći činjenicu da francuski zakon iz 1673. nije preuzelo 
Ujedinjeno kraljevstvo kao najrazvijenija industrijska zemlja 17. veka. Čak šta više, britansko 
kraljevstvo razvijalo je drugi put koji se razlikovao od kontinentalnog modela.

2.2 Rezultati istraživanja razvoja računovodstvene regulative evropskih zemalja

Istraživanje geneze računovodstvene regulative temelji se na opsežnoj literaturi i projektima koji 
sadrže rezultate prethodnih istraživanja. Povesno ishodište računovodstvene regulative, u smislu 
zakonskog propisivanja ili profesionalnog regulisanja računovodstva, sežu u 17. veku i to u 
Francuskoj. Najvažniji doprinos u propisivanju obveze sastavljanja bilansa i izveštaja o dobiti 
dali su Jacques Savary i Jean-Baptiste Colbert donošenjem Code de Commerce 1673 
(originanalnog naziva Ordonnance de Commerce). Ovaj francuski trgovački zakon uključuje 
minimum računovodstvenih zahteva koje trebaju ispuniti obveznici a najvažniji su: “sva društva 
bez obzira na veličinu trebaju voditi računovodstveni dnevnik, pisanu korespodenciju i godišnji 
inventar”. Na temelju Savary-evog trgovačkog zakona usvojen je 1809. “Napoleonov” Code de 
Commerce. Ovaj trgovački zakon bio je osnova za izradu trgovačkih zakona u ostalim evropskim 
državama (Belgija, Nizozemska, Nemačka, Švedska itd). To je ujedno početak ili prva faza 
procesa harmonizacije računovodstvene regulative na evropskoj razini. Za analizu razvoja 
računovodstvene regulative i njenu harmonizaciju relevantni su rezultati istraživanja u zemljama 
EU: 

background image

1. Francuski trgovački zakon (1673. J. Savary-a i 1807. Napoleon-a) postao je ogledni model za 
razvoj trgovačkog zakonodavstva evropskih zemalja. 
2. Trgovački zakoni (zakoni o poduzećima) jesu ishodište razvoja računovodstvene regulative 
evropskih zemalja. 
3. Revizijska regulativa na početku se (19.vek .), u pravilu, izravno izvodila iz trgovačkih zakona 
(Austrija, Belgija, Francuska, Nizozemska, Švedska, Irska, Luksemburg) a kasnije (početkom 
20.veka) zakonska ovlašćenja za donošenje regulative dobijaju revizorske komore ili udruženja 
(Danska, Finska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španija, Švedska).

2.3 Faze razvoja harmonizacije računovodstvene regulative

Razvoj harmonizacije računovodstvene regulative na evropskom prostoru može se podeliti u tri 
faze i to: 
1. Faza Napoleonovih zakona od 1807.(Code de Commerce) 
2. Faza Direktiva od 1978.(IV i VII Direktiva) 
3. Faza US GAAP (početak osamdesetih) i MRS od 1995. (Objava Komisije EU)

Napoleonovim trgovačkim zakonom iz 1807. započela je prva faza međunarodne 
računovodstvene harmonizacije. U prvi krug zemalja koje izravno usvajaju francuski zakon bile 
su Belgija i Nizozemska. Neposredno nakon toga francuski zakon poslužio je kao osnova izrade 
trgovačkih zakona u Nemačkoj i Švedskoj a kasnije i u ostalim delovima kontinentalne Evrope. U 
zakonu iz 1807. propisana je obaveza sastavljanja bilansa i izveštaja o dobiti. U izmenama 
trgovačkog zakona iz 1867. za deonička društva propisuje se obaveza sastavljanja i sadržaj 
polugodišnjeg obračuna. On treba biti raspoloživ za obavljanje revizije. Nakon gotovo više od sto 
godina, 1978. usvajanjem Direktiva tadašnje Evropske zajednice, započela je druga faza procesa 
harmonizacije računovodstva. Prekidom neprijateljstva posle I i II svetskog rata dolazi do 
ponovnog zbližavanja razvijenih evropskih zemalja. Rimskim ugovorom iz 1957. formira se 
zajedničko tržište . Slobodan protok roba, kapitala i ljudi te proširenje zajednice zahtevalo je 
razvoj zajedničkih institucija i prilagođavanje (harmonizaciju) nacionalnih regulativa. 
Usvajanjem Direktiva dogovoreni su pravni instrumenti harmonizacije tadašnje Evropske 
zajednice. Zbog rastućeg broja kompanija, koje međunarodno deluju, jedan deo Direktiva izravno 
obuhvata računovodstvo (IV i VII) i reviziju (VIII). Usledio je proces usklađivanja nacionalnih 
zakona. Italija je (1991.). poslednja izvršila usklađivanje svoje računovodstvene regulative sa IV i 
VII Direktivom EU. Ubrzo nakon poslednjeg usklađivanja uočavaju se nedostaci IV i VII 
Direktive i njihova ograničenja za dalji nastavak harmonizacije. Od većeg broja ograničenja tri 
zaslužuju veću pažnju:

(a) Opcije- Direktive (IV i VII) sadrže veći broj opcija zbog različitih potreba zemalja članica u 
trenutku njihovog usvajanja. Ako je cilj harmonizacija računovodstvene prakse tada opcije koje 
se primenjuju na različite načine dugoročno nisu poželjne. Za menjanje opcija mehanizmi 
komisije su suženi te se za svaku promenu treba sazvati Ministarsko veće EU. Zbog toga, za 
budućnost harmonizacije Direktive nisu optimalan instrument. 
(b) Nedostaci- Direktivama nedostaju specifična računovodstvena područja i pitanja koja se 
odnose na izveštaj o novčanom toku, najam, tretiranje promena valutnih kursa stranih valuta. To 
su područja koja su uključena u MRS ili američki US GAAP ili nacionalne standarde drugih 

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti