Istorija države i prava
Univerzitet,,Union-Nikola Tesla”
,,FAKULTET ZA PRAVO, SAOBRAĆAJ I MENADŽMENT
KONSTANTIN VELIKI”-NIŠ
Seminarski rad iz
ISTORIJE NACIONALNOG PRAVA
Na temu:
SRPSKA DRŽAVA OD XII DO XV VEKA
Mentor: Zoran Pešić
Selena Jovanovic PR-7-P/16
Nis, decembar, 2016.
SADRŽAJ
1.UVOD.....................................................................................................................................................3
I.1.Društveno uredjenje –
struktura društva i pravni položaj društvenih slojeva.......................................4
2.1. Svetovna i crkvena vlastela.....................................................................................................4
2.2.Sebri.........................................................................................................................................4
2.3.Gradsko stanovništvo...............................................................................................................5
2.4.Stranci......................................................................................................................................5
II.2.Organizacija državne vlasti.................................................................................................................6
2.1.Vladalac i svrha vladalačke vlasti............................................................................................6
2.2.Sabori.......................................................................................................................................6
2.3.Organi centralne i lokalne državne uprave...............................................................................6
2.4.Podela državne teritorije...........................................................................................................7
III.4.Pravo..................................................................................................................................................8
4.1.Pravni izvori u srednjovekovnoj srpskoj državi.......................................................................8
4.2.Krivično pravo..........................................................................................................................9
4.2.2.Dušanov zakonik...................................................................................................................9
4.2.Gradjansko pravo.....................................................................................................................9
5.ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................10
6.LITERATURA......................................................................................................................................11

4
I
1.Društveno uredjenje – struktura društva i pravni položaj društvenih slojeva
Srpska država u doba Nemanjića ima osobite staleške monarhije. Društvo je podeljeno na
staleže, društvene grupe čiji je pravni položaj različit i gde postoji načelna pravna nejednakost. Staleške
razlike su nasledne, tako da pojedinac po pravilu ostaje celog života u staležu u kome je rođen.
U Srbiji postoje povlašćeni staleži, crkveni i svetovni, koji imaju i aktivno učešće u državnoj
vlasti i podređeno, zavisno stanovništvo sebri. Tanak sloj slobodnih ljudi činilo je gradsko
stanovništvo, malobrojnog i većinom stranog porekla, koje u Srbiji nije imalo jedinstveno regulisan
položaj i nije činilo poseban stalež u državi.
2.1.Svetovna i crkvena vlastela (povlašćeno stanovništvo)
Viši je stalež u Nemanjičkoj državi sačinjavala vlastela(svetovnii pripadnici povlašćenog
staleža). "Na taj naziv višeg staleštva nailazimo u najstarijem zakonskom podatku o staleškoj
diferencijaciji (Žička hrisovulja 1220. godina) gde se sprovode staleške razike povodom odredjivanja
kazne za povredu crkvenih propisa o braku i gde se pripadnici višeg staleža nazivaju vlastela, a svi se
ostali staleški redovi smatraju kao niži".
Vlastela se delila na
veliku i malu - vlastelu i vlasteličiće
. Izmedju ovih slojeva nije postojala
hijerarhijska zavisnost. Nema vazalne potčinjenosti niže vlastele višoj, ali ima podredjenosti svojim
dužnostuma vezana neposredno za vladaoca. Dva elementa koja su odredjivala položaj vlastele su
pravo svojine i vojna obaveza. Vlastelin je bio dužan da lično ide u vojni pohod i da povede
odgovarajuci broj zavisnih ljudi sa svog vlastelinštva, koje je dužan da opremi za rat. U nekim
posebnim situacijama vlastela je bila obavezna da materijalno pomogne vladaocu: kada krštava i ženi
sina i kada podiže novi dvorac.
Najpovlašćeniji položaj u državi i u okviru vladajućeg sloja imala je nesumnjivo crkva. Srpski
vladari su smatrali pravoslavlje kao osnovu svoje vlasti i države, i od početka su preuzeli funkciju
čuvara vere i crkve. Crkva nije odvojena od države, već sa njom sačinjava jedan složeni mehanizam.
Nikada nije mogla izgubiti pravo svojine. Crkva je imala daleko šira prava od svetovne vlastele.
2.2.Sebri (zavisno stanovništvo)
Sebri su bili pripadnici potčinjene klase u srednjovekovnoj Srbiji. Sam termin
sebar
se počeo
masovnije koristiti za vreme vladavine cara Dušana, a postoje različita tumačenja oko toga koje
kategorije stanovništva su njime bile obuhvaćene. Jedan deo autora je smatrao da su sebri bili
1 Teodor Taranovski,
Istorija srpskog prava u Nemanjičkoj državi
, Lirika, Beograd 2002, str.129
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti