Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti na području opštine Doljevac
Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti na području opštine Doljevac
Mia Maksic
Cilj rada
Cilj rada bio je da se utvrde osnovne
epidemiološke karakteristike umiranja od bolesti
krvnih sudova mozga (pol i uzrast, prebivalište,
bračno stanje, školska sprema, zanimanje,
godišnje doba) na teritoriji opštine Doljevac.
Materijal i metod rada
U radu je korišćen deskriptivni
epidemiološki metod rada. Podatke o umrlim
licima od cerebrovaskularnih bolesti u opštini
Doljevac za period 2002-2006. dobijeni su iz
potvrda o smrti izdatih od strane mrtvozorničke
službe opštine Doljevac, kao i iz potvrda o smrti
izdatih od strane ordinirajućeg lekara. Izra-
čunavane su nestandardizovane (opšte) i
specifične stope mortaliteta, a podaci o populaciji
dobijeni su iz popisa 2002. godine. Stope su
izračunavane na 100.000 stanovnika.
Rezultati rada
U periodu od 2002-2006. na teritoriji
opštine Doljevac, od bolesti krvnih sudova mozga
ukupno je umrlo 306 osoba, od kojih su 126
(41%) bili muškog, a 180 (59%) ženskog pola.
Prosečna godišnja specifična stopa mortaliteta
iznosila je 311,2 na 100 hiljada stanovnika
(251,4 kod muškaraca i 376,2 kod žena).
U populaciji starijoj od 30 godina u istom
periodu specifična stopa mortaliteta bila je veća i
iznosila je 484.0 (389,7 kod muškaraca i 577,2
kod žena).
Tabela 1.
Broj umrlih od cerebrovaskularnih bolesti i
stope mortaliteta na teritoriji opštine Doljevac u
periodu 2002-2006. 1/100000
Godine
Broj
Stopa
Stopa
umrlih
(0-75+)
(30+)
2002
58
296,1
458,6
2003
66
337,1
521,8
2004
52
266,2
411,1
2005
62
317,2
490,2
2006
68
343,2
529,7
Ukupno
306
311,9*
482,2**
* prosečna godišnja stopa mortaliteta u opštoj
populaciji **prosečna godišnja specifična stopa
mortaliteta u populaciji starijoj od 30 godina
Tabela 1 pokazuje broj umrlih od cerebro-
vaskularnih bolesti u posmatranom periodu i
stope mortaliteta u opštoj populaciji, kao i u
populaciji starijoj od 30 godina.
Najmanje stope mortaliteta, kako u opštoj
populaciji tako i u populaciji starijoj od 30 godina,
zabeležene su 2004. (u opštoj populaciji 266,3, u
starijoj populaciji od 30 godina 411,1). Najveće
stope mortaliteta su u 2006. (u opštoj populaciji
343,2, u starijoj populaciji od 30 godina 529,7).
28
Tabela 2.
Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti po
polu na teritoriji opštine Doljevac za period 2002-2006.
Godina
Muškarci
Žene
Broj
1/ 100 000
Broj
1/ 100 000
umrlih
umrlih
2002
24
239,5
34
356,4
2003
27
269,4
39
408,8
2004
21
209,5
31
324,9
2005
26
259,4
36
377,3
2006
28
279,4
40
419,2
Ukupno
126
251,4*
180
376,2*
* prosečne godišnje stopе mortaliteta po polu
Tabela 2 pokazuje stope mortaliteta od
cerebrovaskularnih bolesti po polu na teritoriji
opštine Doljevac. Prosečna godišnja stopa
mortaliteta muškaraca iznosila je 251,4, najmanja je
registrovana 2004. (209,5), a najveća 2006.
(279,4). Prosečna godišnja stopa smrtnosti od
cerebrovaskularnih bolesti kod žena je 376,2,
najmanja je registrovana kao i kod muškaraca 2004.
(324,9), a najveća 2006. (419,2).
Od ukupnog broja umrlih od cerebro-
vaskularnih bolesti 59% su žene a 41% muš-
karci. Žene su u proseku 1,5 puta više umirale od
muškaraca.
Specifične stope mortaliteta od cerebro-
vaskularnih bolesti veće su 1,3 puta u brdskom
području (349,3) nego u ravničarskom području
(276,4) opštine Doljevac.
Tabela 3. Mortalitet od CVB po polu i uzrastu na
teritoriji opštine Doljevac u periodu od 2002-2006.
1/100 000
Starost
Ukupno
Muškarci
Žene
Broj
Stopa
Broj
Stopa
Broj
Stopa
30-39
8
30,6
6
44,9
2
16,3
40-49
16
60,5
10
70,4
6
50,7
50-59
24
97,6
12
89,2
12
106,1
60-69
41
149,7
16
121,1
25
178,6
70-79
102
539,5
30
375,3
72
704,2
80-89
86
1651,6
37
2138,7
49
1921,5
>90
29
666,6
15
750,1
14
583,3
ukupno 306
484,0*
126
389,7* 180
577,2*
* prosečne specifične stope sagledane po polu i uzrastu
Tabela 3 pokazuje broj umrlih po polu i
uzrastu kao i stope mortaliteta po polu i uzrastu na
teritoriji opštine Doljevac u periodu od 2002-2006.
Umiranje od cerebrovaskularnih bolesti
registrovano je kod oba pola posle 30 godina
starosti. Najmlađi muškarac imao je 32 godine, a
najmlađa žena 48 godina. Nakon 59. godine umi-
ranje se naglo povećava i dostiže svoj maksimum
kod starijih od 70 godina. Najmanje stope
mortaliteta kod muškaraca i kod žena registrovane
su u starosnoj grupi 30-39 (30,6: 16,3), a najveće u
starosnoj grupi 80-89 (2138,7: 1921,5).
Acta Medica Medianae 2008,Vol.47
Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti na području opštine Doljevac
Stope mortaliteta do 49 godina starosti,
kao i posle 80, više su kod muškaraca, a stope
mor-taliteta starosti od 59 do 79 godina više su
kod žena.
U mlađoj populaciji ispod 65 godina starosti
odnos među polovima u ukupnom broju umrlih od
cerebrovaskularnih bolesti je neznatan, odnos
m/ž 1:1,02. U starijoj populaciji veći je broj
umrlih žena, te je razlika među polovima veća
odnos m/ž 1:1,6.
U populaciji umrlih od CVB, mlađi od 65
godina čine 29%, a osobe starije od 65 godina
čine 71%. Muškarci su u proseku ranije umirali
od cerebrovaskularnih bolesti (70,3 godina
starosti), žene su umirale u kasnijoj dobi (76,1
godina starosti).
Stope mortaliteta u mlađoj populaciji su
umereno visoke, dok su u starijoj populaciji vrlo
visoke i skoro se udvostručavaju na svakih 10
godina starenja.
Linearni trend smrtnosti od cerebrovasku-
larnih bolesti bio je u porastu y (289.7)x(7,4),
odnosno svake godine se povećavao za 7 umrlih
na 100 hiljada stanovnika.
Broj umrlih po mesecima za period 2002-
2006. prezentuje Grafikon 1. Najveći broj umrlih
je u letnjem periodu (jun, jul i avgust) sa
učešćem od 37% i u zimskom periodu
(novembar, decembar) sa učešćem od 24%.
Grafikon 1. Broj umrlih po mesecima za period 2002-
2006.
Najveći procenat umrlih je sa manje od 8
godina obrazovanja (69%), 8-12 godina obra-
zovanja (27%), a najmanje sa više od 12 godina
obrazovanja (4%). Prosečna godišnja stopa
mortaliteta sagledana prema obrazovanju,
najveća je kod osoba koje su imale do 8 godina
obrazovanja (479,3), kod osoba sa preko 12
godina obrazovanja (369,2). Najmanja smrtnost
registruje se sa srednjom školom (8-12 godina
škole), iznosila je 206,9.
Bračni status umrlih mlađe populacije (do
65 godina starosti): 73% osoba u braku, 13%
razvedenih, 14% osoba koje nisu stupale u brak.
U starijoj populaciji (iznad 65 godina) najviše je
udovaca 58% i osoba u braku 42%.
Urađena statistička analiza Mantzel Haencel-
ovim testom pokazuje značajno veću učestalost
osoba u braku mlađe populacije u odnosu na starije
(Hi=23.5; p<0.001) (Grafikon 2).
80
73
***
mladji
70
stariji
60
58
50
42
40
30
20
14
13
10
0
0
u braku
razvedeno
bez braka
***p<0.001
Grafikon 2. Bračni status osoba umrlih tokom
posmatranog perioda
Najveća prosečna godišnja stopa smrtnosti
sagledana prema bračnom statusu u ispitivanoj
populaciji registrovana je kod udovaca (1534,7),
kod razvedenih (800). Najmanja smrtnost
registruje se kod osoba koje nisu stupale u brak
(86,5) i kod osoba u braku (270,2).
45
41.0
mladji
40
36
31 31.3
stariji
35
30
25
17.1
18
20
15
10
10.6
10
5
5
0
0.0
radnici
poljoprivrednik
domacica
nezaposleni
ostalo
**p<0.01; ***p<0.001
Grafikon 3. Zanimanje osoba umrlih od moždanog
udara
Statisti čka analiza pokazuje znatno veću
zastupljenost radnika u mladjoj grupi (Hi=11.8;
p<0.001). Domaćice su znatno češće zastupljene
u grupi starijih (Hi=13.8; p<0.001), nezaposleni
su daleko zastupljeniji u grupi mladih (Hi=19.2;
p<0.001) (Grafikon 3).
Među umrlima u starijoj populaciji najviše
je penzionera 58%, domaćica 25%, poljo-
privrednika 13%. Ranije zanimanje penzionera
je: radnik 29%, poljoprivrednik 32%, domaćica
28%, ostali 11%. U mlađoj populaciji najviše je
radnika 36%, poljoprivrednka 31%, domaćica
18% i nezaposlenih 10%.
Procenjena godišnje stope mortaliteta
prema zanimanju najveća je, skoro identična kod
poljoprivrednika i domaćica (916,9:913,2), kod
zaposlenih nešto manja (892,4), a najniža kod
nezaposlenih (52,9).
Diskusija
Prosečna godišnja stopa mortaliteta (311)
od cerebrovaskularnih bolesti na teritoriji opštine
Doljevac znatno je veća od stope mortaliteta od
cerebrovaskularnih bolesti u Republici Srbiji (254)
(2,3,4). Ovako visoka stopa mortaliteta
29

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti