Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti na području opštine Doljevac

Mia Maksic

Cilj rada

Cilj   rada   bio   je   da   se   utvrde   osnovne 

epidemiološke karakteristike umiranja od bolesti 
krvnih sudova mozga (pol i uzrast, prebivalište, 
bračno   stanje,   školska   sprema,   zanimanje, 
godišnje doba) na teritoriji opštine Doljevac.

Materijal i metod rada

U   radu   je   korišćen   deskriptivni 

epidemiološki   metod   rada.   Podatke   o   umrlim 
licima   od   cerebrovaskularnih   bolesti   u   opštini 
Doljevac   za   period   2002-2006.   dobijeni   su   iz 
potvrda o smrti izdatih od strane mrtvozorničke 
službe opštine Doljevac, kao i iz potvrda o smrti 
izdatih   od   strane   ordinirajućeg   lekara.   Izra-
čunavane   su   nestandardizovane   (opšte)   i 
specifične stope mortaliteta, a podaci o populaciji 
dobijeni   su   iz   popisa   2002.   godine.   Stope   su 
izračunavane na 100.000 stanovnika.

Rezultati rada

U   periodu   od   2002-2006.   na   teritoriji 

opštine Doljevac, od bolesti krvnih sudova mozga 
ukupno   je   umrlo   306   osoba,   od   kojih   su   126 
(41%) bili muškog, a 180 (59%) ženskog pola. 
Prosečna   godišnja   specifična   stopa   mortaliteta 
iznosila   je   311,2   na   100   hiljada   stanovnika 
(251,4 kod muškaraca i 376,2 kod žena).

U populaciji starijoj od 30 godina u istom 

periodu specifična stopa mortaliteta bila je veća i 
iznosila je 484.0 (389,7 kod muškaraca i 577,2 
kod žena).

Tabela 1. 

Broj umrlih od cerebrovaskularnih bolesti i 

stope mortaliteta na teritoriji opštine Doljevac u 

periodu 2002-2006. 1/100000

Godine

Broj

Stopa

Stopa

umrlih

(0-75+)

(30+)

2002

58

296,1

458,6

2003

66

337,1

521,8

2004

52

266,2

411,1

2005

62

317,2

490,2

2006

68

343,2

529,7

Ukupno

306

311,9*

482,2**

* prosečna godišnja stopa mortaliteta u opštoj 
populaciji **prosečna godišnja specifična stopa 
mortaliteta u populaciji starijoj od 30 godina

Tabela 1 pokazuje broj umrlih od cerebro-

vaskularnih   bolesti   u   posmatranom   periodu   i 
stope   mortaliteta   u   opštoj   populaciji,   kao   i   u 
populaciji starijoj od 30 godina.

Najmanje stope mortaliteta, kako u opštoj 

populaciji tako i u populaciji starijoj od 30 godina, 
zabeležene su 2004. (u opštoj populaciji 266,3, u 
starijoj populaciji od 30 godina 411,1). Najveće 
stope mortaliteta su u 2006. (u opštoj populaciji 
343,2, u starijoj populaciji od 30 godina 529,7).

28

Tabela 2.  

Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti po 

polu na teritoriji opštine Doljevac za period 2002-2006.

Godina

Muškarci

Žene

Broj

1/ 100 000

Broj

1/ 100 000

umrlih

umrlih

2002

24

239,5

34

356,4

2003

27

269,4

39

408,8

2004

21

209,5

31

324,9

2005

26

259,4

36

377,3

2006

28

279,4

40

419,2

Ukupno

126

251,4*

180

376,2*

* prosečne godišnje stopе mortaliteta po polu

Tabela   2   pokazuje   stope   mortaliteta   od 

cerebrovaskularnih   bolesti   po   polu   na   teritoriji 
opštine   Doljevac.   Prosečna   godišnja   stopa 
mortaliteta muškaraca iznosila je 251,4, najmanja je 
registrovana   2004.   (209,5),   a   najveća   2006. 
(279,4).   Prosečna   godišnja   stopa   smrtnosti   od 
cerebrovaskularnih   bolesti   kod   žena   je   376,2, 
najmanja je registrovana kao i kod muškaraca 2004. 
(324,9), a najveća 2006. (419,2).

Od   ukupnog   broja   umrlih   od   cerebro-

vaskularnih   bolesti   59%   su   žene   a   41%   muš-
karci. Žene su u proseku 1,5 puta više umirale od 
muškaraca.

Specifične   stope   mortaliteta   od   cerebro-

vaskularnih bolesti veće su 1,3 puta u brdskom 
području (349,3) nego u ravničarskom području 
(276,4) opštine Doljevac.

Tabela 3. Mortalitet od CVB po polu i uzrastu na 

teritoriji opštine Doljevac u periodu od 2002-2006. 

1/100 000

Starost

Ukupno

Muškarci

Žene

Broj

Stopa

Broj

Stopa

Broj

Stopa

30-39

8

30,6

6

44,9

2

16,3

40-49

16

60,5

10

70,4

6

50,7

50-59

24

97,6

12

89,2

12

106,1

60-69

41

149,7

16

121,1

25

178,6

70-79

102

539,5

30

375,3

72

704,2

80-89

86

1651,6

37

2138,7

49

1921,5

>90

29

666,6

15

750,1

14

583,3

ukupno 306

484,0*

126

389,7* 180

577,2*

* prosečne specifične stope sagledane po polu i uzrastu

Tabela   3   pokazuje   broj   umrlih   po   polu   i 

uzrastu kao i stope mortaliteta po polu i uzrastu na 
teritoriji opštine Doljevac u periodu od 2002-2006.

Umiranje   od   cerebrovaskularnih   bolesti 

registrovano   je   kod   oba   pola   posle   30   godina 
starosti.   Najmlađi   muškarac   imao   je   32   godine,   a 
najmlađa   žena   48   godina.   Nakon   59.   godine   umi-
ranje  se naglo povećava i dostiže svoj maksimum 
kod   starijih   od   70   godina.   Najmanje   stope 
mortaliteta kod muškaraca i kod žena registrovane 
su u starosnoj grupi 30-39 (30,6: 16,3), a najveće u 
starosnoj grupi 80-89 (2138,7: 1921,5).

Acta Medica Medianae 2008,Vol.47

Mortalitet od cerebrovaskularnih bolesti na području opštine Doljevac

Stope   mortaliteta   do   49   godina   starosti, 

kao i posle 80, više su kod muškaraca, a stope 
mor-taliteta starosti od 59 do 79 godina više su 
kod žena.

U mlađoj populaciji ispod 65 godina starosti 

odnos među polovima u ukupnom broju umrlih od 
cerebrovaskularnih   bolesti   je   neznatan,   odnos 
m/ž   1:1,02.   U   starijoj   populaciji   veći   je   broj 
umrlih   žena,   te   je   razlika   među   polovima   veća 
odnos m/ž 1:1,6.

U   populaciji   umrlih   od   CVB,   mlađi   od   65 

godina čine 29%, a osobe starije od 65 godina 
čine 71%. Muškarci su u proseku ranije umirali 
od   cerebrovaskularnih   bolesti   (70,3   godina 
starosti), žene su umirale u kasnijoj dobi (76,1 
godina starosti).

Stope   mortaliteta   u   mlađoj   populaciji   su 

umereno visoke, dok su u starijoj populaciji vrlo 
visoke   i   skoro   se   udvostručavaju   na   svakih   10 
godina starenja.

Linearni trend smrtnosti od cerebrovasku-

larnih   bolesti   bio   je   u   porastu   y   (289.7)x(7,4), 
odnosno svake godine se povećavao za 7 umrlih 
na 100 hiljada stanovnika.

Broj umrlih po mesecima za period 2002-

2006. prezentuje Grafikon 1. Najveći broj umrlih 
je   u   letnjem   periodu   (jun,   jul   i   avgust)   sa 
učešćem   od   37%   i   u   zimskom   periodu 
(novembar, decembar) sa učešćem od 24%.

Grafikon 1. Broj umrlih po mesecima za period 2002-

2006.

Najveći procenat umrlih je sa manje od 8 

godina   obrazovanja   (69%),   8-12   godina   obra-
zovanja (27%), a najmanje sa više od 12 godina 
obrazovanja   (4%).   Prosečna   godišnja   stopa 
mortaliteta   sagledana   prema   obrazovanju, 
najveća je kod osoba koje su imale do 8 godina 
obrazovanja   (479,3),   kod   osoba   sa   preko   12 
godina obrazovanja (369,2). Najmanja smrtnost 
registruje   se   sa   srednjom   školom   (8-12   godina 
škole), iznosila je 206,9.

Bračni status umrlih mlađe populacije (do 

65   godina   starosti):   73%   osoba   u   braku,   13% 
razvedenih, 14% osoba koje nisu stupale u brak. 
U starijoj populaciji (iznad 65 godina) najviše je 
udovaca 58% i osoba u braku 42%.

Urađena statistička analiza Mantzel Haencel-

ovim   testom   pokazuje   značajno   veću   učestalost 
osoba u braku mlađe populacije u odnosu na starije 
(Hi=23.5; p<0.001) (Grafikon 2).

80

73

***

mladji

70

stariji

60

58

50

42

40

30

20

14

13

10

0

0

u braku

razvedeno

bez braka

***p<0.001

Grafikon 2. Bračni status osoba umrlih tokom

posmatranog perioda

Najveća prosečna godišnja stopa smrtnosti 

sagledana   prema   bračnom   statusu   u   ispitivanoj 

populaciji registrovana je kod udovaca (1534,7), 

kod   razvedenih   (800).   Najmanja   smrtnost 

registruje se kod osoba koje nisu stupale u brak 

(86,5) i kod osoba u braku (270,2).

45

41.0

mladji

40

36

31 31.3

stariji

35
30

25

17.1

18

20
15

10

10.6

10

5

5

0

0.0

radnici

poljoprivrednik

domacica

nezaposleni

ostalo

**p<0.01; ***p<0.001

Grafikon 3. Zanimanje osoba umrlih od moždanog

udara

Statisti   čka   analiza   pokazuje   znatno   veću 

zastupljenost radnika u mladjoj grupi (Hi=11.8; 

p<0.001). Domaćice su znatno češće zastupljene 

u grupi starijih (Hi=13.8; p<0.001), nezaposleni 

su daleko zastupljeniji u grupi mladih (Hi=19.2; 

p<0.001) (Grafikon 3).

Među umrlima u starijoj populaciji najviše 

je   penzionera   58%,   domaćica   25%,   poljo-

privrednika   13%.   Ranije   zanimanje   penzionera 

je:   radnik   29%,   poljoprivrednik   32%,   domaćica 

28%, ostali 11%. U mlađoj populaciji najviše je 

radnika   36%,   poljoprivrednka   31%,   domaćica 

18% i nezaposlenih 10%.

Procenjena   godišnje   stope   mortaliteta 

prema zanimanju najveća je, skoro identična kod 

poljoprivrednika   i   domaćica   (916,9:913,2),   kod 

zaposlenih   nešto   manja   (892,4),   a   najniža   kod 

nezaposlenih (52,9).

Diskusija

Prosečna godišnja stopa mortaliteta (311) 

od cerebrovaskularnih bolesti na teritoriji opštine 

Doljevac znatno je veća od stope mortaliteta od 

cerebrovaskularnih bolesti u Republici Srbiji (254) 

(2,3,4). Ovako visoka stopa mortaliteta

29

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti