UVOD
Turizam je najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim
mogućnostima za ekonomski razvoj regija.
Današnje vrijeme brzih promjena traži suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a
pogotovo dugoročnim predviđanjima jer golem broj faktora utječe na turistička zbivanja, tako
da je realan objektivan pogled unaprijed moguć samo za vrlo kratko vremensko razdoblje.
Definicija turizma koju su oblikovali čuveni teoretičari W.Hunziker i K.Krapf,
prihvaćena uz male dopune 1954. godine od Međunarodnog udruženja znanstvenih i
turističkih stručnjaka AIEST, glasi:“Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.”
Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo
mjesto da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko odredište,
odnosno turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je turist došao,
odnosno zbog kojih je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.
U ovom radu bit će sadržani osnovni pojmovi u turizmu kao što su:
- TURISTA
- TURISTIČKI MOTIV
- HISTORIJA TURIZMA
- DESTINACIJE U TURIZMU
1. POJAM I PODJELA TURIZMA
Pojam
TURIST je lice, koje putuje sa svakim ciljem, osim zbog zarade i promene stalnog mesta
boravka, pri trajanju boravka van svog mesta boravka ne manje od 24 časa (manje od 24 časa
je izletnik), ali ne više od 6 meseci. Turisti su lica, koja putuju u cilju službenih putovanja,
konferencija, kongresa, različitih susreta, odmora, lečenja, učenja, zbog porodičnih,
religioznih i sportskih razloga. Ta definicija data je na konferenciji OUN 1954. i potvrđena na
Rimskoj konferenciji o turizmu i ekskurzijama 1963, služi kao osnova za sprovođenje
međunarodne turističke statistike, turističkog prava, viznih formalnosti. Turistima se smatraju
takođe posade aviona ili brodova, ako ostaju duže od 24 časa. Turistima se ne smatraju radnici
na privremenom radu ili dnevni migranti, lica bez stalnog mesta boravka, izbeglice, vojni
kontingenti u vojnim bazama, privremeni i stalni imigranti, diplomate, predstavnici konzulata,
tranzitni putnici.
TURIZAM obuhvata skup poslovnih organizacija, rada i državnih agencija koje vrše kretanje
roba i usluga i drže sredstva za transport, programe i resurse za putovanja i odmore. Turistički
sektor (privreda) može da se definiše kao skup onih privrednih i trgovinskih delatnosti koje
proizvode robe i usluge namenjene za strane i domaće turiste. Prema tome, turistička privreda
uključuje: prevoz putnika,
putničke agencije
, turoperatore, usluge za smeštaj i ishranu, odmor
i zabavu, proizvođače suvenira, umetničkih proizvoda, vladine organizacije za regulisanje i
nadzor turističke privrede.
Osnovu turizma ko privredne delatnosti sačinjavaju: saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina na
malo,
putničke (turističke) agencije
,
zanatstvo
i
komunalne delatnosti
. Turizam ne postoji kao
samostalna, nezavisna privredna delatnost već ga čine gore navedene delatnosti.
Osnovne karakteristike turizma su: raznovrsnost (heterogenost), neproizvodan karakter rada,
sezonski karakter poslovanja, visok stepen elastičnosti tražnje i neelastičnosti ponude. Postoje
Iz raznolikosti pristupa proistekla je i šarolikost grupa u okviru kojih se mogu sistematizovati
postojeće definicije turizma, kao što su: Postoje četiri grupe definicija:
Nominalističke
Privredne
Statističke
Univerzalne
nominalističke:
„Turizam je kretanje u prostoru izvan mjesta stalnog boravka u cilju upoznavanja novih
stvari, ljudi i njihovog života za vreme prolaznog boravka u drugom mjestu.“
„Turizam je pojava kad neka osoba putuje i boravi izvan mjesta svog stalnog boravka i tamo
se koristi turističkom radinošću.“
Austrije putuje u Bosnu i Hercegovinu gdje provodi odmor.
· IZLAZNI TURIZAM – stanovnici zemlje A putuju po zemlji B. Primjer: Stanovnik
Bosne i Hercegovine odlazi na putovanje u Austriju ili neku drugu zemlju i tamo provodi
odmor.
Za razliku od domaćeg turizma koji je jednostavnije pojmiti, ulazni (često korištena eng. Riječ
„inbound“) ili izlazni (eng. „outbound“) turizam mogu dovesti do nejasnoča. Sa stajališta
neke zemlje , na prijem Bosne i Hercegovine , ulazni turizam podrazumijeva prihvaćanje
gostiju u zemlju, dok izlazni turizam znači odljev domaćih turista preko nacionalnih granica.
Svaki turist koji putuje iz zemlje svojeg prebivališta u neku drugu zemlju, može se
istovremeno opisati kao izlazni i kao ulazni turist, ovisno o tome sa stajališta koje zemlje ga
se posmatra . Jedan je od ciljeva svake zemlje da poveća broj domaćih i stranih gostiju, a
smanji broj odlazaka u inostranstvo kako bi se povećali prihodi od turizma, a smanjili izdaci.
Turistički tokovi pokazuju da posjetitelji putuju unutar jedne zemlje ili iz jedne u drugu, pa se
i smjer kretanja kostisti kao kriterij za određivanje pojedinih vrsta turizma. Turizam u
granicama neke zemlje ili njezin UNUTARNJI TURIZAM obuhvaća turističku aktivnost
stanovništva, tj. Domaći turizam i putovanja stranaca ili ulazni turizam. Primjerice, unutarnji
turizam Bosne i Hercegovine obuhvaća putovanja bosanskog stanovništva i stranaca , dakle
obuhvaća sva turistička putovanja njezina stanovništva, i putovanja unutar Bosne i
Hercegovine i putovanja u druge zemlje. MEĐUNARODNI se TURIZAM odvija između
pojedinih zemalja, što znači da obuhvaća ulazni i izlazni turizam. Primjer međunarodnog
turističkog prometa su npr. Putovanja stanovništva Bosne i Hercegovine u Austriju i
Austrijanaca u Bosnu i Hercegovinu.
U međunarodnoj turističkoj statistici teško je primjenjivo bilježenje upravo osoba, pa se
koristi broj dolazaka ili odlazaka. Iz toga proizilazi i poteškoća u evidentiranju turističkog
prometa na nekom području, jer se ista osoba u tijeku putovanja nekoliko puta može prijaviti
u različitim mjestima ili smještajnim objektima, pa se registrira više dolazaka. Stoga se za
potrebe planiranja i analize ugostiteljskih poduzeća (smještajnih objekata) rabi još jedan
pokazatelj – ostvareno NOĆENJE.. Na taj način svi smještajni kapaciteti mogu računati
stepen svoje iskorištenosti, prosječnu duljinu boravaka gostiju pojedine nacionalnosti te
izvoditi i druge nužne pokazatelje uspješnosti poslovanja.
UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:
q domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak) domicilnog
stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja
državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)
q receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave u
promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)
