Nega suve kose, poluprirodnim maskama

Javna ustanova Mješovita srednja škola Srebrenik u

Srebreniku

ZAVRŠNI ISPIT ZA ZANIMANJE

FRIZER/VLASULJAR

OBRAZOVNI PROFIL III STEPENA

TEMA:NJEGA SUHE KOSE PRIRODNIM MASKAMA

ZA KOSU

Struka: Frizer – Vlasuljar

Srebrenik, Maj, 2017

Kandidat: Mentor:
Mirela Smajlović Hisma Jagodić

Frizerska struka kroz historiju

Ako pogledamo u prošlost vidimo da je način njegovanja i uljepšavanja tijela toliko star
koliko je stara i kultura. Njegovanje i uljepšavanje tijela nastalo je u dalekoj prošlosti, kada je
počelo da se raĎa i prvo pozitivno shvatanje ljepote ljudskog tijela. O tome nam govore
tragovi predašnjih kultura:



spomenici



kipovi



mozaici i dr. Historijski predmeti

Poznato je da su stari Egipćani od svojih naroda bili meĎu prvima koji su upotrebljavali
različite mirise, šminke, boje za kosu itd. Već u starom Egiptu i Babilonu postojao je širi krug
ljudi zaduţen za njegu tijela i kose, za koje bi se moglo reći da su bili predhodnici današnjih
frizera i kozmetičara. Da li su to bili slobodni ljudi ili robovi, do danas je ostalo nerazriješeno.
Arapi su bili poznati po izradi različitih mirisa i smatraju se prvim koji su imali razvijenu
tehnologiju izrade sapuna.

Grci su bili zdrav narod, razvijali su sport, trgovinu, umjetnost, nauku i kulturu. Njegovanje
tijela, brijanje i dotjerivanje kose bogatih Rimljana obavljali su za to posebno izučeni robovi.
Drţanje kućnih robovau te svrhe bio je dokaz bogatstva i dostojanstva. Za „niţe“ slojeve ljudi
postojale su mnogobrojne brijačnice, zvane Tonstrine. Ovako veliki broj brijačnica pokazuje
da su rimljani bradu već rano počeli brijati.

Tokom stoljeća moda u Rimu se više puta mijenjala. Rimljani su bradu brijali, ostavljali da
raste, ali ona je uvijek bila njegovana. U našim krajevima do pred gruga Drugog svjetskog
rata neki brijači su i dalje radili poslove, vadili zube, puštali krv, stavljali pijavice, namještali
zglobove itd.

U doba baroka i rokokoa frizerska struka razvijala se u dva smijera:



na jednoj strani su bili brijači i baderi



na drugoj strani umjetnici frizeri

Prvi  su  se  bavili  samo  prostim  ljudima,  a  drugi  samo  bogatašima.  Frizeri  umjetnici  su
poznavali vještine izrade raznih dodataka i perika od odrezane kose, što im je omogućavalo
izradu  maštovitih  frizera.  Njihov  posao  je  bio  bogato  nagraĎivan.  Vrijeme  rokokoa  ima
značajno mjesto u historiji frizerske struke, ne po napretku i otkrivanju kozmetičkih sredstava,
nego  po  raskalašenosti  i  nemogućoj  modi  frizera,  šminkanja  i  lične  higijene.  Kupanje  i
umivanje tijela nisu bile u „modi“. Neugodne mirise znoja ublaţavali su raznim mirisima.

Njega kose kroz historiju

U ranom srednjem vijeku ţene su imale jako dugu kosu, koja je najčešće bila duga do koljena,
a ponekad i ispod. Pravile su frizuru tako što su imale dvije duge pletenice ili su je vezivale u
punĎe.  Ţenska  kosa  se  u  to  doba  smatrala  izuzetno  ţenstvenom.  Kroz  historijske  epohe  se
iznova  zabranjivalo  i  ponovo  dozvoljavalo  pokazivanje  ţenske  kose,  dok  je  vladao  stil  da  i
muškaci  nose  duge  kovrdţave  kose,  odnosno  raštrkane  penke  koje  su  bile  simbol  moći  i
statusa. Ţene u srednjem vijeku kosu su njegovale raznim biljkama, koje se i danas koriste u
narodnoj medicini:



ruzmarin



kopriva



orah



menta



tamjan

Nisu je prale često koliko to danas čine ţene, ali im je kosa bila mnogo zdravija nego danas.
Farbe  koje  su  koristile  da  posvijetle  ili  potamne  kosu  nisu  bile  hemijske  jer  tada  nisu  ni
postojale, nego su to bile mješavine raznih biljaka koje su stajale na kosi po nekoliko dana.
Ţene  su  istovremeno  farbajući  se  njegovale  kosu.  Danas,  kada  nam  je  sve  dostupno  od
proizvoda  za  njegu  kose,  nekad  je  to  i  nedovoljno  da  bi  nam  kosa  bila  lijepa.  Danas  ţćene
mnogo  boje  kosu  što  je  jako  štetno.  Postoje  mnoge  maske  za  njegu  kose  koje  nisu  toliko
dobre kao maske od prirodnih sredstava. Danas ţene takoĎer prave prirodne maske s kojim
njeguju kosu, koje imaju jako dobar učinak. Danas kosa kod ţena mnogo opada, pa ţene za to
koriste prirodnu masku od bijelog luka ili šampon od istog.

Slika 2.0 i Slika 2.1 Njega kose kroz historiju

Prijem mušterije

Nijedan radnik neće moći da pravilno izvrši svoje zadatke ako mu je posao zanimanje a ne i
zadovoljstvo. Radnik mora biti tolerantan prema mušteriji i mora poštovati njihovo mišljenje i
ţelje. Dobar radnik treba prirodno i ispravno postupati. Prilikom primanja stranke i rada treba
izbjegavati  sve  što  bi  moglo  izazvati  i  najmanji  utisak  neljubaznosti,  npr:  prepotentno
ponašanje,  ironiju  itd.  No  ljubazan  radnik  se  mora  čuvati  da  ne  zapodre  u  familijarnosti.
Zanimanje  za  mušteriju  i  njene  ţelje  treba  da  bude  osnovna  osobina  koja  obuhvata  i  sve
ostale.  Radnik  koji  se  stalno  zanima  za  svoje  mušterije  i  nastoji  da  udovolji  njihovim
zahtjevima, sigurno će imati mnogo uspjeha u radu. Mušteriju treba dočekati sa osmijehom na
licu,  trebamo  biti  ljubazni.  Ako  mušteriju  nešto  zanima  trebamo  fino  objasniti.  Ne  trebamo
ulaziti u privatne probleme mušterije.

Radnik bi trebao da bude:



uljudan, ali ne ponizan



ljubazanm ali ne familijaran



paţljiv, ali nikada nametljiv



usluţan



pošten, ali nikada stidljiv

