Pitanja i odgovori iz biohemije
KOLOKVIJUM I (termin za održavanje 03.03.2014.god)
Način ocenjivanja 5 pitanja X 3 poena=15 poena
1. Biohemija-oblast istraživanja,značaj,odnos sa drugim naučnim disciplinama
Biohemija proučava hem. sastav živih organizama i transformaciju supstancija. Osnovni zadatak
biohemije je izučavanje života i životnih procesa. Značaj:
a.
Izučavanje pojedinih biohemijskih promena je značajno radi definisanje neke
nove i korisne osobine kod biljaka i životinja
b.
Značaj biohem. za prehrambenu industriju
c.
Anabolizam i katabolizam pojedinih grupa jedinjenja
d.
Energetski principi i mehanizmi ukopčanosti anabolitičkih i katabolitičkih procesa
e.
Fotosinteza je fundimentalni proces kod biljaka
f.
Disanje je fundimentalni proces kod biljaka i životinja.
2. Rastvori i podela rastvora
Rastvori-
disperzni sistemi u kojima se rastvorene supstancije nalaze u obliku atoma,jona ili
molekula.disperzni sistem je smjesa dvije supstance u kojoj je jedna rastvoreno raspredjena u
drugoj.
Podela rastvora:
*
Pravi rastvori
(veličina čestica rastvorene supstancije je manja od
1nm),koloidni sistemi (1-100nm),suspenzija i emulzija (veće od 100nm).*
zasićeni i
nezasićeni,*liofilni i liofobni.
Ako je rastvarač voda nazivaju se:
hidrofilni i hidrofobni.
3. Voda i njena uloga u biohemijskim procesima
Voda-
univerzalni rastvarač,poseduje izraženu polarnost molekula. Zahvaljujući izraženoj
polarnosti molekula,voda se ponaša kao univerzalni rastvarač za mnoga organska i neorganska
jedinjenja i kao pogodan reaktant i medijum za mnoge biohemijske reakcije.vodonicna
vezanastaje izmedju c-atoma ugljenika jedne grupe (oxygen) i hydrogren jona drge grupe
uglenikovog atoma...rastvorljivost supstance definise se kao kolicina cvrste supstance koja moze
da zasiti odredjenu kolicinu vode kao rastvaraca,ona se izrazava kao masa rastvorene supstance
na datoj temparaturi u 100 g vode.Specificne osoine vode: dipolarni karakter molekula
vode,stvaranje vecih agregata molekula vode,postojanje vodonicne i hidrogenske
veze,sposobnost jonizacije nekih elektrolita,uslovljava pojavu hidratacije jonova i koloida.
4. Izražavanje sastava rastvora
a.
Maseni udio-koliko gr. rastvorene supstance se nalazi u 100g rastvora
b.
Masa po zapremini-koliko gr. rastvorene supstance se nalazi u 100ml rastvora
c.
Molalitet-pokazuje koliki br molova rastvorene supstance ima u 100g rastvarača
d.
Koncetracija-koliko se molova rastvorene supstance sadrži u 1l rastvora.
5. Vodonična veza
Vodonična veza
(H-veza) je vrsta slabe hemijske veze zasnovane na elektrostatičkom privlačenju
između
i nekog nukleofilnog atoma koji sadrži slobodne elektronske parove. Ova veza je
moguća kada je vodonik povezan
sa atomom velike elektronegativnosti
) pri čemu se parcijalno naelektrisanje jako delokalizuje na krajevima malih,
kompaktnih molekula ovog tipa. Iako komparativno slaba, vodonična veza je oko 5 puta jača od drugih,
standardnih interakcija tipa dipol-dipol.
6. Difuzija,osmoza i osmotski pritisak
Difuzija je-
uzajamno prodiranje čestica rastvorene supstancije u rastvarač i rastvarač u područje
rastvorene supstancije. Difuzija prestavlja spontani transport materije ili energije pod uticajem
odgovarajuceg gradijenta iz zone vise u zonu nize koncetracije.difizija je entropijski vodjen
proces u kojem se materija ili energija koja difunduje uniformno,rasporedjuje u raspolozivom
prostoru podizuci time entropiju sistema.difuzija materije se odrzava pod uticajem gradijenta
koncetracije,a difuzija toplote pod uticajem gradijenta temparature.
Osmotski pritisak je-
pritisak
koji bi trebalo upotrebiti da bi se sprečilo kretanje molekula rastvarača kroz polu propustljivu
membranu u rastvor.
Osmoza je-
pojava koja se zasniva na prolazu molekula rastvarača kroz polu
propustljivu membranu prema rastvorenoj supstanci.
7. Koloidni rastvori i podela kolidnih rastvora
Koloidni rastvori-
prirodni (protoplazma) i veštački (sinteticki-kuvanjem vodenog rastvora Fe
Cl3). Podela:grupa liofobnih(hidrofonih) koloida i grupa liofilnih(hidrofilnih) koloida.
8. Molekulsko-kinetičke i optičke osobine koloidnih rastvora
Molekulsko-kinetičke:
Braunovo kretanje,difuzija,osmotski pritisak.Prečišćavanje koloidnih
rastvora može se vršiti pomoću:dijalize i ultracentrifugiranjem.
Optičke osobine:
Koloidni
rastvori se razlikuju od pravih rastvora i po tome što poseduju sposobnost disperzije svetlosti-
obrazuju Tindalov konus.
9. Struktura koloida
Koloidna čestica (micela) se sastoji iz jezgra koje je okruženo dvostrukim električnim slojem
jonova. Elekroforeza-razdvajanje na principu prirode naelektrisanja.
10. Značaj jonova (hem. elemenata) u biohemijskim procesima
Značaj:*
utiču na održavanje pogodne sredine za normalnu protoplazmatičnu aktivnost;
*
kao
elektroliti utiču na osmotski pritisak i puferne osobine citoplazme u celini;
*
utiču na održavanje
kiselo-bazne ravnoteže u ćelijama;
*
čine sastav i strukturu pojedinih organskih supstancija.prema
zastupljenosti svi elementi se dijele u dvije grupe.
makroelemenata i mikroelemenata.
vrste i

14. Značaj fosfora u biohemijskim procesima
P se u organizmu nalazi u obliku kalijuma i magnezijum fosfata,ima ga u koštanom tkivu i
zubima u obliku kompleksnih soli apetita sa 80% vezanog za Ca,a oko 10% vezanoh za
nukleinske kis.proteine,ugljkene-hudrate i druge sastojke krvi i misicnog tkiva.u velikom br
slozenij jedinjenja ADP.ATP,AMP,RNA,DNA,fosfolipidima... P učestvuje u izgradnji
nukleinskih kis kao turgot u ćel i u fotosintezi.kod coveka je potrebno oko 1g dnevno.
Nedostatak
P
izaziva slabljenje organizma,kosi postaju lomljive,gubi se misicni tonus,javlja se
mlitavost organizma i gubi se apetit.
15. Značaj gvožđa u biohemijskim procesima
Fe je sastavni dio hema u hemoglobinu. U tkivima i organima Fe je vezano za hromoproteine.
16. Ćelija-definicija,oblik,veličina i podela
Ćel-
osnovna jedinica žive materije,sposobna da samostalno obavlja f-ju prometa materije i
energije.sve celije bilja imaju celiski zid i citoplazmu u kojoj se nalaze organele i jedro.unutar
celija doslo je do podjee funkcija. Oblik i veličina ćel-zavise od njene različite funkcionalne
diferencijacije. Podela ćel prema veličini i f-ji:prokariotske (niži organizmi-bakt.,plavozelene
alge) i eukariotske (alge,gljive,protozoe,biljke i životinje).Eukariotske su kompleksnije od
prokariotskih.
Ćelijski zid-sastoji se od matriksa. Citoplazmina membrana-sadrži fosfolipide i steroide.
Jedro-ogruglasto tjelašce,prečnika oko 5-7μm. Mitohondrije-organele koje se nalze u svim eukariotskim
ćelijama. Hloropast-sadrži pigment hlorofil. U njima se sintetišu ugljeni hidrati.
17. Ćelijska membrana-osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
One ograničavaju i povezuju ćel međusobno,pojedine delove ćel i ćelijske organele. Imaju
osoinu polupropustljivosti. Omogućavaju prolaz metabolita i organ.konstituenata među ćelijama.
Struktura čel membrane je unutrašnja i spoljašnja (asimetrična,imaju enzimske komplekse koji
učestvuju u sintezi ćel zida i visok udeo sterina.).
18. Jedro (nukleus) - osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
To je homogena ćel organela,specifčnih biohemijskih i morfoloških karakteristika,sa dvojnom
membranom. Sastav jedra:proteini,DNK,RNK,lipidi,enzimi,koenzim NAD,neorganski joni
(Ca
2+
,Mg
2+
i Fe
2+
). F-ja jedra:omogućuje prenošenje naslednih osobina i odvija se biosinteza
DNA i RNA. Hromozomi su najvažniji sastojak jedra jer sadrže gene. Tri stanja
jedra:interfazno,mitozno i radno.
19. Mitohondrije- osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
Br mitohondrija je manji u biljnim ćel nego u životinjskim. Često se nalazi blizu plazmaleme.
Hem.sastav:proteini,lipidi,nukleinske kis,vit A i C, Ca
2+
,Mg
2
i Mn
2+
...Fiziološki su aktivne 10-15
dana. Smatra se da mitohondrije imaju ulogu u nasleđivanju. Poseduju sopstveni genetski
sistem,sadrže DNK,RNK i ribozome.
20. Ribozomi- osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
Br im zavisi od tipa ćel i od stepena aktivnosti iste ćel. Dve forme:slobodne organele ili
poliribozomi. U obrazovanju ribozoma vidnu ulogu ima jedarce.
21. Lizozomi i peroksizomi- osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
Životinsje i biljne ćel sadrže
lizozome.
Sadrže proteine neenzim.prirode. membrane lizozoma
održavaju kiselu sredinu u lizozomima. U lizozomima se mogu uočiti stare ili oštećene organele.
Uloga lizozoma je razlaganje.
Peroksizomi-
nalaze se u zelenim listovima. Sadrže veliki br
enzima. Uloga im je u fotorespiraciji. Sadrže:katalaze,hidroksipiruvat-reduktazu,glikolat-
oksidazu,transaminaze.
22. Endoplazmatični retikulum- osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
Može se naći u ćel eukariota. Šupljina ER je odvojen ćelijsku kompartment koji je sa susjednom
ćel povezan plazmodezmama. ER je mesto ATP-azne aktivnosti gde se ATP koristi kao izvor
energije za različite procese. EPR je dobro razvijen u diferenciranim odraslim ćel.
23. Goldžijev kompleks- osnovne morfološke i funkcionalne karakteristike
Univerzalno raspoređen u eukariotskim ćel. Predpostavlja se da nastaje od ER. Membranu
G.kompleksa grade lipoproteidi,fosfolipidi i fosfatidi. Pljosnate kesice se nazivaju Goldžijeve
cisterne a proširenja Goldžijeve vakuole. Imaju svoju morfološku i funkcionalnu polarnost.
24. Hloropasti-funkcija,struktura i građa
Nalaze se u svim organima koji su izloženi dejstvu svetlosti. Nalaze se samo u ćel eukariota.
Sadrže sopstvene nukleinske kis i ribozome. Poseduju određenu metaboličku i genetsku
samostalnost. F-ja:uloga u redukciji nitrata i nitrita,energetske centrale,usvajanje svetlosne
energije i njena transformacija u hemijsku... Struktura i građa:okružena dvojnom
membranom,unutrašnjost hloropasta (stroma,proteinski matriks),u stromi se nalazi membranski
sistem koji je nosilac hlorofila..Postoje 2 tipa hloropasta:C3-tip i C4-tip.
25. Ugljeni hidrati-definicija,značaj i podela
U.H su organski konstituenti žive čel izgrađeni od C,O i H. U.H su aldehidi ili ketoni
polihidroksilnih alkohola. Podela:monosaharide,oligosaharide i polisaharide.Značaj:Razlaganjem
U.H živi svet se obezbeđuje ne samo korisnom energijom koja služi za intertransformacione
promene drugih organskih konstituenata u živoj ćel sa značajnim intermedijentima koji se koriste
za sintezu drugih složenih jedinjena.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti