Seminarski rad

Tema: Odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Student: 

Ognjen Kalaba                                          

Mentor

: prof. dr. Mihajlo Marković

2018

background image

4

2.Uzroci i negativni aspekti prekomjernog vlaženja zemljišta

2.1. Uzroci prekomjernog vlaženja

Suvišne vode u zemljištu dijele se na: sopstvene (unutrašnje) i spoljne suvišne vode. I 

jedne i druge mogu biti:

površinske vode,

podpovršinske vode,

podzemne vode.

Pojava suvišnih površinskih voda vezana je za ravna zemljišta teškog mehaničkog 

sastava, kod kojih, zbog male infiltracije, dolazi do nagomilavanja vode u površinskim slojevima 
zemljišta. Porijeklo ovih voda je najčešće od padavina ili površinskog doticaja. U 
mikrodepresijama zemljišta zadržava se voda koja može dugo da leži na samoj površini i 
predstavlja veliku smetnju, ne samo za razvoj korjenovog sistema biljaka, već i za izvođenje 
radova- kretanje poljoprivredne mehanizacije.

Pojava suvišnih podpovršinskih voda karakteristična je za zemljišta u kojima se na 

izvesnoj dubini od površine zemljišta pojavljuje nepropustljivi ili slabo propusni horizont na 
kome se voda zadržava ili, u slučaju da je nagnut, kreće. U ovakvim slučajevima, voda se 
pojavljuje u vidu povremenih izvora ili pištevina(pištoljina). Porijeklo slabo propusnog horizonta 
može biti različito, a za ova zemljišta, koja se mogu značajno razlikovati po mjestu i načinu 
postanka, zajedničko je da imaju mali kapacitet za vodu. Porijeklo suvišne podpovršinske vode 
je najčešće od padavina ili podpovršinskog doticaja.

Podzemne vode se pojavljuju kao uzrok prevlaživanja u slučaju da je njihov gornji nivo 

slobodan ili na dubini koja ugrožava korjenov sistem. Nivo podzemnih voda je pod uticajem 
atmosferskih padavina ili vodotoka, jezera i sl. U slučaju prisustva zaslanjenih podzemnih voda, 
kapilarno izdizanje doprinosi procesu zasoljavanja zemljišta.

Kao poseban slučaj treba izdvojiti suvišnu vodu u zeljištu koja nastaje kao posljedica 

navodnjavanja zemljišta.

Slika. 2 

5

2.2. Negativni aspekti prekomjernog vlaženja zemljišta

Štete u biljnoj proizvodnji, koje nastaju od suvišnih voda mogu doseći katastrofalne 

razmjere. Suvišne vode čine loše uslove za uzgoj kulturnih biljaka, izravno utiču na smanjenje 
prinosa i  otežavaju ili u potpunosti onemogućavaju izvođenje agrotehničkih zahvata koje treba 
pravovremeno izvršiti. Pri prekomjernom vlaženju zemljišta dolazi do: 

nedostatka vazduha u zemljištu (povoljan odnos vode i vazduha u porama 60:40)

blokiranja otrovnih materija u zemljištu (gasovi i materije koje ispušta korijen)

anaerobne razgradanje organskih i anorganskih materija (redukovana jedinjenja 
– metan, aldehidi; mineralne materije prelaze u redukovano stanje (Fe, S, Mn)

sniženja temperature zemljišta (prevlažena zemljišta se sporije zagrijavaju i 
sporije hlade)

sniženja mikrobiloške aktivnosti (mikroflora i fauna neaktivna)

slabe iskoristivosti đubriva (korijen se raspada, smanjena transpiracija)

jačeg razvoja biljnih bolesti (vlažni uslovi – povoljan ambijent za razvoj bolesti, 
sjeme ne uspijeva klijati)

povećanja kiselosti zemljišta (smanjuje se vodopropusnost zemljišta)

splićavanje rizosfere

otežane primjena mehanizacije (otpor pri obradi, zbijanje i slepljivanje zemljišta) 

Slika 3.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti