Reciklaža različitih vrsta otpada
1
1 Uvod
Otpad je svaka materija ili predmet koji čovek odbacuje, namerava ili mora da odbaci. Otpad
se klasifikuje prema poreklu, karakteristikama i sastavu koje ga čine opasnim. Prema poreklu on
može biti komunalni, komercijalni i industrijski, a prema sastavu opasan, neopasan i inertan.
Upravljanje otpadom se vrši na onaj način koji će namanje uticati na ugrožavanje života i
zdravlja ljudi i životne sredine. Cilj Zakona o upravljaju otpadom ( “Sl. Glasnik RS” br. 36/09 i
88/10) je da se obezbede i osiguraju uslovi za upravljanje otpadom tako da se:
ne ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi
prevenira nastanak otpada
ponovo iskoristi i reciklira otpad
adekvatno odlaže otpad
saniraju neuredjena odlagališta otpada, odnosno smetlišta
razvije svest o upravljanju otpadom
Jedan od tretmana otpada je reciklaža. Reciklaža je pretvaranje otpada u novi proizvod i
njegovo ponovno korišćenje koje doprinosi smanjenju zagadjenja životne sredine, uštedi energije
i prirodnih resursa. Reciklaža podrazumeva proces sakupljanja otpada koji je moguće reciklirati,
zatim separaciju reciklabnog od ostalih vrsta otpada i sortiranja u podgrupe.
Sakupljanje otpada se vrši od strane javnih ili privatnih komunalnih preduzeća, koji se
uglavnom prikuplja u kontejnere. Kada na mestu prikupljanja ne postoje kontejneri za selekciju
otpada, govori se o
nediferenciranom
otpadu koji se odvozi na deponije gde se vrši separacija i
dalji tretman otpada. Ovaj otpad je teško zbrinuti na deponijama jer je različitog porekla i
karakteristika pa se samim tim i raspada različitom dinamikom.
Deferencirano
sakupljanje
otpada je kad se otpad sakuplja i razvrstava u kontejnere namenjene odredjenoj vrsti otpada
(kontejneri za plastiku, metal, papir, staklo). Ova vrsta sakupljanja otpada se naziva i primarna
selekcija otpada i najbolja je za dalju reciklažu.
Otpad je veliki zagadjivač planete, a reciklaža je metoda kojim se ovo zagadjenje može
ublažiti.
Materijal
Period raspadanja
Hrana, cveće, organski proizvodi
1-2 nedelje
Papir
10-30 dana
Pamučna odeća
2-5 meseci
Drvo
10-15 godina
Konzerve, limenke
100-500 godina
Plastika, PET boce, kese
Od nekoliko stotina do 1000 godina
Staklene flaše
Nikad
Tabela 1. Period raspadanja različitih vrsta otpada (
izvor
)
2
2 Reciklaža
Primeri reciklaže u svakodnevnom životu su:
Poklanjanje odeće koja se ne koristi (bolje i korisnije nego da se odeća baca)
Pravljenje komposta od organskih ostataka
Kompostiranje je razgradnja biootpada gde kao krajnji produkt nastaje humus. Sav biljni otpad iz kuhinje,
travnjaka, voćnjaka se može kompostirati. Kompostiranjem smanjujemo količinu otpada koji se odlaže na
deponiju
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umesto njih mogu
naći ekološke zamene. Bez uvodjenja u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja
otpadom.
Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
R- reduce- smanjiti
R- reuse- ponovo iskoristiti
R- recycle- reciklirati.
Ciljevi reciklaže:
Štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porekla ili ima ih u prirodi u ograničenim
kolicinama)
Štednja energije (nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u trensportu koji te
procese prati, a dobija se dodatna energija sagorevanjem materijala koji se ne recikliraju)
Zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent, a reciklažom se štiti
životna sredina)
Otvaranje novih radnih mesta (procesi u reciklaži materijala zahtevaju znanje i rad što stvara
potrebu za radnim mestima.
U pogledu mogućnostu ponovnog iskorišćenja materijali mogu biti:
Reciklabilni- mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u process proizvodnje
Nereciklabilni- ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-
spaljivanjem ili se na ekološki bezbedan način skladište.
Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvoždje, keramika,
elektronski i električni otpad…

4
slika 1. Recikliranje papira
)
4 Reciklaža plastike
Plastika je material koji se dobija iz nafte, rude koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Pri
spaljivanju 4 plastične kese potroši se količina kiseonika koja je potrebna čoveku ja 1 dan, sto
govori o opasnosti uništavanja i spaljivanja plastike. Plastični otpad se prvo sortira, zato što
postoji 7 vrsta plastike koja se reciklira, a za svaku vrstu postoji posebna oznaka.
Oznake plastike su:
1) PET ili PETE (polietilentereftalat)- flaše od sokova, piva, vode, ambalaža za hranu..
2) PE-HD ili HDPE (polietilen visoke gustine)- boce za kućnu hemiju, razni kanisteri i
burad, flaše od šampona, gajbe od piva i vina, zatvarači za plastične flaše…
3) PVC ili V (polivinilhlorid)- vrata i prozori, lajsne, kanalizacione cevi, izolacije kablova,
boce za hemiju…
4) PE-LD ili LDPE (polietilen niske gustine)- razne boce, omoti od najlona za pakovanje
flaša od sokova i piva…
5) PP (polipropilen)- kućna plastika (stolovi, stolice, fangle, kutije, kante), palete…
6) PS (polistiren)- tanjiri i tacne za jednokratnu upotrebu, delovi kućišta kućne tehnike,
kutije za diskove…
7) ABS, PA i ostala plastika- kućišta kompjutera, delovi u autoindustriji..
Slika 2. Oznake plastike
5
Nakon razvrstavanja plastike, sledi čišćenje plastike od drugih materijala (papira, metala i sl.), zatim
sledi pranje strafiksom koji skida blato i ostalu prljavštinu sa plastike. Potom se krupniji komadi seku na
sitnije kako bi mogli da se ubace u mlin. Ovako samlevena plastika se naziva “meljava” i može biti
različite granulacije. Pre mlevenja se može separatisati po bojama, ali i ne mora. Dobijeni granulat se
može odmah koristiti u procesu proizvodnje predmeta od plastike,a može proći i kroz još jednu fazu, tj.
regranulisanje. Ovo ponovno mlevenje se vrši regranulatorima.
Slika 3. Reciklaža plastike
)
4.1 Reciklaža ambalažnog materijala (PET)
Kada je PET ambalaža u pitanju dalji process reciklaže se sastoji od presovanja (baliranja)
ambalažnog otpada, transporta u pogon za preradu i debaliranje istog. Ukoliko separacija nije
izvršena pre samog baliranja, PET boce se u ovoj fazi odvajaju po bojama, a zatim dalje
prerađuju sve do nivoa finalnog proizvoda koji se ponovo plasira na tržište i dalje upotrebljava.
Pravilna selekcija PET ambalaže u domaćinstvu podrazumeva da se unutrašnjost prazne PET
boce ispere vodom, čep skine i iz boce se istisne vazduh. Ovakva boca se lakše tretira u daljoj
preradi i manje mesta zauzima u kontejnerima za odlaganje, čime se povećava njihov
kapacitet.Separacija
otpada se može vršiti i na samim deponijama, tako sortiran otpad je mnogo
zaprljaniji, te ovako balirane flaše po pravilu neprijatno mirišu, što otežava rad ljudi zaposlenih u
pogonima za reciklažu. Ovako sakupljene PET boce nisu pogodne za reciklažu po principu
“bottle to bottle”, odnosno od njih se ne prave ponovo PET flaše.
Presovanje (baliranje) ambalažnog otpada
se vrši radi jeftinijeg i lakšeg transporta, jer se u
1m
3
nalazi oko 10kg nepresovanih, a čak 200kg upresovanih PET boca. Nakon dovoženja
baliranog otpada preradjivač isti mora debalirati radi dalje prerade.
Prerada PET boca ima više faza, u prvoj se mlevenjem dobijaju PET komadići dimenzijа 2-
3mm. Nakon toga se postupkom flokulacije i taloženja u vodi odvajaju čepovi, papir i lepak.
Ovaj se postupak odvajanja može provesti i pomoću strujanja vazduha u ciklonu. Zavisno od
stepena čistoće PET ambalaže sprovodi se pranje polimernih listića. Male količine PVC-a mogu
prouzrokovati degradaciju materijala tokom procesa recikliranja, te mogu oštetiti opremu.
Čistoća je najvažnija za dobro i kvalitetno recikliranje. Prljavštinu od zemlje, papira, stakla i

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti