1. Vrste preduzeca

   Funkcionisanje savremenih privreda odvija se kroz aktivnosti velikog 
broja različitih proizvodnih i uslužnih preduzeća.Ta preduzeća se 
međusobno razlikuju na osnovu više kriterijuma:

   - karakteristike procesa rada,koje su uslovljene pre svega zadatkom 
koji preduzeće ima u procesu društvene reprodukcije,prema ovom 
kriterijumu preduzeća se dele na:rudarska. industrijska, saobraćajna, 
trgovačka, građevinska i dr.
   - oblik organizovanja proizvodnje
   - struktura elemenata,odnosno sredstava i angažovanog rada, prema 
ovom kriterijumu preduzeća se dele na 
zanatska,kooperantska,industrijska i preduzeća s automatskom 
industrijskom proizvodnjom.

   Preduzeće se razlikuju i prema tome ko je vlasnik njihovih sredstava za 
proizvodnju.Prema dosadašnjim ustavnim i zakonskim rešenjima, u Srbiji su 
postojale društvena,mešovita,privatna,zadružna i državna svojina,pa su 
prema svojinskom obliku postojala preduzeža u društvenoj, mešovitoj, 
privatnoj i državnoj svojini.
   Pored navedenih kriterijuma preduzeća se međusobno razlikuju i prema 
formi organizovanja.Mogući oblici organizovanja preduzeća u svakoj 
privredi posebno se definišu propisima.
   Položaj svih vrsta preduzeća u poslovanju i nastupanju na tržištu je 
ravnopravan.Njihovo dovođenje u jednake uslove trebalo bi da dovode do 
razvijanja međusobne konkurencije,čime bi u krajnjoj liniji ostvarili 
povoljniji ekonomski efekti za društvo.

1.1 Oblici organizovanja preduzeća

   Prema Zakonu o privrednim društvima,u našoj privredi preduzeća mogu 
biti organizovana u formi društva lica ili društva kapitala.U društvu lica se 
ubrajaju ortačko društvo i komaditno društvo,dok društva kapitala čine 
društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarska društva.Kao poseban 
organizacioni oblik pojavljuje se i sopstveničko preduzeće.Najizad,u 
delatnostima od posebnog interesa osnivaju se i funkcionišu i javna 
preduzeća,kao preduzeća u državnom vlasništvu.
   Sopstveničko preduzeće predstavlja najjednostavniji i najrasprostranjeniji 
oblik preduzeća u tržišnoj privredi.Osniva ga fizičko lice,preduzetnik, koji 
želi da otpočne sopstvenu ekonomsku aktivnost.Preduzetnik je vlasnik 
sopstveničkog preduzeća i neposredno upravlja njegovim poslovima.

1

   Društva lica

 odlikuju personalna svojstva,međusobno poznanstvo i 

poverenje članova,iz čega proizilazi preduzimanje neograničene 
odgovornosti za obaveze društva.Smrt ili istupanje nekog člana društva bitno 
se odražavaju na funkcionisanje društva,mogu dovesti i do njegove 
likvidacije.Takođe se prenos udela trećim licima mora posebno regulisati.

   Društva kapitala

 karakteriše isčezavanje personalnih svojstava i 

dominacija interesa kapitala.Udeli u društvu su relativno lako prenosivi i 
društvo ne prestaje da postoji zbog činjenice vezanih za njegove 
članove.Obaveza snošenja gubitaka u poslovanju svodi se na visinu 
sredstava uloženih u rad društva.
   Oblici organizovanja preduzeća,u suštini,razlikuju se po tome:

   - ko je osnivač preduzeća
   - na koji način se obezbeđuju sredstva za poslovanje preduzeća
   - na koji način osnivač preuzima obaveze preduzeća 
   - kako se upravlja preduzećem
   - kako se vrši raspodela ostvarenih rezultata

   Prema navedenim karakteristikama,kao posebni organizacioni oblici 
pojavljuju se:

   - ortačko društvo
   - komaditno društvo 
   - društvo sa ograničenom odgovornošću 
   - akcionarsko društvo

1.1.1 Ortačko društvo

  Ortačko društvo

 nastaje udruživanjem dva ili više fizičkih ili pravnih 

lica,u nameri da pod zajedničkom firmom obavljaju neku privrednu 
delatnost. Poslovanje ortačkog društva odvija se uz neograničenu solidarnu 
odgovornost svih članova za obaveze društva u slučaju neuspeha u 
poslovanju celokupna imovina svih članova društva ulazi u fond za 
pokrivanja postojećih obaveza.To znači da ukoliko fondovi preduzeća ne bi 
bili dovoljni za pokriće obaveza,za to bi se iskoristila lična svojina članova 
društva.
   Ortaci imaju pravo i obavezu da vode poslove društva,a ako je osnivački 
aktom ili ugovrom između ortaka određeno da je poslovođenje preneto na 
jednog ili više ortaka društva,ostali ortaci imaju pravo na oslobođenje.
   Prenos udela među ortacima ortačkog društva je slobodan,ali ortak može 
da prenese svoj ulog trećem licu samo uz saglasnost ortaka,osim ako 
osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka nije drugačije predviđeno.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti