UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKKE STUDIJE
PREDMET : MEĐUNARODNE MONETARNE FINANSIJSKE
INSTITUCIJE
TEMA :
EKONOMSKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE
Student: Profesor
ISTOČNO SARAJEVO 2018
SADRŽAJ
1. Uvod................................................................................................................3
2. Pojam
globalizacije..........................................................................................4
3. Nastanak globalizacije.....................................................................................6
4. Ekonomki aspekt globalizacije........................................................................8
5. Ubrzavanje
međunarodnih
tokova
roba.........................................................10
6. Ubrzavanje
međunarodnih
tokova
kapitala....................................................11
7. Proces globalizacije tržišta i efekti na poslovanje preduzeća………………12
8. Zaključak…………………………………………………………………...13
9. Literatura……………………………………………………………….…..14
2.
POJAM GLOBALIZACIJE
Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije
nacionalnih financijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se češće
pod tim pojmom podrazumijeva "međunarodna integracija" dobara, tehnologija, rada i kapitala
pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu. Pojam globalizacije izveden je od riječi
"global" što znači ukupnost, a globalizam je način gledanja na zbivanja u globalu. Globalizacija
bi tako podrazumijevala socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta .
Kad se govori o globalizmu, tu je još i proširena teorija koja globalizam tumači argumentima
suvremene mikroelektronske revolucije (Zahvaljujući globalizaciji odnosi među ljudima i
zemljama postaju sve intenzivniji, a ljudi počinju globalno razmišljati i svijet u cjelini drugačije
shvaćati. Globalizacija ima i određene zahtjeve – stalno ulaganje u znanje, tehnologije,
istraživanje i razvoj. Tko jednom počne zaostajati u procesu globalizacije ili se na vrijeme ne
uključi u suvremene procese, bitno zaostaje. Današnji se svijet sve više "otvara" i "smanjuje" i
otuda je stvorena već dobro poznata uzrečica o svijetu kao "globalnom selu". Globalizacija se
kao ideja odnosi na "smanjivanje" svijeta, ali i na jačanje svijesti o svijetu kao cjelini. Za
globalizaciju se može ustvrditi da je jedna od posljedica razvoja znanosti, suvremene tehnologije,
tržišne ekonomije, demokracije.
Globalizacija je omogućila i slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i
ukidanje granica. Ekološka, kulturološka i društvena strana globalizacije često se zanemaruju u
odnosu na njezinu političku, a osobito ekonomsku dimenziju, ali u novije vrijeme i one dobivaju
sve veći prostor. Treba primjerice spomenuti antiglobaliste, borce za ljudska prava, prava
životinja i sl. Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća
Ronald Robertson. Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i
svjetsko značenje. Osim Robertsona brojni autori govore o globalizaciji i pridaju joj različita
značenja. Tako Urlich Beck piše o čak osam tipova globaliteta od kojih su najvažnija prva četiri
Tipovi globaliteta:
1. gospodarski tip
2. tehnološki tip
3. univerzalne vrijednosti
4. globalna kulturna industrija
5. policentrična svjetska politika
6. svjetsko osiromašenje
7. globalno razaranje i uništavanje čovjekova okoliša
8. transkulturalni konflikt.
