1
SADRŽAJ
1. UVOD.....................................................................................................................3
2. POJAM, OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O DJELU.....................................3
2.1. POJAM UGOVORA O DJELU...........................................................................3
2.2. OBILJEŽJA UGOVORA O DJELU....................................................................4
2.3. ZNAČAJ UGOVORA O DJELU.........................................................................5
3. NASTANAK UGOVORA O DJELU......................................................................5
3.1. SAGLASNOST UGOVARAČA O BITNIM ELEMENTIM...............................5
3.2. PREDMET UGOVORA........................................................................................5
3.3. NAKNADA.........................................................................................................5-6
3.4. ROK TRAJANJA UGOVORA..............................................................................6
4. DEJSTVO UGOVORA O DJELU............................................................................7
4.1. NASTANAK OBLIGACIJE................................................................................7-8
4.2. RIZIK PROPASTI STVARI................................................................................8-9
4.3. OBAVEZE I PRAVA UGOVARAČA................................................................9-10
4.3.1. Obaveze poslenika – Prava naručioca posla.....................................................9-10
4.3.2. Obaveze naručioca posla – Prava poslenika....................................................10-11
5. PRESTANAK UGOVORA O DJELU......................................................................11
6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................12
7. LITERATURA............................................................................................................13
2
1. UVOD
Ugovor o djelu je obligacioni ugovor regulisan Zakonom o obligacionim odnosima
(ZOO, „Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i „Sl. list SRJ“, br. 31/93) od Člana
600.- Člana 629. U ovom radu ćemo, u skladu sa pomenutim Zakonom i svrhom
ovog rada, obraditi pojam i obilježja ugovora o djelu, način zaključivanja, obaveze
poslenika i naručioca posla, rizik i odgovornost za nedostatke, kao i prestanak
ugovora.
2. POJAM, OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O DJELU
2.1. POJAM UGOVORA O DJELU
Ugovorom o djelu poslenik (preduzimač, izvođač radova) se obavezuje da obavi
određeni posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili
intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati nknadu. (Čl. 600,
ZOO).
Ugovarač koji se obavezuje da izvrši neku radnju i njome postigne određeni rezultat
tj. da nešto napravi, naziva se poslenik (preduzimač, preduzetnik), a ugovarač koji
se obavezuje dati za to naknadu naziva se naručilac (naručitelj posla).
Pojam ugovora dat u Zakonu o obligacionim odnosima možemo smatrati nepotpunim
jer nije riječ samo o obavljanju posla nego i o izradi određenog djela. Cilj zaključenja
ovog ugovora je u tome da određenom radnjom poslenik postigne određeni rezultat,
stoga je predmet ugovora rezultat koji treba radom postići a ne sam po sebi rad.
4
-B.Blagojević, Građansko – pravni obligacioni ugovori, Beograd, 1947., str. 149. Prema ovom
autoru
ugovor o radu je “ugovor kojim se jedna strana, pa bilo uz naknadu ili ne, obavezuje da izvrši
odnosno
vrši kakvu radnju u korist drugog lica”. Postoje četiri glavne vrste ugovora o radu: a) Ugovor o
radu u
užem smislu, odnosno ugovor o službi kojim se neko lice obavezuje da za izvjesnu naknadu
stavisvoje radne sposobnosti, djelimično ili u cijelosti, na raspoloženje drugom licu; b) Ugovor o
djelu,
kojim se izvjesno lice obavezuje da će izvršiti neki posao u korist drugog lica pri čemu se kao
glavni
predmet ugovora javlja izvršenje toga posla kao rezultata radne djelatnosti, a ne sama djelatnost
odnosno radna sposobnost; c) Ugovor o punomoćstvu, kojim se izvjesno lice obavezuje da će, u
ime i
za račun drugog, izvršiti kakav pravni posao; d) Ugovor o ostavi (depozitu), kojim se izvjesno
lice
obavezuje da će, besplatno ili uz naknadu, čuvati stvar drugog lica koja mu bude kao depozit
povjerena. Poslenik po pravilu nije dužan predati rezultat rada naručiocu posla dok
mu ovaj ne dadne naknadu. Za perfekciju ugovora zakonom nije predviđena
posebna forma tako da ugovor o djelu spada u neformalne ugovore. Izuzetak od
neformalnosti bio bi onda kad ugovorne strane dogovore fromu ili kod ugovora o
građenju, koji se u pravnoj teoriji karakteriše kao specifična vrsta ugovora o djelu.
Ugovor o djelu je imenovan, komutativan (ekvivalentan) i trajan ugovor.
Ugovor o djelu je trajan jer obično traje relativno duže vrijeme, i to kontonuirano. Poslenik u
pravilu, treba da za postizanje ugovorenog rezultata posla utroši određeno vrijeme.
On je i ekvivalentan jer vrijednost utrošenog rada od strane poslenika za postizanje
ugovorenog rezultata treba u pravilu da bude u srazmjeri sa vrijednosti naknade koju
je naručilac posla dužan da da posleniku.
Ugovor o djelu je konsenzualan jer je nastao onoga momenta kada su se ugovarači
saglasili o izvršenju radnje i postizanju određenog rezultata i
o drugim pitanjima.
5
2.3. ZNAČAJ UGOVORA O DJELU
Ugovor o djelu se vrlo često zaključuje. Mnogima služi kao pravni instrument
iskorišćavanja radne snage i stručne sposobnosti drugih lica u cilju postizanja
određenog rezultata, odnosno izrade određenih predmeta koji su im svakodnevno
potrebni, a iz nekog razloga nisu u stanju da ih sami izrade. Zbog toga on spada u
grupu ugovora intuiti personae, tj. ugovora kod kojih je ličnost ugovarača
dominantna, pa je i izvršenje obaveze vezano za ličnost (npr. muzički koncert mora
izvesti poznati pjevač koji se na to obavezao, a ne neko drugi i sl.)
3. NASTANAK UGOVORA O DJELU
3.1. SAGLASNOST UGOVARAČA O BITNIM ELEMENTIM
Kao bitni elementi ugovora o djelu javljaju se: predmet, rok trajanja i naknada.
Naručilac i poslenik se moraju sporazumjeti bar o najbitnijim elementima ugovora
kao što je posao koji poslenik treba da obavi da bi postigao određeni rezultat. Zatim,
potrebno je da se dogovore u kom vremenu je poslenik dužan da obavi taj posao.
Takođe trebaju utvrditi koliku naknadu će narčilac da isplati posleniku za urađeni
posao. Pregovarači mogu povećati broj bitnih elemenata u ugovoru time što će
usloviti valjanost ugovora o djelu saglasnošću o još nekim pitanjima.
3.2. PREDMET UGOVORA
Predmet ugovora je izvršenje neke radnje i postizanje određenog rezultata od strane
poslenika. Sam rad koji poslenik treba da uloži u postizanje određenog rezultata, samo je
preduslov rezultata koji se želi, a koji je stvaran predmet ugovora. Iz toga proizilazi da rad
sam po sebi, u pravilu, još ne predstavlja predmet ugovora o djelu. Može se desiti da
postizanje određenog rezultata rada nekada izostane iz objektivnih razloga ili krivicom
naručioca posla, te da se obaveza poslenika iscrpi u samom radu. Primjer navedenog je
kada naručilac posla ne može da pribavi ostatak materijala da se izrada predmeta dovrši. U
svakom slučaju rad treba da bude fizički ili intelektualni, a ne pravi posao.
I rad poslenika i rezultat koji se želi postići moraju biti dopušteni i mogući. Rezultat rada koji
se ugovorom želi postići može biti vrlo različit, jer su i usluge koje možemo tražiti od drugih
