Ustavno pravo-Ispitna pitanja
Kragujevac, mart 2019.
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO
SEMINARSKI RAD
Ustavno pravo – Ustavni sud RS
Mentor: Student:
Prof. dr Željko Simić Nina Premović(I0163-18)
2
SADRŽAJ
Uvod.........................................................................................................................3
Istorijat suda.............................................................................................................4
Istorija zgrade suda..................................................................................................4
Nadležnost...............................................................................................................5
Sastav Ustavnog suda..............................................................................................6
Izbor, imenovanje i prestanak dužnosti sudija Ustavnog suda................................6
Predsednik i zamenik predsednika Ustavnog suda.................................................7
Nespojivost sudske funkcije....................................................................................7
Način odlučivanja u Ustavnom sudu.......................................................................7
Sednice suda............................................................................................................8
Opšta pravila o postupku pred Ustavnim sudom....................................................11
Učesnici u postupku................................................................................................12
Prethodni postupak.................................................................................................13
Javna rasprava........................................................................................................14
Zaključak................................................................................................................15
Literatura................................................................................................................16

4
Istorijat suda
Ustavni sud Srbije je ustanovljen Ustavom Socijalističke Republike Srbije od 9. aprila 1963.
godine, kao samostalni organ Republike, koji obezbeđuje zaštitu ustavnosti i zakonitosti na osnovu
Ustava u okviru svojih Ustavom utvrđenih prava i dužnosti. Zakonom o Ustavnom sudu Srbije,
koji je proglašen 25. decembra 1963. godine, bliže je određena nadležnost i postupak pred
Ustavnim sudom Srbije i pravno dejstvo njegovih odluka.
Istorija zgrade suda
Ustavni sud je 2013. godine, u godini u kojoj je obeležen veliki jubilej - 50 godina od osnivanja
Ustavnog suda u Republici Srbiji, po prvi put od osnivanja dobio posebnu zgradu koja svojom
arhitekturom, veličinom i funkcionalnošću prostora odgovara ustavnopravnom položaju Suda.
Prostor zgrade Ustavnog suda, koji čine suteren, prizemlje i tri sprata zgrade, ne samo da je
reprezentativan, već i zadovoljava funkcionalne potrebe Suda. Zgrada (palata) se nalazi na uglu
Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu i građena je u periodu između 1935. i
1938. godine. Palata je prvobitno bila građena za potrebe smeštaja poštanske štedionice, glavne
pošte i telegrafa. Javni konkurs za izradu idejnih skica palate je objavljen 1930. godine. Prvu
nagradu na javnom konkursu je dobio projekat zagrebačkih arhitekata Josipa Pičmana i Andrije
Baranjija, koji je bio rešen u duhu moderne arhitekture. Kasnije, pod uticajem stručne javnosti i
kralja Aleksandra Karađorđevića, došlo je do odlaganja izvođenja nagrađenog projekta, zbog čega
je sproveden novi interni konkurs unutar Ministarstva građevina na kome je prihvaćen projekat
ruskog arhitekte Vasilija Androsova. Arhitekta Androsov je razradio idejni projekat palate i fasadu
zgrade uskladio sa domom Narodne skupštine i susednim objektima. Zgrada Glavne pošte je
građena u stilu akademizma i jedini je primer izvedenog objekta profane arhitekture u stvaralaštvu
Androsova. Deo zgrade namenjen Poštanskoj štedionici dobio je, za potrebe uređenja Narodne
banke Jugoslavije, unutrašnju dekoraciju sedamdesetih godina 20. veka. Enterijer zgrade na prvom
spratu hola ukrašavaju skladno rađeni i umetnički oblikovani vitraži arhitekte Grigorija Samojlova.
Po završetku izgradnje deo palate namenjen radu pošte nije menjao namenu, dok je u periodu od
1946. godine pa do danas nekoliko puta promenjena namena prostora čiji je ulaz iz Bulevara kralja
Aleksandra. Najpre je 1946. godine ovaj prostor poslužio za smeštanje Narodne banke Jugoslavije,
kasnije Narodne banke Srbije, dok su u periodu od 2003. godine do sredine 2013. godine u zgradi
bila smeštena različita odeljenja ministarstava Republike Srbije. Palata Glavne pošte je odlukom
Vlade RS od 12. aprila 2013. godine proglašena spomenikom kulture („Službeni glasnik RS“, broj
35/2013).
Nadležnost Ustavnog suda
– Istorijat suda
– Istorija zgrade suda
5
Prema Ustavu Republike Srbije Ustavni sud odlučuje o:
1. saglasnosti zakona i drugih opštih akata sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima
međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima;
2. saglasnosti potvrđenih međunarodnih ugovora sa Ustavom;
3. saglasnosti drugih opštih akata sa zakonom;
4. saglasnosti statuta i opštih akata autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa
Ustavom i zakonom;
5. saglasnosti opštih akata organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, političkih stranaka,
sindikata, udruženja građana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom;
6. sukobu nadležnosti između:
- sudova i drugih državnih organa;
- republičkih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica lokalne samouprave;
- pokrajinskih organa i organa jedinica lokalne samouprave;
- organa različitih autonomnih pokrajina ili različitih jedinica lokalne samouprave;
7. izbornim sporovima za koje zakonom nije određena nadležnost sudova;
8. zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije ili udruženja građana i zabrani verske
zajednice, pod uslovima utvrđenim Ustavom;
9. postojanju povrede Ustava od strane predsednika Republike;
10. žalbi na odluku donetu u vezi sa potvrđivanjem mandata narodnih poslanika.
11. žalbi na odluku Visokog saveta sudstva o prestanku sudijske funkcije i žalbi protiv odluke
Visokog saveta sudstva, u slučajevima propisanim zakonom;
12. žalbi protiv odluke o prestanku funkcije javnog tužioca i zamenika javnog tužioca;
13. ustavnoj žalbi;
14. odlaganju stupanja na snagu osporene odluke organa autonomne pokrajine;
15. žalbi organa određenog statutom autonomne pokrajine;
16. žalbi organa određenog statutom opštine;
17. vrši i druge poslove određene Ustavom i zakonom.
Sastav Ustavnog suda
– Nadležnost Ustavnog suda
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti