FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ,  KOMUNIKACIJE 

I  LOGISTIKU

SEMINARSKI RAD

Predmet

Upravljanje putnom infrastrukturom

Tema

Uticaj puta na bezbjednost u saobraćaju

Nastavnik       

                                                           

Student

SADRŽAJ

1. UVOD..........................................................................................................................................3

2.  UTICAJ PUTA NA BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA.............................................................4

2.1. Vozač i upravljanje vozilom.................................................................................................4

2

2.2. Put kao neposredan uzročnik udesa...................................................................................... 4

2.3. Opterećenje vozača oblikom puta.........................................................................................4

2.4. Neprihvatljivi uslovi vožnje..................................................................................................5

2.5.Uslovi puta koji navode učesnike u saobraćaju na izazivanje krizne situacije......................5

2.6.Uzroci udesa koji leže u projektovanju puteva......................................................................5

2.7.Pojam projektne brzine.......................................................................................................... 5

2.8.Širina saobraćajne trake.........................................................................................................6

2.9.Preticanje vozila..................................................................................................................... 6

3.PUT KAO FAKTOR BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA...........................................................6

3.1. Put kao uzročnik saobraćajne nezgode.................................................................................7

4. SANCIJA OPASNIH MESTA NA DRŽAVNIM PUTEVIMA.................................................8

5. PROGRAM OPASNIH MESTA NA PUTEVIMA CRNE GORE...........................................11

5.1. Program rizičnih deonica....................................................................................................12

5.2. Program upravljanja crnim tačkama (BLACK SPOT MANAGEMENT).........................12

5.3. Revizija bezbednosti na putevima (ROAD SAFETY AUDIT)..........................................12

5.4. Program bezbjednosti dece u zonama škola.......................................................................12

5.5. Program opasnih krivina.....................................................................................................13

6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................14

LITERATURA.............................................................................................................................. 15

1. UVOD

U ovom seminarskom radu se govori outicaju puta na bezbjednost u saobraćaju.

background image

4

5

2. UTICAJ PUTA NA BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA

2.1. Vozač i upravljanje vozilom

Prihvatvatljiva brzina koju vozač ostvaruje zavisi od mnogo činilaca. Brzina zavisi od ličnosti 
vozača, odnosno od njegovog temperametra. Brzina zavisi od promenljivih osobina pojedinca, 
koje   potiču   od   godina   starosti,   pola   i   profesionalnosti.   Brzina   takođe   zavisi   od   spoljne 
motivisanosti vozača. Među spoljnim motivima najvažnije je vreme putovanja. Kada je ovaj 
motiv posredi, vozač koji kreće na veća rastojanja biće motivisan da ostvari veće brzine, dok je 
taj motiv manje izražen na regionalnim putevima.

Kada je 

širina kolovoza

 manja, vozač teži da ostvari manju brzinu kako bi eliminisao naprezanje 

koje   izaziva   širina   kolovoza.   Širina   kolovoza   zavisi   od   računske   brzine   i   konstantna   je   za 
određenu deonicu puta. 

U okviru slobodne vožnje najznačajniji od svih činilaca koji izazivaju opterećenje vozača je 
horizontalna krivina. Horizontalna krivina opterećuje vozača centrifugalnom silom i vizuelnim 
dejstvom zakrivljenosti.

Opterećenje vozača u slobodnij vožnji može izazvati i niz drugih činilaca, kao što su 

frekvencija 

mimoilaženja, oblik puta, preglednost, vidljivost i postojanjebočnih smetnji

. Svi ovi činioci 

angažuju određeni deo naprezanja vozača, te smanjuju prihvatljivo naprezanje, koje se može 
angažovati za realizaciju brzine i savlađivanje centrifugalne sile, usled čega prihvatljiva brzina 
opada.

2.2.  Put kao neposredan uzročnik udesa

Neoštećen put, kaoobjekatnakome se odvijasaobraćaj, veomaretkobivaneposredanizazivačudesa. 
To   je   slučajsamoondakadapostojinaglapromenaoblikausledpostojanjaveoma

oštrekrivine

,   i   to 

kada   je   takvakrivinaskrivena,   nedostupnaokuvozača   do   poslednjeg   momenta,   pa 
vozačnemadovoljnovremena

 

da

 

na

 

njupravovremenoreaguje.

 

ovakvomslučajuvozačbivaizloženvelikomopterećenju   i   nije   u   mogućnosti   da 
reagujenasituacijutedolazi do saobraćajnenezgode. Ovakve

crnetačke

sulakoprepoznatljive, pa se 

nanjihreagujerekonstrukcijomputailipostavljanjemneuobičajenih

saobraćajnihznakova

.

2.3. Opterećenje vozača oblikom puta

Oblikputamože da budeneprihvatljivzavozačaprilikomupravljanjavozilom. U oblikputaubrajaju se 
nedovoljnadužinaprelazne

krivine

,

 

neodgovarjućipoprečninagib, 

nedovoljnadužinapogledanakolovoz

neadekvatnapostavljenareklamnatablakojasmanjujepreglednost.

 

ovakvojsituacijivozačprevelikupažnjuusredsređujenaodređenideoputa. 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti