Fiziologija-seminarski rad

1

Bijela krvna loza

Fiziologija-seminarski rad

2

UVOD

Krv je tijelesna tečnost tj.tečno tkivo,koja predstavlja glavni transportni medij organizma 
kičmenjaka.Neprestalna   cirkulacija   krvi   kroz   krvne   sudove   posljedica   je   naiymenične 
kontrakcije i relaksacije srčane pumpe.Na taj način krv dolazi u kontakt sa tkivima predajući 
im hranljive materije i kiseonik,uzimajući iz njih proizvode metabolizma koje nosi do organa 
koji ih razgradjuju i izlučuju.
Krv je suspenzija krvnih ćelija:eritrocita,leukocita i trombocita u plazmi.Krvne ćelije su zrele 
visokospecijalizovane ćelije koje nastaju u koštanoj srži,procesom hematopoeze

1

.

Eritrociti se mogu predstaviti kao elastična vreća ispunjena hemoglobinom,koja može zauzeti 
bilo koji oblik.Hemoglobin ima više uloga:

transport O2 krvlju

transport CO2 krvlju

puferska uloga

Na   membrani   eritrocita   nalaze   se  brojni   glikoproteidi,koji   se   mogu   ponašati   kao 
antigeni.Među,najvažnijim antigenima na membrane eritrocita spadaju antigeni ABO krvne 
grupe I Rh sistema.
Leukociti su veoma pokretne ćelije krvi koje lako prolaze kroz zidove kapilara I kreću kroz 
međućelijski proctor prem oštećenom tkivu.Leukociti se krvlju prenose iz koštane srži ili 
limfnog   tkiva   gde   se   stvaraju,u   delove   organizma   u   kojima   obavljaju   funkciju.Posebnu 
funkciju   u   odbrani   organizma   od   raznih   nametnika   ili   oštećenih   sopstvenih   ćelija   imaju 
limfociti I druge ćelije imunskog sistema.
Krvna plazma je tečni dio krvi,prozirna tečnost žućkaste boje koju grade u krvi rastvorene 
materije.Voda predstvalja oko 90% sastava krvne plazme.Krvna plazma zajedno sa tečnošću 
međućelijskih prostora predstvalja najveći dio ekstracelularne tečnosti.U 100ml krvne plazme 
rastvoreno   je   7,6-8,0gr   proteina,što   je   5   puta   veća   koncentracija   od   one   u   međućelijskoj 
tečnosti,zidovi   kapilara   nisu   propustni   za   proteine.kako  zidovi   kapilara   nisu   propustni  za 
proteine,oni u plazmi stvaraju osmotsku snagu od oko 25mmHg.

Neke fizičko-hemijske karakteristike krvi:

viskoznost pne krvi je 5 puta veća od viskoznosti vode,što je uslovljeno prisustvom 
proteina i krvnih ćelija i plazmi;

pH krv iznosi 7,35-7,45;

volumen krvi u cirkulaciji:5-6 litara-odprilike 7%tjelesne mase;

specificna težina 1,055-1,065.

1

 Hematopeza je fiziološki proces koji ima  za ciljj zaustavljanje gubitka krvi iz cirkulacije.Normalni endotel 

predstavlja prirodnu barijeru koja predstavlja prirodnu barijeru koja sprečava izlazak krvi iz krvnih sudova.

background image

Fiziologija-seminarski rad

4

Bijela  krvna  zrnca  ili  leukociti   znatno  su  malobrojniji  u  odnosu  na  eritrocite.  Njihov  
broj, oblik  i  veličina  takođe  variraju  kod  raznih  životinja.  Leukociti  uvijek  imaju  jedro,  
ali  ne  sadrže  hemoglobin  i  nemaju  opnu,  te  se  otuda 
kreću  ameboidno,  mjenjajući  oblik  tijela.  Nazivaju  se 
i     fagociti     s     obzirom     na     njihovu     sposobnost     da 
obuhvataju   strane   čestice   i   mikroorganozme,   usled 
imaju  značajnu  ulogu  u  odbrani  organozma  od  raznih 
izazivača  bolesti.   S  obzirom  na  izgled   citoplazme 
dijele  se  na:  granulocite( posjeduju  zrnastu  citoplazmu 
i     segmentirano     jedro)     i     agranulocite(posjeduju 
homogenu  citoplazmu  i  okruglo  jedro).  Leukociti  se 
stvaraju  u  koštanoj  srži,  slezini  i  limfnim  žlijezdama. 
Krv  beskičmenjaka  sadrži  samo  bijela  krvna  zrnca. 

Bela krvna zrnca, kojih ma od 6000 do 7000 u jednom kubnom milimetru krvi, imaju sasvim 
drugi izgled i namenu. Postoji nekoliko vrsta belih krvnih zrnaca, koja se razikuju ne samo po 
veličini već i po obliku, sadržaju i osobinama. Bela krvna zrnca imaju sledeća svojstva: mogu 
se kretati pomoću produžavanja i izmene izgleda svog tela, kao i pružanjem kratkih pipaka; 
mogu   obuhvatiti,   progutati   strana   tela   i   bacile;   mogu   svariti   progutana   tela   ili   ih   ubiti. 
Zahvaljujući   svim   tim   osobinama,   bela   krvna   zrnca   učestvuju   u   odbrani   organizma   od 
zaraznih bolesti. 

Fiziologija-seminarski rad

5

Za vreme gnojnih oboljenja broj belih krvnih zrnaca raste, pa se i prema njihovom broju može 
proceniti stepen oboljenja i odbrambene snage organizma. Opadanje broja belih krvnih zrnaca 
za vreme zaraznih bolesti (leukopenija) označava slabljanje odbrambene snage organizma.

Leukociturija 

Pri mikroskopskom pregledu sedimenta mokraće normalno se nalazi 1 - 2 leukocita. Ako se 
izluči u jednom minutu više od 1.000 leukocita reč je o leukocituriji. Leukociturija, kao i 
hematurija se normalno nalazi posle težeg fizičkog napora i kod povišene telesne temperature. 
Patološki se sreće kod zapaljenja bubrega i mokraćnih puteva. Obilna leukociturija se zove 
piurija i sreće se kod pijelitisa, hidronefroze, tuberkuloze bubrega i inficirane kalkuloze. 

Lečenje proteinurije, hematurije i leukociturije se sastoji u lečenju njihovog uzroka.

Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Promjer im 
je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x109. Leukociti se razlikuju prema izgledu, 
zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.

Broj kod zdravih osoba se kreće od 5-8x109 u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom različitih 
fizioloških uvjeta i tijekom starosti.

Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju 
citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita 
da stvaraju enzime, histamin i heparin.Sadržaj [sakrij]

1 Kemijska i fizikalna svojstva

2 Građa

3 Vrste leukocita

4 Stvaranje leukocita

Kemijska i fizikalna svojstva [uredi]

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti