Strateški plan preduzeća “Vista”
UNIVERZITET U TRAVNIKU
Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju u Kiseljaku
Smjer: Poslovna psihologija
Strateški plan preduzeća “Vista”
Kandidat:
Mentor:
Delić Selma
Prof.dr.
Kiseljak, april, 2019.godine
2
SADRŽAJ
1.UVOD...................................................................................................................................... 5
2.ODREĐENJE OSNOVNIH POJMOVA.................................................................................6
2.1.Strateški ciljevi preduzeća................................................................................................ 6
2.2.Definicija strateškog planiranja........................................................................................ 7
2.3.Karakteristike strateškog planiranja..................................................................................7
2.4.Strateški plan i učinkovitost organizacije.........................................................................8
3.1.1.Demografske karakteristike.......................................................................................9
3.1.2.Socijalni i kulturološki faktori...................................................................................9
3.1.3.Privredna okolina....................................................................................................... 9
3.1.4.Mediji.......................................................................................................................10
3.1.5.Analiza tržišta.......................................................................................................... 10

4
2.ODREĐENJE OSNOVNIH POJMOVA
2.1.Strateški ciljevi preduzeća
Preduzeće mora da stvara nešto što vrijedi, drugim riječima mora da daje rezultate.
Namjeravani rezultati, zajedno sa uzimanjem u obzir onih kojima su ti rezultati namijenjeni,
kao i troškova njihovog ostvarivanja, oblikuju cilj sistema. Stoga je zadatak menadžmenta da
utvrdi i odredi te ciljeve, i da upravljački vodi preduzeće ka njihovom postizanju.
Definisanje
strateških ciljeva poslovanja je proces pretvaranja osnovnih polazišta daljeg razvoja
preduzeća (vizije i misije) u kvantifikovane, i time mjerljive rezultate poslovanja. Strateški
ciljevi su osnova za:
-
prihvatanje odluka menadžera,
-
povećanje učinka preduzeća i
-
instrument ocjenjivanja uspješnosti grupa i pojedinaca.
Treba razlikovati: goals – ciljeve kojima se definiše generalni smisao djelovanja preduzeća,
kao ciljeve kojima se teži, ali se ne dostižu u potpunosti i objectives – ciljeve razrađene po
vremenu i odgovornosti za njihovo sprovođenje. Osnovni cilj preduzeća proizlazi iz
opštevažećih društvenih ciljeva koji imaju svoju osnovu u postojećem društvenoekonomskom
sistemu . Ciljevi u preduzeću su hijerarhijski struktuirani. U hijerarhijskoj strukturi ciljeva
treba razlikovati:
a) ciljeve poslovanja cijelog preduzeća – sastavni dio su strateški ciljevi (skupni ciljevi
opredjeljeni na temelju zbirnih planova),
b) ciljeve poslovanja poslovnih jedinica ili pojedinih programa (proizlaze iz osnovnih
ciljeva, te tržnih mogućnosti),
c) ciljeve poslovnih funkcija (slijede i podupiru osnovne ciljeve).
Buble, M., Strategijski menadžmen, Ekonomski fakultet, Split, 1997.str.75
Kurtić, A., Oblikovanje strateškog usmjerenja preduzeća, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla,
2017.str.44
5
2.2.Definicija strateškog planiranja
Osnovni cilj strateškog planiranja je da jasno utvrdi prirodu i karakter organizacije i sektora
koji ono predstavlja i upravlja njenim razvojem u budućnosti. Kroz proces strateškog
planiranja ministarstvo utvrđuje svoje ciljeve, prioritete i strategije, te definira mjere za
procjenu uspješnosti ostvarenja tih ciljeva. Prema tome, strateški plan predstavlja integrirani
skup strateških i operativnih ciljeva i aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budućnosti
ostvario željeni rezultat (često definiran kao “misija” ili “vizija” organizacije) . Strateški plan
obično prati i izrada godišnjih planova rada, koji detaljnije definiraju odgovornost za izvršenje
plana, rokove, potrebne resurse i eventualno organizacijske i operativne korake koje je
potrebno uraditi kako bi se postigli ciljevi definirani planom.
2.3.Karakteristike strateškog planiranja
Strateško planiranje ima sljedeće osnovne karakteristike:
-
Strateško planiranje se u velikoj mjeri oslanja na rezultate analize okruženja u kojem
organizacija radi, a na koje ima vrlo malo utjecaja. Različiti faktori iz okruženja, kao,
na primjer, demografski trendovi, makroekonomska situacija, politički trendovi,
socijalna kretanja itd, mogu imati presudan utjecaj na rezultate organizacije.
-
Pruža srednjoročni okvir rada institucije - Strateški plan se, između ostalog, pravi radi
postizanja kontinuiteta i konzistentnosti aktivnosti organizacije, što nas upućuje na
izradu plana sa što dužim vremenskim okvirom. S druge strane, stalne promjene u
okruženju zahtijevaju fleksibilnost i dug period planiranja smanjuje preciznost plana.
Radi toga, dobar izbor vremenskog okvira za koji se donosi strateški plan je 3-5
godina.
-
Dinamičan proces - Zbog činjenice da se okruženje stalno mijenja i da je vrlo teško sa
sigurnošću predvidjeti buduće događaje, planiranje je kontinuiran proces.
Prilagođavanje plana novim uvjetima u okruženju obavlja se svake godine.
-
Temelj za alokaciju resursa - Da bi plan bio ostvariv, proces strateškog planiranja
mora biti integriran sa procesom budžetiranja tako da konačna alokacija resursa
odražava izbor prioriteta ministarstva, koji će pridonijeti razvoju sektora za koje je
ministarstvo odgovorno.
Todorović, J., Đuričin, D., Janošević, S., Strategijski menadžment, Ekonomski fakultet Univerziteta u
Beogradu, Beograd, 2000.str.21

7
3.SITUACIONA ANALIZA
3.1.Makrookruženje
3.1.1.Demografske karakteristike
Prema podacima na prostoru BiH ima 1.071.000 domaćinstava. Ukupan broj stanovnika je
3.394.000. Gustina naseljenosti iznosi 90 stanovnika na 1 km2. U prosjeku, u jednom
domaćinstvu ima 3,7 lica. Prirodni priraštaj je u 2008. godini za Federaciju BiH iznosio -2.1,
za Republiku Srpsku -4.3, i Brčko distrikt 14.8 . U BiH ima ukupno 1. 411 naselja, među
kojima je 174 gradskih.
3.1.2.Socijalni i kulturološki faktori
Asortiman Viste najviše je privlačan za stanovništvo sa srednjim vrijednostima primanja,
odnosno višem donjem i srednjem sloju. Brz način života i sve veći broj zaposlenih žena, kao
i prelazak na evropsko radno vrijeme, uslovljavaju pojavu “novih domaćica”. Zaposlene žene
imaju sve manje vremena da se posvete kuhanju i kućnim poslovima I zbog toga umjesto
pravljenja poslastica sve više kupuju konditorske proizvode, kao njihovu zamjenu. Takođe,
mlade majke sve više koriste gotovu bebi hranu za svoje bebe. Povratak tradiciji i sve veće
poštovanje vjerskih običaja (post, Bajram) utiču povoljno na proizvođače konditorskih
proizvoda.
3.1.3.Privredna okolina
Posljednjih godina prosječni dohodak po glavi stanovnika raste. U 2008. godini nominalna
plata je bila veća za 51.5%, a realno za 29.9% u odnosu na prosječnu platu u 2008. godini.
Prosječna zarada u privrednim djelatnostima je bila veća za 47.9%, a realno za 26.8 % od
prosječne zarade u 2007. godini. Prosječna zarada u vanprivrednim djelatnostima je bila
nominalno veća za 60.3%, a realno za 37.5% od prosječne zarade u 2008. godini. U 2009.
godini ovaj trend rasta je nastavljen, ali sa manjim procentom. Potrošačka korpa u novembru
mjesecu 2009. godine je iznosila 780,00 km. Inflacija je u 2008. godini iznosila 13%, a 2009.
godine oko 8%.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti