UNIVERZITET SINGIDUNUM

Fakultet za medije i komunikacije

Seminarski rad

Iz predmeta:

Uslovi života, potrebe i prava ljudi

______________________________________________________________________

Na temu:

Devijantnost, njena struktura, uzroci

______________________________________________________________________

Mentorka/Mentor                                                                    Studentkinja/Student

Prof. dr Milan I. Miljević

   Aleksandra Glavaški

Aleksandra Glavaški

Beograd, 2015. godine

1

UVOD

Devijantnosti   ličnosti   su   prouzrokovana   raznim   kako   društvenim,   tako   i 

individualnim situacijama. Da bi se devijantnosti razumele, potrebno je, pre svega da 

saznamo njihove uzroke, kao i društvene situacije u kojima se oni javljaju. Obzirom da 

je   svaki   čovek   ličnost   za   sebe,   logično   je   da   će   u   različitim   situacijama   različito 

reagovati   i   različito   ispoljiti   svoja   osećanja   a   shodno   tome   će   i   ponašanje   u   tim 

situacijama  biti različito. U radu će se prikazati pojedina devijantna ponašanja kao što 

su anomička samoubistva i udruživanje u gangove. Kako bi lakše razumeli   pojedina 

devijantna   ponašanja   u   radu   se   daje   i   prikaz   tipova   ličnosti   kao   i   mehanizmi 

potiskivanja ponašanja.

ANOMIČKO SAMOUBISTVO

Dirkem,   proučavajući   samoubistva,   tačnije   anomičko   samoubistvo,   iskazuje 

jednu poznatu činjenicu, da ekonomske krize povećavaju sklonost ka samoubistvu, i to 

pre   svega   u   periodu   zaoštrene   ekonomske   krize.  Istovremeno,   međutim   i   periodi 

prosperiteta u jednakoj meri utiču na stopu samoubistva. Znači, ako industrijske ili 

finansijske krize povećavaju broj samoubistava, to nije zato što one osiromašavaju, 

pošto i krize prosperiteta imaju isti rezultat. To je stoga što su one same po sebi krize 

koje sa sobom povlače i perturbacije kolektivnog poretka. Svaki poremećaj ravnoteže, 

čak ako iz njega proizilazi veća ugodnost i povećanje opšte vitalnosti, može da vodi ka 

voljnoj smrti. Svaki put kada se u društvenom telu dešavaju ozbiljna preuređenja, bilo 

da su izazvana iznenadnim blagostanjem ili neočekivanom kataklizmom, čovek se lakše 

ubija. (Dirkem 1969: 869-870)

Bilo   koje   ljudsko   biće   može   da   živi,   ukoliko   potrebe   koje   ima   odgovaraju 

sredstvima kojima raspolaže. Ovo je moguće samo uz ograničene strasti, jer se samo na 

taj način može postići harmonija života. Problem nastaje onda kada ljudi ne ograniče 

svoje želje, znajući da, zahvaljujući svojim mogućnostima, mogu da prevaziđu granicu 

koja im je naznačena. Da bi ostali unutar granica svojih strasti, ljudi poseduju određene 

moralne kočnice.

Osobina   čoveka   je   da   moralna   kočnica   kojoj   je   potčinjen,   nije   fizička,   već 

moralna, to jest, društvena. Čovek prima svoj ‘’zakon’’ ne od jedne materijalne sredine 

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti