Investiranje u proizvodnju jagoda
1
Visoko poljoprivredna skola strukovnih studija Smederevska
Palanka
SEMINARSKI RAD
Predmet:Upravljanje investicijama
Tema:Investiranje u proizvodnju jagoda na primeru
Mentor:Prof.dr.Simeunovic Teodor Student:Jovana Petkovic
Br.Indeksa:93/1
Smederevska Palanka 2019
2

4
1.Uvod
Jagoda se smatra ekonomski najvažnijom vrstom jagodastog voća kod nas i u
svetu. Plod joj je izuzetno kvalitetan, bogat šećerima, mineralima i vitaminom C.
To je prva voćka na pijacama u proleće. Lako se razmnožava, daje dobre prinose i
rentabilna je jer se može gajiti na velikoj površini i već za manje od godinu dana
od osnivanja zasada ostvaruje se značajan prihod
Prinosi koji se postižu u individualnom sektoru daleko su ispod proizvodnih
mogućnosti ove vrste. Pravilnim izborom sorti i primenom savremene tehnologije
osnivanja i negovanja plantažnih zasada jagode prosečan prinos po hektaru može
se udvostručiti u odnosu na današnji prosečni prinos.
Cilj projekta je da se na osnovu bioloških osobina jagode, prirodnih uslova za
njeno gajenje i ekonomske analize razradi tehnologija podizanja zasada i
proizvodnje visokokvalitetnih plodova za potrebe domaćeg i inostranog tržišta.
Ako postoji voće neodoljivog izgleda, ugodnog mirisa i zanosnog ukusa, koje je
ujedno i nadasve zdravo pa čak i lekovito, onda je to nesumnjivo jagoda. Ono što
je takođe važno naglasiti jagoda je vrlo intenzivna poljoprivredna kultura koja
proizvođačima donosi vrlo visoke prihode osobito ako se uzgaja na savremeni
način u blizini velikih gradova.
Radi ekonomski prihvatljivijih uvjeta, danas se klasični uzgoj voća sve češće
zamjenjuje upravo savremenijim načinom tj. hidroponskim uzgojem. Hidroponski
način uzgoja kao krajnji rezultat daje veliki rod, kvalitetne i zdrave plodove
bogatije mineralnim stvarima i C vitaminom sa manje teških metala.
.
5
2. Poreklo i rasprostranjenost jagode
Arheološkim istraživanjima pronađene su semenke ovoga voća još u naslagama
koje potiču iz kamenog doba. Prvi puta se spominju između 234. – 149. g.p.n.e. u
spisima rimskog senatora Katula. U literaturi su prvi put opisane početkom prvog
stoljeća, ali ne radi iskorištavanja plodova, nego u medicinske svrhe.
Ni Rimljani nisu mogli ostati ravnodušni na ovo kvalitetno voće, pa otud i potiče
ime ovoj biljci od latinskog „fragare“ što znači mirisati, a sam plod ove biljke
nazivali su „fragum“.. Svest o korisnom uzgoju i istraživanju hranjivosti započelo
je tek s početkom 20. veka
U današnje vreme jagoda je najvažniji predstavnik jagodastog voća. Plodovi
jagode konzumiraju se u svežem stanju, pogodni su i za preradu u različite
proizvode kao što su džemovi, sokovi, kompoti, te se mogu servirati i u sušenom
obliku. Kao samonikle biljke, jagode su pronađene na svim kontinentima, osim
Australije. Rastu, više na manje na većini različitih područja, uz obale mora, u
šumama, livadama i na planinama. Plodovi imaju visoku dijetetsko-terapeutsku
vrednost u prehrani stanovništva.
Upravo iz tog razloga postoje stalna nastojanja za oplemenjivanjem postojećih
sorti i divljih vrsta. Svrha oplemenjivanja jagode je stvaranje ranih, visokorodnih i
intenzivno obojenih plodova što boljeg ukusa i mirisa. Traži se i otpornost na sušu,
mraz, bolesti i štetnike te prilagodljivost uvjetima uzgoja uz obilan i stalan rod
plodova. Slatkoća, kvaliteta i veličina ploda zavisna je o sorti.

7
2.3.Koren
Korenje podzemni vegetativni organ, razgranat, vlasast, žiličast. Glavnina
korenove mase nalazi se do dubine 15-25 cm, dužina čitavog korenja iznosi 50-60
cm, na rastresitim zemljištima prodire dublje, a u širinu ide oko 30-40 cm. Veći
deo korena je jednogodišnji. Koren se sastoji od primarnih, sekundarnih i
obrastajućih korena te korenovih dlačica.
Raste u toku čitavog vegetacijskog perioda, a naročito u jesen i proleće. Učvršćuje
biljku, usvaja vodu i mineralne stvari iz tla, a služi i kao skladište organskih stvari.
Deli se na sledeće zone prema građi i funkciji: zona korenove kape, zona
korenovog rasta, zona izduživanja, zona korenovih dlaka i zona grananja i
provođenja stvari. Što je korenov sastav bolje razvijen uspešniji je primitak
sadnica, a postižu se i kvalitetniji plodovi .
2.4. Cvetovi
Cvetovi mogu biti primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni. Od primarnih se
razviju najkrupniji plodovi. Na jednom grmu jagode obično se razvije 20-25
cvetova, koji su 8-20 cm dužine. Jagoda nije u pravom smislu reči voće, već je ona
rezultat debljanja cvetišta latica, koje poprima mesnatu strukturu. A pravi voćni
delovi su samo njena mala smeđa zrnca, koja pokrivaju površinu tih mesnatih
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti