Analiza vrijednosnica brzorastuće kompanije Alibaba

2.TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Vrijednosni papiri javljaju se na primarnim i na sekundarnim tržištima. Na primarnom oni se prvi put nude potencijalnim kupcima. Emisijom papira i njihovom prodajom osoba koja ih izdaje pribavlja novčana sredstva, mobilizirajući tako raspršena sredstva u gospodarske svrhe. Za razliku od primarnog tržišta, na sekundarnom tržištu trguje se vrijednosnim papirima koji su već planirani.

Burza je organizirano tržište na kojem se u skladu sa strogo propisanim pravilima, trguje vrijednosnim papirima; tu se misli na kupce i prodavatelje. Njihova zadaća je spojiti ponudu i potražnju vrijednosnica na jedno mjesto. Kroz povijest, mjesta trgovanja su se mijenjala, a samim time i razvijala, tako da danas postojanje ponude i potražnje na burzi sve više gubi važnost jer se trgovina vrijednosnicama s burzovnog parketa prebacuje na kompjutorske monitore.

Današnji trend, u svijetu kao i kod nas, pokazuje da sve više financijskih institucija obavlja svoje aktivnosti na različitim tržištima, nudeći široku lepezu financijskih usluga. Pa ipak neke razlike između financijskih institucija su se još uvijek zadržale.
U svim zemljama svijeta gdje postoji i funkcionira burza javljaju se :
• Posrednici,
• Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavatelja,
• Poduzetnici, korisnici kapitala u ulozi kupaca,
• Država u ulozi kontrolora i regulatora poslovanja

Kada se određene dionice po prvi puta pojave na tržištu one se emitiraju na primarno tržište. Zatim slijedi drugi korak, a to je kada vlasnici tih istih dionica počnu njima trgovati. Ta trgovina se odvija na sekundarnom tržištu u koje spadaju i burze. Kupnja i prodaja dionica odvija se preko brokerskih kuća koje su članice burze.
Dionička društva čije dionice kotiraju na burzi moraju ispuniti određene uvijete. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni su procjena poslovanja, redovnog i transparentnog objavljivanja poslovnih izvješća i ostalog. Pravilo na burzi je takvo da su visoko kotirane tvrtke uvijek stabilnije i sigurnije od drugih.

U Americi neke dionice pojedinih kompanija nose oznaku blue chips što znači da su u pravilu stabilne. Početkom lipnja 1999. godine počinje trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi kada se pokreče elektronski sustav MOST. To je sustav kojim se služi preko 40 brokerskih kuća koje su članice Zagrebačke burze. Svaki puta nakon obavljene trgovine, Zagrebačka burza šalje izvješće o obavljenim transakcijama toga dana i ono vrijedi samo za taj dan.

U SAD-u je moguće pratiti cijene dionica i do pet godina unatrag i to na Web stranicama uz savjete, rangiranja i ocjene brokerskih kuća što kod nas nije praksa. Kod nas se obavljaju konzultacije sa brokerskom kućom koja prati trgovinu vrijednosnih papira. Kada na burzi prevladava porast govorimo o tržištu kojim prevladavaju bikovi, a dok cijene padnu govorimo o vladavini medvjeda.

Najpoznatije inozemne burze su američke burze NASDAQ Stock Market i New York Stock Exchange (NYSE). Od europskih burzi najjača je London Stock Exchange, gdje je i naša Pliva zauzela svoje mjesto. Kako bi lakše pratili cijene dionica na tržištu postoje tržišni indeksi. U indekse su najčešće uvrštene dionice kojima se trguje i čija kapitalizacija je veća, kako bi predstavljale cijelo tržište.
Službeni indeks Zagrebačke burze jest CROBEX. Kako bi određene dionice bile uvrštene u indeks moraju ispunjavati određene uvijete. Uvjet je da su u kotaciji Zagrebačke burze najmanje šest mjeseci, da se njima trguje 75% dana u šest mjeseci od zadnje revizije te da im je tržišna kapitalizacija barem 250 milijuna kuna. Revizija indeksa na Zagrebačkoj burzi obavlja se svakih šest mjeseci.