UNIVERZITET U TRAVNIKU
ZDRAVSTVENO – FARMACEUTSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
Ovdje upiši naziv predmeta
TEMA
Antiparkinsonici
Mentor : Student:
Travnik, decembar 2014.
SADRŽAJ
4
1. Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest.
Tri glavna klinićka obilježja te bolestisu tremor (drhtanje), rigor (ukoćenost mišića ruku,
nogu, vrata, polupognuti položajtrupa, ukočen izraz lica) i bradikinezija (usporeni pokreti,
tj. otežano zapoćinjanje i zaustavljanje motoričke aktivnosti).
Ostali simptomi su posturalna nestabilnost (slaba ravnoteža), pojačanoizlučivanje sline,
specifični način hoda, depresija, smetnje sna, otežanomokrenje, konstipacija, mikrografija,
tiho, monoton i nerazumljiv govor, pretjerano znojenje te seboreja kože i vlasišta.
Parkinsonova je bolest ćestoudružena s demencijom, jerse degenerativni proces ne
zadržava samo na području bazalnih ganglija već zahvaća idruge dijelove mozga .
Parkinsonovu bolest karakterizira deficit dopamina u srednjem živćanom sustavu, prije
svega u bazalnimganglijima koji reguliraju motoriku .
Drugi monoaminipoput nonadrenalina i 5-hidroksitriptamina, znatno su manje zahvaćeni
od dopamina.
Simptomi bolesti javljaju se kada razina dopamina padne na 20–40% od normalne
vrijednosti.
Parkinsonova je bolest kao i nekoliko drugih neurodegerativnihporemečajaudružena
s razvojem proteinskih nakupina u različitim dijelovima mozga, koje su poznate pod
nazivom Lewyjeva tjelešca.
U najvećoj se mjeri sastoje od a-sinukleina, sinaptičkog proteinakoji je prisutan u velikim
količinama u mozgu zdravih ljudi, čija funkcija još nije poznata.
Također je važno napomenuti da dopamin snažno inhibira oslobađanje acetilkolina iz
striatuma te stoga hiperaktivnost tih kolinergičnihneurona dovodi do pojave simptoma
Parkinsonove bolesti.
Smatra se da je uzrok Parkinsonove bolesti skup različitih faktora koji dovode do
propadanja moždanih stanica: genetskih (muški spol, starenje, bijela rasa, emocionalni
5
stres, depresivnost itd.) i faktora okoliša (trauma, izlaganje pesticidima, herbicidima).
Bolest se može javiti kao posljedica encefalitisa, trovanja ugljikovim oksidom ili
teškim metalima.
Lijekovi koji produljuju djelovanje acetilkolina (antikolinesteraze), lijekovikoji smanjuju
zalihe dopamina (reserpin) ili antagonistidopaminskih receptora(klorpromazin, haloperidol
i dr.) mogu uzrokovati simptome Parkinsonove bolesti.
Toksin MPTP (1-metil-4-fenil-1,2,3,6-tetrahidropiridin), nusprodukt u proizvodnji
petidinskihanalgetika, uzrokuje specifična oštečenja na bazalnimganglijima te se rabi za
izazivanje Parkinsonove bolesti kod životinja u farmakološkim istraživanjima.
Parkinsonova je bolest po učestalostitrečaneurodegenerativna bolest .
Na 10000ljudi dolazi jedan oboljeli.
Incidencija raste u dobi iznad 50 godina i pogađa otprilikejednu od 200 osoba starijih od
65 godina.
Starenjem se smanjuje broj dopaminergičkihneurona unutar bazalnih ganglija.
Muškarci nešto češće obolijevaju od Parkinsonove bolesti nego žene.
Životni vijek bolesnika s Parkinsonovom bolesti bitno se ne razlikuje od ostalih.
Povečanjem starostirastu incidencija i prevalencijaParkinsonove bolesti.
S obzirom da se prosječna životnadob u civiliziranom svijetu produljuje, za očekivati je
porast broja osoba oboljelih od tebolesti.
Povišena razina holesterola u krvi povezana je s večim rizikom za razvoj
Parkinsonovebolesti.
Primjena nesteroidnihprotuupalnih lijekova može smanjiti rizik od razvoja
Parkinsonovebolesti.
Utvrđeno je da fizikalna terapija koristi bolesnicima s Parkinsonovom bolesti.
