Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio ognjen123123 29. april 2013. Prijavi dokument
Uvod
Atina (grčka Azija) je glavni grad Grčke. Nazvan je po boginji mudrosti iz grčke mitologije, Atheni. Smatra se kolevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa u IV i V veku pre n.e. Bila je jedna od najjačih polisa u Grčkoj. Današnja Atina je moderan i veliki grad gde živi oko 3,8 miliona ljudi. U VIII i VII veku pre n.e. u Grčkoj se postepeno razvila velika politička sila predodređena da u trajanju od nekoliko vekova preuzme vođstvo u politici i civilizaciji svih Grka. To je bio atinski polis osnovan na poluostrvu Atici u plodnoj ravnici podno planine Himeta. Atinski polis je bio ekonomsko i političko središte Atike. Prema atinskim predanjima, na teritoriji Atike u najstarije doba nalazilo se 12 posebnih, odvojenih i međusobno nezavisnih rodovskih zajednica. Proces ujedinjenja Atike trajao je najmanje 200-300 godina. Ovako ujedinjena postala je isključiv i moćan politički centar obdarenog jonskog naroda sa dovoljno stanovnika i prirodnih bogatstava da bude gospodarica svih Jonaca. Sam proces ujedinjenja razlikovao se po tome što u Atici Mikenskog doba nije bilo klase kmetova kao osnovice ekonomskog živta i što je novi poredak uspostavljen putem evolucije i sporazuma. Ovde nailazimo na preokret nezavisnog datuma vezan sa imenom mitskog kralja Tezeja, na promenu koju Grci nazivaju sinoikizam. Sinoikizam je dugotrajan proces uslovljen bitnim promenama u uređenju starih društvenih odnosa. Razvoj proizvodnih snaga društva i razvoj produkcionih odnosa izazvali su potrebu za ujedinjenjem u formacije šireg karaktera i time prevazišle okvir starih rodoplemenskih organizacija. Nezavisne zajednice u Atici, svaka je posedovala svoju individualnost, političko i finansijsko središte, sporazumele su se da obrazuju jedinstveno kraljevstvo sa Atinom, jedinim središtem političkog, ekonomskog i religioznog života. Ovako okupljanje prouzrokovalo je postepeno raspadanje kraljevske vlasti i obrazovanje snažne aristokratije.
Društveno uređenje
Oko VII veka pre n. e. dolazi do stvaranja uslova za uspostavljanje klasnog uređenja i države Atike. Podela građana se vrši po poreklu, odnosno stanovništvo se delilo na aristokratiju i demos. Moćna rodovska aristokratija – eupartidi (“oni koji potiču od blagorodnih očeva”) posedovala je najplodniju zemlju. Njihovi posedi su bili koncentrisani u predelima tzv. XXXX “ravnica” koja se prostirala sa severa I severozapada uz sam grad Atinu i predstavljala najplodniji deo ove oblasti. Demos, narod činili su seljaci, zanatlije i trgovci. Znatan broj stanovništva bio je zavistan od aristokrata. Seljaci su živeli u unutrašnjosti Atike, gde su obrađivali zemljišne posede. Pojedinci su vremenom toliko osiromašili i tom prilikom bili primorani da obrađuju zemlju eupartida. Njih su zvali pelatima i šestodeoničarima, jer su pod takvim uslovima obrađivali njihova imanja. Sva zemlja se nalazila u rukama malog broja ljudi. Pri tom, ako siromasi nisu na vreme davali zakupninu odvođeni su u ropstvo kako oni, tako i njihova deca, i sami zajmovi obezbedjivani su ličnim ropstvom sve do Solonovog doba.
Kod atinjana u VII pre nove ere postojao je surov zakon za dužnike, po kome je svaki dužnik bio obavezan da odgovara kreditoru kako svojom imovinom tako i ličnom slobodom svojih članova, oni koji nisu odgovarali kreditnoj obavezi pretvoreni su u robove svojih zajmodavaca. Time su krupni zemljoposednici aristokrata potrebe za radnom snagom podmirivali radom sirotinju, koja je od njih zavisila i radom robova koji su se zahvaljujući dužničkom ropstvu regrutovali iz redova ranije slobodnih članova iste zajednice i time podrivalo snagu zajednice. Izmedju rodovske aristokratije, zavisne sirotinje i robova nalazio se međusloj stanovništva, to su bili geomeri – seljaci –zemljoradnici koji su sačuvali svoje posede i demiurci koji su delimično izgubili vezu sa zemljom. Ovu podelu na eupartide, geomere i demiurge pripisuju se Tezeju. Kada su se u Atini razvili zanati, robna proizvodnja i pomorska trgovina stanovništvo koje je izgubilo vezu sa zemljom u grčkim polisima, koncentrisalo se u samom gradu Atini, u Atinskoj luci Pireju u obalskom pojasu Paraliji. Ova grupa stanovništva imala je neke zajedničke specifične interese. Pored domaćeg stanovništva Atike izdvajala se grupa pridošlih stanovnika tzv. meteka. Meteci nisu bili u sastavu Atinskih rodovskih fila i fratrija jer su za to bile potrebne krvne veze sa Atinskom zajednicom, pošto su bili van zajednice i nisu mogli dobiti politička i imovinska prava, prava vlasništva na zemlji, vlastite kuće, plaćali
su posebne dažbine ali su još uvek bili slobodni.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.