Odlomak

Uvod
Atina (grčka Azija) je glavni grad Grčke. Nazvan je po boginji mudrosti iz grčke mitologije, Atheni. Smatra se kolevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa u IV i V veku pre n.e. Bila je jedna od najjačih polisa u Grčkoj. Današnja Atina je moderan i veliki grad gde živi oko 3,8 miliona ljudi. U VIII i VII veku pre n.e. u Grčkoj se postepeno razvila velika politička sila predodređena da u trajanju od nekoliko vekova preuzme vođstvo u politici i civilizaciji svih Grka. To je bio atinski polis osnovan na poluostrvu Atici u plodnoj ravnici podno planine Himeta. Atinski polis je bio ekonomsko i političko središte Atike. Prema atinskim predanjima, na teritoriji Atike u najstarije doba nalazilo se 12 posebnih, odvojenih i međusobno nezavisnih rodovskih zajednica. Proces ujedinjenja Atike trajao je najmanje 200-300 godina. Ovako ujedinjena postala je isključiv i moćan politički centar obdarenog jonskog naroda sa dovoljno stanovnika i prirodnih bogatstava da bude gospodarica svih Jonaca. Sam proces ujedinjenja razlikovao se po tome što u Atici Mikenskog doba nije bilo klase kmetova kao osnovice ekonomskog živta i što je novi poredak uspostavljen putem evolucije i sporazuma. Ovde nailazimo na preokret nezavisnog datuma vezan sa imenom mitskog kralja Tezeja, na promenu koju Grci nazivaju sinoikizam. Sinoikizam je dugotrajan proces uslovljen bitnim promenama u uređenju starih društvenih odnosa. Razvoj proizvodnih snaga društva i razvoj produkcionih odnosa izazvali su potrebu za ujedinjenjem u formacije šireg karaktera i time prevazišle okvir starih rodoplemenskih organizacija. Nezavisne zajednice u Atici, svaka je posedovala svoju individualnost, političko i finansijsko središte, sporazumele su se da obrazuju jedinstveno kraljevstvo sa Atinom, jedinim središtem političkog, ekonomskog i religioznog života. Ovako okupljanje prouzrokovalo je postepeno raspadanje kraljevske vlasti i obrazovanje snažne aristokratije.

 

 

 

 

Društveno uređenje
Oko VII veka pre n. e. dolazi do stvaranja uslova za uspostavljanje klasnog uređenja i države Atike. Podela građana se vrši po poreklu, odnosno stanovništvo se delilo na aristokratiju i demos. Moćna rodovska aristokratija – eupartidi (“oni koji potiču od blagorodnih očeva”) posedovala je najplodniju zemlju. Njihovi posedi su bili koncentrisani u predelima tzv. XXXX “ravnica” koja se prostirala sa severa I severozapada uz sam grad Atinu i predstavljala najplodniji deo ove oblasti. Demos, narod činili su seljaci, zanatlije i trgovci. Znatan broj stanovništva bio je zavistan od aristokrata. Seljaci su živeli u unutrašnjosti Atike, gde su obrađivali zemljišne posede. Pojedinci su vremenom toliko osiromašili i tom prilikom bili primorani da obrađuju zemlju eupartida. Njih su zvali pelatima i šestodeoničarima, jer su pod takvim uslovima obrađivali njihova imanja. Sva zemlja se nalazila u rukama malog broja ljudi. Pri tom, ako siromasi nisu na vreme davali zakupninu odvođeni su u ropstvo kako oni, tako i njihova deca, i sami zajmovi obezbedjivani su ličnim ropstvom sve do Solonovog doba.
Kod atinjana u VII pre nove ere postojao je surov zakon za dužnike, po kome je svaki dužnik bio obavezan da odgovara kreditoru kako svojom imovinom tako i ličnom slobodom svojih članova, oni koji nisu odgovarali kreditnoj obavezi pretvoreni su u robove svojih zajmodavaca. Time su krupni zemljoposednici aristokrata potrebe za radnom snagom podmirivali radom sirotinju, koja je od njih zavisila i radom robova koji su se zahvaljujući dužničkom ropstvu regrutovali iz redova ranije slobodnih članova iste zajednice i time podrivalo snagu zajednice. Izmedju rodovske aristokratije, zavisne sirotinje i robova nalazio se međusloj stanovništva, to su bili geomeri – seljaci –zemljoradnici koji su sačuvali svoje posede i demiurci koji su delimično izgubili vezu sa zemljom. Ovu podelu na eupartide, geomere i demiurge pripisuju se Tezeju. Kada su se u Atini razvili zanati, robna proizvodnja i pomorska trgovina stanovništvo koje je izgubilo vezu sa zemljom u grčkim polisima, koncentrisalo se u samom gradu Atini, u Atinskoj luci Pireju u obalskom pojasu Paraliji. Ova grupa stanovništva imala je neke zajedničke specifične interese. Pored domaćeg stanovništva Atike izdvajala se grupa pridošlih stanovnika tzv. meteka. Meteci nisu bili u sastavu Atinskih rodovskih fila i fratrija jer su za to bile potrebne krvne veze sa Atinskom zajednicom, pošto su bili van zajednice i nisu mogli dobiti politička i imovinska prava, prava vlasništva na zemlji, vlastite kuće, plaćali
su posebne dažbine ali su još uvek bili slobodni.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari