Vodič za bezbedan rad u laboratorijama
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio izuzetnanagrada 05. avgust 2015. Prijavi dokument
1. jasni šta je to saobraćajna djelatnost, i šta je saobraćaj!
Saobraćajna djelatnost je djelatnost koja se sastoji u promjeni mjesta ljudi, stvari ili saopštenja
Saobraćaj nije isto što i saobraćajna djelatnost i može se definisati na različite načine. Za naše potrebe istaćićemo tri definicije saobraćaja.
Saobraćaj (1) je samostalna ljudska djelatnost čiji je cilj promjena položaja ljudi, stvari ili saopštenja.
Saobraćaj (2) je organizovano kretanje saobraćajnih jedinica saobraćajnim putevima
Saobraćaj (3) je jedna od 4 egzistencijalne funkcije svakog životnog prostora (rad, stanovanje, rekreacija i saobraćaj), čiji je cilj povezivanje ostalih funkcija, UZ ŠTO MANJE NEGATIVNE EFEKTE.
2. Šta je bezbjednost saobraćaja? Navedi štetne posljedice saobraćaja!
Bezbjednost saobraćaja je naučna disciplina koja se bavi izučavanjem štetnih posledica saobraćaja i metodama njihovog smanjivanja
Kao najznačajnije štetne posledice saobraćaja danas se ističu:
1. zagađivanje okoline bukom,
2. zagađivanje okoline izduvnim gasovima i otpadnim materijama,
3. iscrpljivanje prirodnih resursa,
4. nastradali u saobraćajnim nezgodama (lakše i teže povrijeđeni i poginuli),
5. materijalne štete, gubici i troškovi saobraćajnih nezgoda i
6. socijalno zagađivanje međuljudskih odnosa izazvano saobraćajem, a posebno saobraćajnim nezgodama.
3. Koja su to dva pristupa (aspekta) bezbjednosti saobraćaja u odnosu na saobraćajne nezgode i objasni njihovu ulogu?
Aktivna bezbjednost saobraćaja odnosi se na spečavanje nastanka saobraćajnih nezgoda, tj smanjivanje rizika (vjerovatnoće) da se desi nezgoda. Mjerama aktivne bezbjednosti saobraćaja postiže se smanjivanje broja saobraćajnih nezgoda.
Pasivna bezbjednost saobraćaja se odnosi na smanjivanje štetnih posledica saobraćajnih nezgoda koje su se dogodile.
4. Objasni značaj saobraćaja za razvoj društva!
Saobraćaj je nastao kao potreba čovjeka i u tijesnoj je vezi sa nivoom razvoja ljudskih potreba (posebno zahtjeva za saobraćajem), odnosno sa razvojem društva. Sa druge strane, nivo razvoja saobraćaja umnogome određuje trenutni nivo i omogućuje dalji razvoj društva. Industrijska proizvodnja postavlja, do tada neviđene zahtjeve za prevozom ljudi i stvari i prenosom saopštenja. društveni razvoj određuje zahtjeve za saobraćajem i podstiče stalni razvoj saobraćaja (jer saobraćaj nije sebi cilj, već ima cilj da zadovolji određene društvene potrebe). Sa druge strane, saobraćaj koristi sva dostignuća u razvoju društva za svoj dalji razvoj. Konačno, uspješan razvoj saobraćaja omogućuje i pospiješuje dalji razvoj društva.
5. Navedi podsisteme (vidove i grane) saobraćajnog sistema!
Vidovi saobraćaja su kopneni (suvozemni), vodni i vazdušni. Vidovi saobraćaja se dijele na grane. U kopneni saobraćaj spadaju drumski, željeznički i cijevni saobraćaj. U vodni saobraćaj spadaju saobraćaj morima i okeanima i saobraćaj rijekama, jezerima i kanalima. U vazdušni saobraćaj spadaju saobraćaj u vazdušnom prostoru i saobraćaj u kosmičkom prostoru.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.