Bretonvuski monetarni sistem
UNIVERZITET U BEOGRADU
BRETONVUDSKI MONETARNI SISTEM
Mentor: Student:
Dr. Miki Dikicccc Sanja Sanjic
Beograd, avgust 2010
Bretonvudski monetarni sistem
Sadržaj:
Uvod……………………………………………………..3
1. Pojam i elementi monetarnog sistema….……………...3
2. Pojam Novca……………………………………………3
3. Nastanak i razvoj novca kroz istoriju………………….5
4. Bretonvudski monetarni sistem………………………..5
5. Sta su razlike njihovih zadataka………………………6
6. Kako je izgrađen mmf………………………………….6
7. Planovi i ciljevi mmf-a…………………………………7
8. Kako postati član mmf-a………………………………7
9. Šta je SDR……………………………………………..7
10.
Organi medjunarodnog monetarnog fonda……….…8
11.
Kredititi MMF- a………………………………………8
12.
Pismo o namerama……………………………………9
Zaključak……………………………………………...11
Literatura……………………………………………..13
2

Bretonvudski monetarni sistem
dohotkom, i naravno u tome grese jer je dohodak priliv novca od zarada u odredjenom
vremenskom periodu dok je novac tok (stanje).
Novac je drustvena pojava, nastala na odredjenom stupnju drustvenog razvitka.
On je takodje i kulturna pojava, nastala iz odredjenih covekovih potreba, kao sto nastaju
i umetnicka dela kojima sam covek daje odredjeno znacenje.
Novac se javlja zbog toga sto sa podelom rada u drustvu covek ne moze proizvoditi sve
sto mu je potrebno. Pojavu novca su uslovili privatno vlasnistvo, kao i visak proizvoda iznad
sopstvenih potreba. U ekonomskom smislu, novcem se vrsi razmena ekonomskih dobara.
Novac je vremenom poprimio karakteristike koje u realnoj stvarnosti nema, tako da je
prilicno zamaglio sustinu stvari. Da bi se odgovorilo sta je novac danas, sta sve ulazi u
kategoriju novca, sta je vrednost novca i od cega ona zavisi, nuzno je ukratko dati genezu
novca.
Geneza novca
je evolucija oblika prometne vrednosti od prostog, preko opsteg do
novcanog. Nastanak novca se vezuje za grcke gradove Male Azije i Egejsko podrucje u 7.
veku pre Hrista. U prednovcanoj trgovini, prodavci su vrednost svojih roba saopstavali u
krupnoj stoci, volovima, ovcama i slicno.
Moneta
predstavlja novac koji je iskovan od plemenitih metala. Od druge polovine 20.
veka, u opticaju je iskljucivo novac od papira i legura.
Primitivni oblici novca:
Krzno,
Stoka,
Skoljke (u Kini, od 1500 g.p.n.e – 200. g.p.n.e),
Duvan (u nekom drzavama SAD-a cak do 19. veka),
Pirinac (u nekom drzavama SAD-a cak do 19.veka),
Komadi metala (gvozdje, bakar, srebro, zlato).
Novac je gotovina u posedu javnosti (domacinstva, firmi i vlade) plus depoziti po
vidjenju (bankarski racuni koji se isplaciju na trenutni zahtev), koje cesto nazivamo tekucim
racunima. Ovaj monetarni agregat se naziva M1. Kljucna karakteristika agregata M1 jeste da
se generalno prihvata kao sredstvo placanja.
M1 = Gotovina u opticaju + Depoziti po vidjenju
Depoziti po vidjenju imaju dve glavne karakteristike:
Oni su osnov za ispisivanje cekova i za transfer novca;
Kamata na ove depozite se ili ne placa ili je niza od druge vrste depozita. Zato
banke cesto koriste kamatodonosne racune. Takvi racuni se mogu lako
konvertovati u depozite po vidjenju – telefonskim pozivom.
M2 = M1 + Vremenski bankarski depoziti sa neogranicenim pristupom
Jos sira definicija ukljucivala bi instrumente kao sto su veliki depoziti, depoziti u stranoj
valuti i depoziti u nebankarskim institucijama. Ovi instrumenti su manje likvidni, sto znaci da
ce konverzija u gotovinu ili depozite po vidjenju biti skuplja i komplikovanija.
M3 = M2 + Veci (oroceni) depoziti + Racuni kod nebankarskih institucija
,,Monetarna ekonomija’’
, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006, str. 341
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti