Hibridna i električna vozila
Objavio bojann998 16. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Saobraćaj
Objavio edo1 19. maj 2013. Prijavi dokument
Saobraćajna mreža u istoriji
Geografski domet međunarodnih ekonomskih kontakata bio je vrlo značajan još u starom veku (do Evrope su dolazile brojne robe čak iz zemalja istočne Azije). Geografska otkrića krajem XV i početkom XVI veka omogućila su trgovinsku razmenu Evrope s Amerikom. Količina prevoženih roba na veće udaljenosti bila je ipak mala sve do XIX veka, kada je primena parne mašine za pogon brodova i gradnja železnica značajno smanjila cene transporta. Transport habastih i teških tereta kopnom bio je spor i skup, zbog čega se ta vrsta transporta sve više prenosi na vodenu površinu (najvažniji trgovački centri postaju velike luke, a u Evropi se gradi sistem plovnih kanala kako bi se što veći deo kopna povezao sa ishodišnim, odnosno uvoznim lukama). Sve do XIX veka, sistem plovnih kanala se gradio u Evropi gde god je to kapital omogućavao, a najintenzivnija gradnja bila je u početku Industrijske revolucije u XVIII veku.
Pronalazak parne mašine krajem XVIII veka imao je ogroman uticaj na razvoj saobraćaja. Njena upotreba za vodeni transport (prvi parobrod 1807. godine) i kopneni saobraćaj (prva lokomotiva 1825. godine) učinila je saobraćaj znatno naprednijim, a transportne troškove znatno nižim. Razvoj železničke mreže u Evropi učinio je mnoga tržišta dostupnijim i urbanom stanovništvu omogućio izuzetan prevozni sistem. U SAD, razvoj i širenje železnice bio je instrument nacionalnog razvoja (olakšao je naseljavanje Zapada i integrisao regionalna tržišta). Sve do osamdesetih godina XIX veka, gradovi su uglavnom imali centar sa pešačkom zonom, što je zahtevalo aglomeriranje poslovanja (gradovi su bili veoma kompaktni). Smatra se da je transformacija ovakvog kompaktnog grada ka modernom megapolisu započela sa pronalaskom elektromotora za tramvaje i trolejbuse krajem XIX veka (Ričmond (SAD), 1888. godina), a ubrzana je sa pojavom automobila na gradskim ulicama ranih dvadesetih godina XX veka.
U prvoj polovini XX veka serijska proizvodnja automobila i aviona pretpostavlja razvoj drumskog, a kasnije avionskog saobraćaja. Tokom druge polovine XX veka brza modernizacija svih sredstava transporta učiniće saobraćaj važnim faktorom oblikovanja ekonomskog prostora. Izraz te modernizacije je stalno povećavanje brzine saobraćajnih sredstava, povećavanje njihove veličine i uvođenje novih transportnih sistema (specijalizacija prevoza i kontejnerizacija (što olakšava pretovar), monošinske brze pruge, pneumo-kontejnerski cevovodi, itd.). korišćenje različitih vidova saobraćaja u različitim oblastima u svetu zavisi od prirodnih, ali se čini još više od društveno-ekonomskih uslova. Tako na primer, u SAD oko 90% radne populacije putuje svojim automobilom na posao (čak i u gradovima kakav je Njujork koji ima razvijen javni prevoz oko 2/3 radnog stanovništva putuje svojim autom na posao). Sa druge strane, evropski gradovi, koji su inače manje teritorijalno rasprostranjeni i gde je prosečna distanca koju stanovnik evropskog grada pređe od kuće do posla polovina one u Severnoj Americi, svega oko 40% ljudi koristi sopstveni prevoz do posla. To je još manje u Japanu, gde u Tokiju svega 15% radno aktivnog stanovništva koristi automobil kao prevozno sredstvo do posla. U zemljama u razvoju došlo je vremenom do veliko razmimoilaženja između nedostatka finansijskih sredstava za izgradnju adekvatne saobraćajne mreže u gradovima i sve veće potrebe za mobilnošću stanovnika tih gradova. Najčešći je slučaj da je sistem javnog prevoza nerazvijen ili nedovoljno razvijen, te korišćenje sopstvenog prevoza pravi ogromne gužve, zastoje i stvara visoko zagađenje u gradovima.
Jedna od najvažnijih promena koje su nastale usled razvoja transporta u drugoj polovini XX veka bio je razvoj rudarstva u vanevropskim regionima, uglavnom u Africi, Latinskoj Americi, Kanadi i Australiji. Udeo tih zemalja u svetskoj rudarskoj proizvodnji postepeno raste, što se povezuje s razvoj pomorskog saobraćaja (pomorski saobraćaj je najjeftiniji način transporta ovakvih tereta na velike udaljenosti).
Do pre Prvog svetskog rata prevoz većine minerala iz rudarskih regiona sveta do zemalja Evrope i Severne Amerike bio je neisplativ. U to vreme potrebe industrije bile su znatno manje nego danas, ležišta minerala u industrijskim zemljama nisu još bila iscrpljena, pa s toga nije bilo potrebe za posezanjem sirovinskih resursa sa drugih kontinenata. Ipak evropski ekonomisti i političari su pretpostavljali da će takvo stanje biti promenjeno i u razradi planova prekomorske ekspanzije posvećivali su veliku pažnju ovladavanju sirovinskim resursima Neki od tih planova bili su realizovani još pre Drugog svetskog rata (deficitarne sirovine u Evropi, kao što je bakar, pa je tokom perioda između dva svetska rata aktivirano nekoliko bakarnih basena i to: u Katangi, Čileu i Zambiji). Međutim, i pored ovakvih primera, obim prevoza ruda bio je ipak i dalje beznačajan (prevoz rude gvožđa sa drugih kontinenata u Evropu i SAD bio je neisplativ).
Situacija se radikalno promenila posle Drugog svetskog rata. Morski transport je dostigao preko 70% prometa tereta u međunarodnoj trgovini. Prosečna tonaža brodova je višestruko povećana – sa nekoliko hiljada tona početkom druge polovine XX veka, do nekoliko desetina hiljada tona danas. Najveće promene bile su u konstrukciji teretnih brodova. Ranije su tankeri nosivosti preko 10 000 t smatrani velikim, a sada se grade brodovi nosivosti preko 500 000 t. Tonaža brodova za prevoz ruda, pred Drugi svetski rat retko je prelazila 20 000 t, a danas često prelaze 50 000 t, a neki i preko 200 000 t. Brodovi postaju sve više specijalizovani, što olakšava poslove oko pretovara robe (automatizacija rada utovara i istovara). Važna je, takođe, i eksploataciona brzina morskih brodova – pod kraj tridesetih godina ona je iznosila 9-10 čvorova (1 čvor = 1 morska milja ili 1,852 km/h), a sada dostiže 25 čvorova. Teorijski to znači mogućnost prevoza u istom vremenu, više nego dvostruko veće težine tereta. Sve ovo znatno snižava cene transporta.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
You must be logged in to post a comment.
Jedan komentar na “Brodski transport”
Odlično! Mnogo mi je pomoglo