Odlomak

1. UVOD

„Duboki uvidi i nmnogobrojni metodi koje donosi budizam fasciniraju i nadahnjuju sve veći broj ljudi Zapadnih kultura – za njih, Buda je oličenje vanvremenog ogledala sveprožimajucih potencijala uma.“

Lama Ole Nidal ( rođ.1941)

Religija se obično shvata kao oblik društvene svijesti, kao pogled na svijet, odnosno kao dio kulture. Bez obzira gdje je svrstali, ona zauzima jedno od važnih područja čovjekovog života, jer postavlja neka temeljna pitanja čovjekove egzistencije i odgovara na njih. Religija je prvo pitanje našeg djetinjstva i posljednje pitanje naše starosti. U etimološkom poimanju religije polazi se od latinske reči religare, što znači povezivati, dovoditi u vezu. Sveti Augustin je zastupao mišljenje da treba poći od sintagmere-eligere, koja ima značenje ponovo izabrati, ponovo čitati. Prvo značenje upućuje na čovjekov lični pokušaj stupanja u vezu sa natprirodnim bićem kao nadom i očekivanjem, nepoznatim i nedoživljenim, dok sv. Augustinov stav upućuje na iskustvo, doživljaj, potvrdu, saznanje koje je neko već imao i predao ga (zapisao) drugima.

U ovom radu pokušaću približiti religiju budizma, koja spada među velike religije svijeta i koju takođe spominjemo nakon hinduizma. Kao što su hrišćanstvo i islam proizišli iz judeizma, a njihovo se nastajanje ne bi moglo zamisliti bez te istorijske podloge, tako i budizam proizlazi iz religije hinduizma. Svakako da moramo spomenuti i utemeljitelja budizma. To je osoba koja se zove Siddharta Gautama, ili poslije prosvetljenja Buda. Kako je bio nezadovoljan svom tom raskošću koju je posjedovao odlučio je potražiti odgovore na životna pitanja. Godinama je tražio odgovore i kada ih je konačno pronašao počeo je propovijedati o smislu življenja. Neprestano se smatralo kako je budizam samo filozofija, a ne religija, no ta se tvrdnja kasnije oborila, jer ćemo vidjeti kako Buda ne pokušava objasniti svijet, što čini filozofija, već je jednoznačno određivao smisao svoga nauka koji vodi oslobođenju, nirvani.

U nastavku rada temeljno ću predočiti osnovna vjerovanja i odlike Budizma, takođe opisaću i život Gautame Bude, kao i jezgro Budine nauke, koje se nalazi u „Četiri plemenite istine“ i „Osmerostruki plemeniti put“, gdje je Buda tačno pokazao i dao uputstva kako postići unutrašnji mir duše.

2. OSNOVNA VJEROVANJA I ODLIKE BUDIZMA

Budizam je jedna od tri velike svjetske religije koja je nastala na prostoru sjeverne Indije prije 2.500 godina. Do XIX vijeka bio je manje poznat izvan granica Azije, da bi na početku XX vijeka postao svjetska religija koja ima 360 miliona sljedbenika širom svijeta.

Budizam je učenje o duhovnom probuđenjum, tj. prosvetljenju. Učenje je nastalo na osnovu Budinog neposrednog iskustva prosvetljenja ili uvida u stvarnu prirodu života i predstavlja detaljno i jasno opisan put koji vodi do prosvetljenja. Budizam se smatra univerzalnim učenjem, zato što se ono obraća čovjeku i onome što je u ljudskom životu osnovno, a nezavisno od njegove etničke, kulturne ili društvene pripadnosti. Budin plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije samo promijenio život onih kojo su ga aktivno upražnjali, neho se njegov uticaj snažno odrazio i na ostala područja društvenog i kulturnog života država u kojima se budizam upražnjavao. Budizam je prihvaćen zato što širi duh nenasilja, prijateljstva, blagonaklonosti, tolerancije, poštovanja prirode i drugih oblika života.

Osnovna shvatanja učenja su direktno primjenjiva u svakodnevnom životu, aktuelna su i danas, zbog čega stiče sve više sljedbenika i na zapadu.

Vjeruje se da loša i nepovoljna djela koja činimo nisu posljedica naše izvorne zle prirode, nego dolaze iz neznanja. Iz neznanja o prirodi života nastaju pohlepa i odbojnost, a iz njih svi ostali jadi poput ljutnje, želje za povređivanjem, straha, zavisti, ljubomore, nestrpljenja i uznemirenosti, što ljudski život u osnovi čini veoma nesigurnim, teškim, bolnim, a ljudske odnose neskladnim i zamršenim.

Da bi izašli iz ovakvog stanja duboke uronjenosti u tokove života čije kretanje često ne razumijemo i nad kojima imamo vrlo malu ili nikakvu vlast, budizam nas upućuje kako da smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja, te njegovanjem pozitivnih emocija uzmemo konce života u vlastite ruke. Znači, da bi se uopšte započeo duhovni razvoj, treba prije svega postati autentično ljudsko biće. To u praktičnom smislu znači izgraditi samopouzdanje, objediniti energiju, shvatiti prirodu vlastitog djelovanja i njegove posljedice, odnosno usvojiti određena moralna vladanja i imati jasnu viziju svog daljnjeg duhovnog razvoja. Na taj način se čovjek oslobađa napetosti i strepnji, to i predstavlja početak jednog slobodnijeg, harmoničnijeg, smislenijeg i srećnijeg života. Takva težnja je moguća, a ideal je dostižan kroz učenje Bude, koje je zasnovano na moralnosti, meditaciji i mudrosti.

Budizam nije religija u običajnom smislu te riječi, jer Buda nije bio ni Bog, ni prorok, ni mesija. Budizam ne nudi učenje u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija služi da produbljava znanja o stvarnosti samo toga znanja radi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Više u Žurnalistika

Komentari