Centralna banka
Uvod
U ovom radu bavila sam se svim ucesnicima na finansijskom trzistu.
Najcesci ucesnici na finansijskom trzistu su centralna banka, poslovne banke
i posrednicke finansijske organizacije. Akcenat u radu je dat na centralne
banke kao i na Narodnu Banku Srbije.
Spomenuta su i osiguravajuca drustva kao jedan od vaznijh ucesnika, kao i
penzioni i investicioni fondovi i naravno banke poslovne.
1
Finansijsko trziste i ucesnici na finansijskom trzistu
Finansijsko trziste se posmatra u uzem i sirem smislu. U uzem smislu se
definise kao organizovan prostor sa tacno utvrdjenim pravilima I uslovima
kupoprodaje na kome se susrecu ponuda i traznja sa novcanim sredstvima.
Na ovaj nacin definisano finansijsko trziste naziva se berzom.
U sirem smislu podrazumeva se svako mesto gde se obavljaju finansijske
transakcije.
Na trzistu su moguca dva nacina finansiranja I to direktni i indirektni.
Subjekti koji imaju uslove likvidnih sredstava direktno stupaju u kontakt sa
subjektima kojima su ta sredstva potrebna, a finansiranje putem posrednika
naziva se indirektnim finansiranjem.
Veliki broj ucesnika ucestvuje na finansijskom trzistu u zavisnosti od
stepena njihove razvijenosti. Oni se javljaju i na strani ponude i na strani
traznje zadovoljavajuci svoje poslovne potrebe. Ucesniike na finansijkom
trzistu mozemo posmatrati u uzem i u sirem smislu. U sirem smislu smaraju
se svi privredni i drustveni subjekti u jednoj zemlji. To su sektori domace
privrede ( javni sektor, privredni sector stanovnistva) ali i sektori iz
inostranstva. U uzem smislu podrazumevaju se finansijske institucije i
finansijski posrednici. U finansijske institucije spadaju: centralna banka,
poslovne banke, penzioni fondovi, osiguravajuce kompanije i stedno-
kreditne zadruge. A u finansijske posrednike mozemo ukljuciti i neke od
ucesnika iz predhodne grupe, ali kada se kaze finansijski posrednik njcesce
se misli na brokere, dilere i investicione bankare.
2

Penzioni fondovi
Penzioni fondovi su vrlo vazni ucesnici na finansijskom trzistu. Njihov
znacaj proizilazi iz cinjenice da raspolazu veoma velikim novcanim
sredstvima. Oni dolaze do sredstava na dva nacina:
1. prikupljanjem uplata i doprinosa zaposlenih, poslodavaca i drzavnih
organa
2. kroz ulaganja sredstava u razlicite hartije od vrednosti na finansijskom
trzistu
Osnivai penzionih fondova mogu biti firme , drzava, sindikati zaposlenih
itd. Na osnovu osnivaca penzione fondove delimo na privatene i javne
penzione fondove. Privatni fondovi najcesce osnivaju preduzeca,
udruzenja i sindikati. Javne fondove osniva drzava lokalni organi vlasti.
Za razliku od privatnih penzionih fondova osnovni zadatak javnih
penzionih fondova je obezbedjenje socijalne sigurnosti.
U praksi postoje razlicite vrste penzionih fondova. Najzastupljeniji su :
planovi doprinosa, planovi koristi i hibridni penzioni fondovi.
U planovima doprinosa osnivac ne garantuje fiksni iznos penzije , vec ce
taj iznos zavisiti od uspesnosti poslovanja fonda. Planovi koristi
podrazumevaju obavezu osnivaca penzijonog fonda da clanovima
obezbedi odgovarajuci fiksni iznos koji ce oni dobijati kad odu u penziju.
Hibridnisu ustvari kombinacija dve predhodne vrste fondova. Oni su
uglavnom organizovani da clanoci uplacuju odredjen iznos doprinosa, a
osnivac se obavezuje da ce im obezbediti minimalni fiksni iznos, stim
ako fond ostvari bolje rezultate visak ce isplatiti clanovima, ali i ako
dodje do neuspesnog poslovanja osnivac mora da nadohnadi razliku do
minimalnih isplata.
4
Investicioni fondovi
Investicioni fondovi predstavljaju znacajne ucesnike na finansijskim
trzistima i imaju posrednicku ulogu.
Osnovne karakteristike rada investicionih fondova su :
- do sredstava ne dolaze prikupljanjem depozita, vec prodajom akcija i
udela;
- diversifikacija plasmana u veliki broj razlicitih oblika finansijske
active;
- visoka likvidnost
- njima upravljaju profensionalni menadzeri, koji raspolazu velikim
znanjima iz oblasti poslovnih finansija, finansijskog menadzmenta,
investicija u hartiji od vrednosti, portofolio menadzmenta, itd.
Drustvo za upravljanje
Drustvo za upravljanje osniva se iskljucivo kao zatvoreno akcionarsko
drustvo. Upravljanje se vrsi u skladu sa Zakonom o investicionim
fondovima, i pod zakonskim aktima.
Osnovne delatnosti drustva za upravljanje su :
1. organizuje i upravlja otvorenim fondom;
2. osniva i upravlja zatvorenim fondom
3. upravlja privatnim fondom
5

- vrednost imovine fonda je poznata u svakom trenutku
- vrednosti investicione jedinice objavljuje se u novinama, internetu i
poznata je svakog dana.
d) fleksibilnost fondova:
- investitori ( ulagaci) mogu biti fizicka i pravna lica
- uplate u fond mozes izvoditi po sopstevnoj zelji
- mozete stedeti prema svojim mogucnostima
- svi ulagaci su medjusobno ravnopravni nezavisno od visine uplacenih
sredstava
- najmanji ulog (investicija) u investicioni fond je jedna investiciona
jedinica plus naknada za kupovinu
Vrste investicionih fondova
Postoje tri osnovne vrste investicionih fondova:
1. otvoreni
2. zatvoreni
3. privatni
Najznacajnija razlika izmedju njeih jeste u likvidnosti, odnosno u isplati
investicionih sredstava.
Otvoreni investicioni fond
prikuplja novcana sredstva putem prodaje
investicionih jedinica
clanovima fonda.
Razlikujemo cetiri vrste otvorenih investicionih fondova:
- fondovi ocuvanja vrednosti
Investiciona jedinica je srazmerni obracunski deo u ukupnoj neto imovini fonda
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti