Ciljevi, uzroci pojave i način delovanja terorističke organizacije „Hamas“
UVOD
Terozizam kao globalna pretnja, predstavlja jedan od primarnih problema svake države u novijoj istoriji. S obzirom da se terorizam kao zločin jako brzo širi, on je opasnost kako za bezbednost jedne države, tako i za međunarodnu bezbednost. Samim tim, terorističke organizacije koja vrše najgora krivična dela, propisuju se kako u unutrašnosti Krivičnog prava jedne države, tako i Međunarodnim krivičnim pravom. Inače, terorizam se proteže još od daleke ljudske prošlosti, pa sve do savremene istorije, odnosno jako veliku „popularnost“ je stekao nakon Drugog svetskog rata, pa sve do `70.-ih godina prošlog veka. Neki od oblika terorizma jesu genocid, ratni zločini, zločini protiv čovečnosti, uzimanje talaca, agresija, postavljanje bombi na javna mesta i još mnogo njih, dok su ciljevi zbog kojih se čine razni teroristički akti razni, od verskih, političkih, pa do posebnih ciljeva određene grupe. Danas je veliki broj terorističih organizacija i grupa u svetu, svedoci smo, posebno preko medija, svakodnevnih napada. Trenutno najpoznatija je svakako teroristička organizacija „ISIS“, koja se predstavlja kao organizacija za Islamsku državu, broji preko 10.000 pristalica; „Al-Kaida“ koja se vodi idejom da se vrati fundamelističko tumačenje Kurana; „Hezbolah“ ili Božja stranka, koja je nastala `80.-ih prošlog veka nakon ulaska Izraela u Južni Liban, i predstavlja paravojnu formaciju; „ETA“ koja se vodi idejom i ciljem da se stvori Velika Baskija; „Boko Haram“ koji se protivi ljudskim zakonima i modernoj nauci, te organizacija koja želi da uspostavi šerijatski zakon. Takođe, poznata teroristička organizacija koja se ne sme izostaviti jeste „Hamas“, koja predstavlja islamistički pokret otpora koja ima za cilj uništenje Izraela. U daljem tekstu objasnićemo šta je ustvari terorizam, povezanost religije i terorizma, kako to deluje pomenuta teroristička organizacija „Hamas“, koji su joj ciljevi, na koji način žele da postignu svoje ciljeve, naravno istorijat same organizacije kao i strukturu organizacije.
Terorizam
Različita su tumačenja terorizma. Uopštena definicija koja bi se mogla postaviti jeste da je terorizam smišljena upotreba nezakonitog nasilja ili pretnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namerom prisiljivanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su politički, verski ili ideološki. Nastao je od latinske terror – užas podrazumeva doktrinu, metod i sredstvo izazivanja straha i nesigurnosti kod građana sistematskom primenom nasilja. U političkom smislu, terorizam je sistematsko i organizovano nasilje nad pasivnim subjektom, sa ciljem da se on zadrži u stanju političke pokornosti, da se u javnosti izazove nepoverenje u postojeći javni poredak i vlast, ili da se od njih iznude politički ustupci. Motivi terorizma su najčešće političke pobude, ali mogu biti i kriminalne prirode. Kod klasične kriminalne aktivnosti terorizam se javlja u sticaju sa koristoljubivim deliktima: to su posebno razbojnički napadi, uzimanja talaca, ucena, ili podmetanje eksploziva, prijetnje da će neki objekat biti dignut u vazduh, paljevine preduzeća, robnih kuća, hotela itd. Prof. dr Vojin Dimitrijević terorizam definiše „kao organizovanu i sistemsku primenu nasilja, sa namerom da se izazivanjem straha i slične nesigurnosti građana, naruši autoritet države ili ostvare neki politički ciljevi“. Ujedinjene nacije pod terorizmom podrazumevaju akte lišavanja života ili ranjavanja, ili akte uništavanja ili oštećenja imovine civila ili vlada, bez jasne dozvole određene vlade, od strane pojedinca ili grupa ljudi koji samostalno deluju, ili vlada koje deluju iz vlastitih pobuda ili verovanja, da bi postigle neki politički cilj. Shodno tome, u Rezoluciji Saveta bezbednosti br. 1373, koja je izglasana 28.9.2001. godine, navodi se da međunarodni terorizam predstavlja izazov svim državama i ukupnom čovečanstvu, jer se terorizmom svuda ugrožava dostojanstvo i sigurnost ljudi, podriva društveni i privredni razvoj svih država i u svetskim razmerama potkopava stabilnost i blagostanje
Više u Političke nauke
Totalitarni sistemi
- /
- 7 stranica
Uzroci pada socijalističke Jugoslavije
- 7 stranica
Održavanje mira i rješavanje međunarodnih sporova pod okriljem Ujedinjenih nacija
- Ekonomija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Ekonomski fakultet · Beograd
- 63 stranica
Više u Pravo
Skripta ustav
- Ustavno pravo
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet · Beograd
- 224 stranica
Skripta Izvori radnog prava
- Radno pravo
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet · Beograd
- 84 stranica
Grčka u starom veku
- Poslovno pravo
- 15 stranica
Više u Seminarski radovi
Upoznavanje dece predškolskog uzrasta sa Sunčevim sistemom
- metosika upoznavanje okoline
- Visoka škola strukovnih studija za vaspitače u Kruševcu · Srem. Mitrovica
- 9 stranica
Biznis plana apoteka “Pharmavita”
- Biznis plan apoteka
- APEIRON - Fakultet informacionih tehnologija · Beograd
- 15 stranica
Video igre u funkciji obrazovanja i vaspitanja
- Multimedijalne tehnologije u obrazovanju i vaspitanju
- Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije · Beograd
- 18 stranica
Više u Skripte
Upoznavanje dece predškolskog uzrasta sa Sunčevim sistemom
- metosika upoznavanje okoline
- Visoka škola strukovnih studija za vaspitače u Kruševcu · Srem. Mitrovica
- 9 stranica
Biznis plana apoteka “Pharmavita”
- Biznis plan apoteka
- APEIRON - Fakultet informacionih tehnologija · Beograd
- 15 stranica
Video igre u funkciji obrazovanja i vaspitanja
- Multimedijalne tehnologije u obrazovanju i vaspitanju
- Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnologije · Beograd
- 18 stranica