Odlomak

VAŽNOST CITIRANJA I REFERENCIRANJA
Pri pisanju znanstvenih i stručnih radova od velikog je značaja ispravno referenciranje i citranje. U prvom redu tu se misli na smanjenje mogućnosti klasificiranja nekog rada ili dijela rada kao plagijata. Slobodno možemo reći da u procesu sastavljanja znanstvenih i stručnih radova pod plagijarizmom podrazumijevamo preuzimanje nečijih ideja, mišljenja, stavova, spoznaja, rezultata istraživanja, raznih prikaza i sl. bez eksplicitnog navođenja originalnog izvora istih ili još jednostavnije i općenitije prisvajanje nečijeg rada kao vlastitog.
Drugi razlozi proizlaze iz potrebe za skretanje pažnje na radove drugih autora koji su iz bilo kojeg razloga bitni za dano istraživanje bilo da predstavljaju teoretske ili praktične osnove, da se pruži uvid u dano područje istraživanja i ostalima omogući njihovo detaljnije izučavanje (koji autori se bave danom temom ili srodnim temama, slijed razvoja istraživanja o danoj problematici, koja su najnovija dostignuća na tom području, postoje li druga područja koja se bave istraživanjima koja su od važnosti za primarno područje istraživanje, itd.), da se na njihove rezultate ili zaključke rad naslanja ili nastavlja i sl. Osim navedenog, citiranje i referenciranje često upućuje na činjenicu da autor, odnosno autori nisu usamljeni u svojim navodima, stavovima i spoznajama, a ponekad da se pozovu na eminentni autoritet u nekom području.

To ne znači da se bilo kome treba ograničiti i onemogućiti originalnost pri znanstvenom / stručnom radu. Postoje slučajevi u povijesti znanosti u kojima su zabilježeni izvorni znanstveni radovi bez referenci. Tipičan primjer je Einsteinov članak originalno naslovljen „Zur Elektrodynamik bewegter Körper“ (u prijevodu „O elektrodinamici tijela u gibanju“) objavljenom u Annalen der Physik 30.06. 1905. u kojem su iznesene osnove Specijalne teorije relativnosti. Članak nije sadržavo niti jednu referencu, već samo jednu zahvalu (Michele Bessou na strpljivom slušanju prilikom brojnih Einstenovih razmišljanja o teoriji relativnosti).

Premda je spomenuta mogućnost iznimno rijetka, treba joj ostaviti prostora, ali će u najvećem broju slučajeva neki rad imati veći ili manji broj citata i referenci preuzetih iz raznih izvora koje je potrebno na određeni način navesti. Važno je istaknuti da se izvori trebaju navesti i za sve preuzete grafikone, skice, shematske prikaze, slike, tablice, formule i sl. Izvori u današnje vrijeme mogu biti razni – knjige, znanstveni i stručni časopisi, materijali s Interneta, različite baze podataka, norme itd. Upravo iz tog razloga potrebno je na neki način uvesti jedinstveni sustav citiranja i referenciranja koji će omogućiti jednostavan i pregledan način praćenja i pronalaženja svih izvora upotrebljenih u radu ili pri njegovoj izradi. Danas postoji
nekoliko općeprihvaćenih sustava citiranja:

  • Numerički
  • Abecedni
  • Abecedno – numerički
  • Vancouverski

Svaki od navedenih sustava podrazumjeva precizno definirani skup pravila za navođenje izvora u tekstu rada i način njihovog referenciranja u literaturi odnosno bibliografiji. Zbog svoje jednostavnosti studentima se preporuča upotreba harvardskog sustava. Bez obzira koji način citiranja koristili važno je da u se tekstu jednoznačno može razlučiti što pripada samom autoru, a što je preuzeto od drugih autora / izvora. Uobičajeni način odvajanja vlastitih misli, stavova, tvrdnji itd. od onih koje pripadaju drugima je primjenom navodnih znakova ili pisanjem u kurzivu. Pri tom je samo važno da je moguće utvrditi gdje navod počinje, a gdje završava i da se primjenjeni način dosljedno primjenjuje u cijelom radu – ili navodni znakovi ili kurziv, a nikako miješanje oba načina. Michele Angelo Besso (prema Wikipediji) – (Riesbach, Svibanj 25, 1873. – Ožujak 15, 1955 Genova.) bliski prijatelj Alberta Einsteina za vrijeme studiranja u Federal Polytechnic Institute u Zurichu, i u godinama rada u patentnom uredu u Bernu Doslovno navođenje tuđih stavova, mišljenja, tvrdnji, ideja i sl. u tekstu rada uobičajeno se ističe pisanjem tog dijela teksta unutar navodnih znakova ili u kurzivu. Usvojeni način označavanja navoda potrebno je dosljedno primjenjivati u cijelom radu. 3
U sljedećih nekoliko poglavlja pobliže ćemo se upoznati s harvardskim sustavom citiranja koji predstavlja najzastupljeniji način citiranja u prirodnim i društvenim znanostima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ostalo

Više u Skripte

Komentari