Odlomak

1. UVOD

Prema većini autora smatra se da je gajenje vinove loze započeto prije 8000 godina na području Crnog i Kaspijskog mora i polako se širilo prema Mediteranu, a odatle dalje.
Vinova loza je biljka iz porodice lijana.Čokot plemenite loze raste veoma brzo i jako se izduţžuje. Ako se pri porastu ne osloni na druge predmete, stablo loze se ne može održati u uspravnom položaju. Zahvaljujući brzom rastenju, u slobodnoj prirodi stablo jednog čokota može da dostigne velike razmjere.
Priroda rastenja stabla u kulturne loze opravdava potrebu za redovnom rezidbom ove biljke čime se primorava da obrazuje određene, za tehnologiju gajenja prihvatljive oblike stabla, i zato joj skoro uvjek treba obezbjediti naslon.
Vinova loza kao gajena biljka u vinogradu, naziva se različitim imenima: čokot, gidža, trs, panj, glava, ili loza.
Na čokotu se razlikuju: podzemni i nadzemni dio. Podzemni dio čokota je korjenov sistem.Nadzemni dio čokota čini stablo čokota.
Na čokotu se razlikuju vegetativni i generativni organi.
Vegetativni organi čokota su: korijen, stablo, lastar, zaperak, list, pupoljaki i okce.
Generativni organi čokota su: cvast, cvijet, vitica, grozd, bobica i sjemenka.

2. VEGETATIVNI ORGANI

2.1. KORIJEN

Korijen i pojedini njegovi dijelovi (žile), čine korijenov sistem.Kada se vinova loza razmnožava sjemenom, što se čini samo kod stvaranja novih sorti, onda se obrazuje embrionalni korijen. Kako se vinova loza danas razmnožava samo vegetativno iz zrelih ili zelenih reznica i kalemljenjem, onda se na vegetativnim dijelovima loze razvija adventivni korijen.
Dio reznice koji se stavlja u zemlju radi ožiljavanja naziva se korijenovo stablo ili korijenov struk. Na njemu se za razliku od sejanaca vinove loze, po pravilu razvijaju tri grupe žila i to:
1) Površinske žile (brandusi) koji se razvijaju na prvom koljencu ispod zemlje
2) Središnje, bočne žile koje se razvijaju iz središnjih okaca reznice.
3) Dubinske, osnovne žile koje se razvijaju na dnu reznice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari