Darovita deca
Uvod
Veoma je bitno prepoznati, a zatim i utvrditi koji talenat dete poseduje da bi mogli da radimo na razvijanju njegovog talenta. prepoznati, a zatim i utvrditi koji talenat dete poseduje. Značajan korak u podsticanju razvoja darovitosti je njena indentifikacija.
Stucnjaci i analiticari smatraju da su se roditelji pokazali kao dobri procenitelji kada su u pitanju sposobnosti njihove dece i njihove ocene su dosta realne, tako da nesmemo zanemariti kada imamo pred sobom takav primer koji nam se ukazuje.Da li je to tako ili ne,sve je individualno i sve je stvar aspekta slučajnosti. Naša obaveza je da proveravamo i doprinosimo da takvo dete indentifikujemo i razvijemo njegovu darovitost u pravom smislu kako bi tu njegovu darovitost pretvorili u talenat i dali sansu da se dete ostvari u svojoj sposobnosti.
Darovitost kod dece obično primećuju roditelji,vaspitači kao i ljudi koji se nalaze u detetovom okruženju.Darovitost dete ispoljava kroz igru,pricu kao i kroz razlicite situacije. Roditelji i vaspitači primećuju da dete ima neke izražene sposobnosti. Neki roditelji primećuju nadarenost kod svog deteta ali ne preduzimaju konkretne mere ka njihovom utvrđivanju i razvoju,dok neki roditelju u saradnji sa vaspitačem rade na podsticanju razvoja detetovog talenta.Postoji i treća vrsta roditelja,to su roditelji koji se ne zadovoljavaju sopstvenim procenama darovitosti svoga deteta već traže pomoć stručnjaka.
Kada je reč o proceni darovitosti deteta, koju vrše sručnjaci, i u ovom procesu može doći do greške. Dešava se da neko dete bude indentifikovano kao nadareno a ono nije ili se darovito indentifikuje kao nenedareno. Oba slučaja mogu imati velike posledice . U prvom slučaju bi dete naislo na program koji je za njega pretezak, dok u drugom slučaju dolazi do propusta i ne uključivanje darovitog deteta u program koji bi doprineo njegovom razvoju.
Od roditelja i vaspitača se zahteva da pruže svu podršku takvom detetu i rade na podstcanju i razviju takvog deteta.
Više u Obrazovanje
Motivacija djece u mlađim razredima
- Likovna kultura
- Univerzitet 'Bijeljina' · Bijeljina
- 22 stranica
Integrisan pristup učenju
- Integrisan pristup ucenju
- --- Srbija | Beograd --- · Beograd
- 26 stranica
Jezik i komunikacije
- Sociologija
- UNIVERZITET U MOSTARU - Filozofski fakultet · Mostar
- 20 stranica
Više u Pedagogija
Porodica
- Sociologija
- Pedagoški fakultet, Sombor · Sombor
- 13 stranica
Obrada pesme “Mali brata”
- Развој говора
- Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Pirotu · Pirot
- 2 stranica
Uticaj priča na decu
- Književnost za decu
- 21 stranica
Više u Psihologija
Stres na radu
- Psihologija
- 12 stranica
Dijagnostikovanje alkoholizma
- Психијатрија
- Visoka zdravstvena škola strukovnih studija · Beograd
- 11 stranica
Shizofrenija
- Psihijatrija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 16 stranica
Više u Seminarski radovi
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Više u Skripte
Ergonomičnost industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Fakultet inžinjerskih nauka · Čačak
- 35 stranica
Ergonomija kao komponenta industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Tehnički fakultet u Čačku · Čačak
- 34 stranica
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica