Odlomak

DIGITALNE BIBLIOTEKE U SVETU
Namena ovog rada jeste kratak prikaz današnjeg stanja u razvoju digitalnih biblioteka u svetu, kao i pojašnjenje različitih značenja termina koji se uobičajeno koriste – digitalna, elektronska, virtuelna, biblioteka bez zidova. Navedeni su primeri razvoja digitalnih zbirki u najvećim nacionalnim bibliotekama u svetu – Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, Francuskoj nacionalnoj biblitoekci u Parizu i Britanskoj biblioteci u Londonu. Na kraju je dat prikaz stanja razvoja digitalnih biblioteka u svetu, koji su skupa izradili Unesco i IFLA.
Digitalna – elektronska – virtuelna biblioteka

Poslednjih godina izuzetno su aktuelne rasprave o budućnosti biblioteka. Još nisu kako treba ni definisani osnovni pojmovi buduće elektronske nacionalne biblioteke, a mnoge svetske nacionalne biblioteke su krenule u neizvesnu izgradnju svojih digitalnih zbirki.

Naravno, s obzirom na takav nagli razvoj digitalnih biblioteka, postavlja se i pitanje opstanka tradicionalnih biblioteka. Neki teoretičari veruju da će biblioteke današnjice potpuno iščeznuti kao fizički prostori, da će biti zamenjene virtuelnim digitalnim bibliotekama kojima će pristup biti omogućen 24 časa dnevno putem elektronskih mreža. Druga grupa teoretičara pak smatra da će biblioteke kakve danas jesu opstati, i da je upliv svih tih novih tehnologija samo jedna stepenica u razvoju koja će posle biti zamenjena nekom drugom novijom tehnologijom. Treća grupa teoretičara smatra da će biblioteke kao fizički prostori opstati, ali da je neminovno i hitno potrebno da se uključe u proces transformacije izazvan naglim razvojem novih tehnologija i informacionih magistrala. Smatramo ovo treće predviđanje najrealnijim, jer nije isključivo i jer predviđa postepen razvoj i uključivanje novih tehnologija u stara bibliotečka zdanja. “Mi verujemo u biblioteke. Verujemo u trajnu misiju biblioteka. Verujemo da biblioteke i bibliotekarstvo imaju budućnost. Tu budućnost treba prihvatiti s realizmom, ali i sa smelošću. Ova verovanja proistekla su iz praktičnog rada, ali i iz razmatranja ideja o napretku.” 1

Činjenica jeste da biblioteke u potpunosti menjaju svoju formu: od tvrđava znanja polagano prerastaju u okeane informacija. Biblioteke i bibliotekarstvo susreću se s mnogim problemima vezanim za nove tehnologije. Naravno, svi ti problemi imaju niz rešenja, ali ne postoji jedno konačno i celokupno rešenje za sve probleme. Teoretičari iz prve navedene grupe razmišljaju na sledeći način: “Sve informacije i činjenice, i pisano

1 Walt Crawford and Michael Gorman, Future libraries: dreams, madness and reality, Chicago, American Library Association, 1995, str. 1.

Vesna Injac 29

znanje o svim temama, biće dostupno u svako vreme i na svim lokacijama. Pristup će biti omogućen preko univerzalnih radnih stanica, bežičnih ličnih digitalnih pomagala, umreženih personalnih kompjutera, ili preko kućnih informacionih centara. Svaki čovek će biti sposoban da efektivno koristi sve te podatke i informacije. Svaki čovek će smatrati da je to jedini pogodan način rada s tekstovima, grafikama, brojevima i drugim materijalima. Svaki čovek će rado plaćati male sume novca koje će biti tražene za sve to. Problemi zaštite intelektualne svojine, zaštite tekstova i grafika, organizacije i filtriranja dokumenata, već su na putu razvoja i uskoro i vrlo lako biće rešeni. Biblioteke će prestati da postoje kao fizički entiteti, i skoro u isto vreme i štampani materijali će prestati da postoje kao medij publikovanja i distribucije. Mali broj njih će u poč etku nastaviti da štampa dela iz svojih informacionih centara, ali će i ta praksa ubrzo nestati. Neke biblioteke će još neko vreme opstajati u formi čitaonica koje sadrže terminale za one koji sebi ne mogu priuštiti personalne radne stanice, ali i te ‘biblioteke’ ć e ubrzo biti prevazi đene kada uđemo potpuno u univerzalno elektronsko informacijsko doba. Neposredno pred trijumf elektronskih informacija biblioteke će prestati da brinu o održavanju lokalnih zbirki neelektronskih dokumenata i naučiće da omogućavaju pristup tim materijalima samo kada se to zaista traži i kada je to istinski neophodno. Neko (neimenovani) ć e održavati ili, još bolje, plaćati za te zbirke kojima će biti omogućivan pristup samo s vremena na vreme.“2 Ovu viziju možemo smatrati pomalo utopističkom, nelogičnom i preteranom. Ona gotovo liči na sarkazam jer nameće ideju o budućnosti koja je mnogo jednostavnija nego što je to i sama sadašnjost

– budućnosti u kojoj ć e svi problemi biti rešeni kao nekom magijom. Ona je nerealna i ne predstavlja ozbiljan pokušaj razmatranja današnjeg sveta biblioteka onakvog kakav u stvarnosti doista jeste.

Jedan drugi teoretičar, Houkins, nudi nam koncept nacionalne elektronske biblioteke kao zamene za tradicionalnu biblioteku kao zgradu: “Nacionalna elektronska biblioteka jeste rešenje za ekonomske probleme s kojima se suočavaju biblioteke, ali i sredstvo nove funkcionalnosti koje obećava da će transformisati školstvo i doneti kulturne, sociološke i ekonomske dobrobiti pristupa informacijama mnogim pojedincima; posebno je značajno, što je već ranije i predloženo, to što takva biblioteka predstavlja zbirku informacija u svim njenim formama, upakovanu elektronski na mnogim lokacijama širom sveta, ali istovremeno i organizovanu, sakupljenu i distribuiranu putem centralne mrežne organizacije. “3 Prajs Ketlin pak u jednom članku kaže “da ć e biblioteke postati arhivi knjiga koje nisu dovoljno značajne da bi bile uključene u baze podataka.“4

1

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Naučni radovi

Više u Skripte

Komentari