Dobrovoljni penzioni fondovi
DOBROVOLJNI PENZIONI FONDOVI
1.1.
UVOD
U cilju reformi penzijskog sistema u Srbiji je uveden sistem dobrovoljnih privatnih penzijskih
fondova kako bi omogucila njenim gradjanima da obezbedi dodatni prihod pored drzavne penzije ,da
umanje razlike i obezbede svoje prihode u daljem,starijem dobu.
Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima usvojen je u septembru 2005,a
stupio na snagu aprila 2006.godine.Osnovne institucije neophodne za rad fonda su:
> Drustvo za upravlj anj e penzij skim fondom
> Dobrovoljni penzijski fond
> Kastodi banaka
Drustvo za upravljane fondom moze da upravlja jednim ili vise fondovima.Ono moze biti osnovano
jedino kao zatvoreno akcionarsko drustvo sa minimalnim kapitalom u iznosu od jedan milion
evra.Domaca i strana lica mogu biti osnivaci drustva i akcionari.Drustvo za upravljanje mora zaposliti
najmanje jednog menadzera i jednog ovlascenog internog revizora.
Punoletstvom se stice pravo na uplatu penzijskog doprinosa,a pravo na penziju tj na povlacenje i
raspolaganje sredstvima stice se sa navrsene 53 godine zivota ,a najkasnije sa 70.Takodje u slucaju
vanrednih troskova lecenja i trajne ne sposobnosti za rad moguce je povlacenje i raspolaganje sredstvima i
pre 53 godina zivota korisnika.
2.1.DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM PENZIONIM
FONDOVIMA U SRBIJI
Najveća novina koju je doneo Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima jeste odvojenost
imovine samog fonda u koji članovi uplaćuju penzijske doprinose i imovine Društva za upravljanje, koje
prikupljeni novac ulaže kako bi ostvarila dobit, a koja se pripisuje na individualne račune članova.
Imovina tog društva i fonda je potpuno odvojena i time zaštićena, a mogućnost da se u slučaju odlaska u
stečaj Društva za upravljanje dugovi namiruju iz imovine fonda ne postoji. Na taj način se štiti imovina
članova fonda.
Page 1
Osnivači
Društvo za upravljanje osniva se isključivo kao zatvoreno akcionarsko društvo. Na društva za
upravljanje primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako zakonom o
dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima nije drukčije određeno. Društvo za
upravljanje mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica. Domaće pravno lice sa većinskim
državnim, odnosno društvenim kapitalom ili drugo sa njim povezano lice, ne može biti osnivač društva za
upravljanje. Izuzetno banke i društva za osiguranje sa većinskim državnim, odnosno društvenim
kapitalom mogu biti osnivači društva za upravljanje. Pravna i fizička lica mogu biti akcionari u samo
jednom društvu za upravljanje.
Delatnost društva za upravljanje
Društvo za upravljanje obavlja delatnost organizovanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim
fondovima, može organizovati i upravljati sa više dobrovoljnih penzijskih fondova. Delatnost:
•
upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom,
•
donosi investicione odluke,
•
vrši programirane isplate,
•
obavlja administrativne i marketinške poslove
•
i aktivnosti i druge poslove.
Društvo za upravljanje može poveriti obavljanje administrativnih i marketinških poslova i aktivnosti
drugim licima, pri čemu se odgovornost društva za upravljanje ne isključuje.
Poslovno ime
U poslovnom imenu društva za upravljanje moraju biti sadržane reči "društvo za upravljanje
dobrovoljnim penzijskim fondom". Pravno lice koje nije dobilo dozvolu za rad društva za upravljanje ne
može koristiti u pravnom prometu naziv "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom" ili
drugi sličan naziv.
Osnivački kapital
Osnivački kapital od milion evra, što je deset puta manje od novca potrebnog za osnivanje
banke, na prvi pogled može da stvori utisak da nije teško osnovati društvo za upravljanje dobrovoljnim
penzijskim fondom. Međutim, ako se zna da su ovlašćenja nadzornog tela, odnosno NBS tolika da je
njena saglasnost neophodna čak i za tekst oglasa u kom se dobrovoljni penzijski fond oglašava, onda se
čini da je situacija donekle drugačija. Funkcija NBS u regulisanju
ove oblasti su:
NBS je donela 21 akt, a 2 akta Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike. Zakonom je propisano da NBS utvrđuje pravila i način vršenja nadzora nad poslovanjem društva za upravljanje i nad samim
dobrovoljnim penzijskim fondovima, kao i pravila indetifikovanja, merenja, kontrole i upravljanja rizicima. Izvor - Slobodanka Pops Dragić (zamenik generalnog direktora Sektora NBS za nadzor društava za
upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima) Sl Glasnik RS, dodatak ZIP, broj 49 od 7. april 2006. godine
Page 2

Zaključenjem Ugovora o članstvu i otvaranjem Individualnog računa (gde se evidentiraju sve
uplate) domaća i strana fizička lica mogu postati članovi jednog ili više penzijskih fondova. Članstvo u
penzijskom fondu može se ostvariti kao pojedinačno ili preko penzijskog plana. Članstvo u fondu je
potpuno na dobrovoljnoj osnovi i ne postoji obaveza niti sankcije za neredovnu uplatu penzijskih
doprinosa.
Kastodi banka
Kastodi banka je banka koja ima dozvolu za obavljanje kastodi usluga izdatom od strane
Komisije za hartije od vrednosti. Ona vodi račune hartija od vrednosti i novčane račune fonda. Kastodi
banka vrši prikupljanje penzijskih doprinosa, vrši prenos novčanih sredstava koje čine imovinu fonda u
novčane depozite i vrši isplate akumuliranih sredstava za svakog člana fonda. Kastodi banka izvršava
naloge društva u vezi sa upravljanjem imovinom fonda samo ako su u skladu sa zakonom i prospektom
fonda. Kontroliše neto vrednost i prinos fonda izračunat od društva za upravljanje i o tome svakodnevno
obaveštava NBS.
nnct>
KacTOflM OaHKa
Deita Generali
Unicređit Bank Srbija-
Raiffeisen Future
Unicredit Bank Srbija
TapaHT
KoMepL
|ujajina BaHKa
flflOP
Sedefe
Generafe Vugostav tiank
HFB Hoaa
neH3MJa
iJrticređit Bank Srbija
Societe Generaie Y>jgosiav tiank
Izvestaj o poslovima nadzora drustva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima,
Prvi kvartal 2007.god, sajt NBS
3.1.ODGOVORI NA NEKA OD UOBICAJENIH PITANJE
Zašto je donet Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima?
•
Neodrživost postojećeg državnog penzijskog sistema.
•
Starenje stanovništva.
•
Mogućnost ostvarenja dodatnih prihoda u starosti.
•
Korak u razvoju tržišta kapitala.
Koje su prednosti članstva u fondu?
Reforma državnog penzijskog osiguranja dovešće do smanjenja državnih penzija u odnosu na plate za
buduće penzionere. Imajući to u vidu, zaposleni, posebno mladi, moraju da štede za dodatna primanja,
koja će im dopunjavati državnu penziju. Što se duže štedi, dodatna penzija je veća. To će budućim
penzionerima omogućiti da održe životni standard i u starosti. Dobrovoljni privatni penzijski fondovi su
jedan od mogućih vidova štednje za penziju.
Neke prednosti dobrovoljnih penzijskih fondova kao vrste dugoročne štednje su:
•
koriste se isključivo za penzijsku štednju,
Page 4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti