Doprinosi u Republici Srpskoj

UVOD

Izučavajući aktuelnu problematiku poreskih sistema i poreske politike, ekonomisti se služe različitim metodologijama, terminima i načinima izražavanja, sve u zavisnosti iz kojeg ugla posmatranja i analiziranja žele pronaći što adekvatniji pristup razjašnjavanja termina doprinosa, a posebno njegovog pojmovnog definisanja.
Zbog svega navedenog nije lako dati opštu definiciju doprinosa ali sa sigurnošću se može reći das u to vanbudzetski javni prihodi, koji ustvari predstavljaju oporezivanje.
Kao što se vidi iz prethodne konstatacije i definicije, želim ukazati na kompleksnost savremenih poreskih sistema kao i uloge koju doprinosi imaju unutar njega.
Sve veća želja i prije svega potreba za socijalnom sigurnošću dovela je do snažnog razvoja sistema doprinosa za socijalno osiguranje iz kojih se popunjavaju fondovi socijalnog osiguranja, iz koji se kasnije finansiraju potrebe osiguranika, odnosno korsnici daog osiguranja. Iz ovih razloga primjetno je veliko povećavanje udjela doprinosa u ukupnim poreskim prihodima kako razvijenih zemalja tako zemalja u razvoju ako se pogleda njihov razvoj od druge polovine 20.vijeka i na početku 21 vijeka.
I pored mnogih vrsta prihoda koji sačinjavaju savremene poreske sisteme, doprinosi za socijalno osiguranje predstavljaju vrlo bitan izvor prihoda u ukupnim fiskalnim dohodcima jedne zemlje.
Doprinosi u Bosni i Hercegovine su različiti po entitetima i distiktu Brčo, a ja ću u nastavku da obradim temu doprinosa u Rebuplici Srpkoj.

3
POJAM I OSNOVNA OBILJEŽJA POREZA

Doprinosi predstavljaju parafiskalne prihode sa posebin karakteristikama. To su vanbudžetski javni prihodi snadbjeveni najraznovrsnijom nomenklaturom (dodatni porezi, doprinosi, kotizacije, takes i sl) koji znače ustvari oporezivanje.

To postaje jasno sa obzirom na način kako se plaćaju. Da su to porezi jasno je kada se naplaćuju u vidu “doprinosa“ za socijalno osiguranje onda je manje jasno da se ne radi o porezu ali to samo zato što nije otvoreno upotrebljena riječ “porez”, inače suština je ista. Plaćanje je obavezno, zajamčeno prinudom, kao kod svake dažbine.

Iako spadaju u parafiskalne prihode, imaju veze obilježja i poreza, kao na primjer obaveznost. Doprinosima se postiže pojedinačni interes. Na osnovu njih pojedinac obezbjeđuje ostvarivanje određenog trajnijeg interesa.
Razlika između poreza i doprinosa se ogleda se po sledećim momentima :

1. Doprinosi su bez izuzetka neposredna davanja
2. Obuhvataju uži krug izvora od poreza. Mogu se naplaćivati samo iz dohodtka organizacije udruženog rad, ličnih dohodaka radnika i ljudi i prihoda građana
3. Uvijek su u proporcijalnim stopama
4. Destinirani su prihodi po oblastima u granicama djelatnosti i potreba za čije finansiranje služe.

Doprinosi imaju svoje karakteristike i sastoje se u sljedećem:
• Plaćaju ih samo članovi datog organizma, samo koji su povezani zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesima koje ostvaruju u okvirima određenog oblika institucialnog obrazovanja
• Sredstva doprinosa se koncentrišu u fondovima posebnih institucija kojima upravljaju određeni organi, odvojeni od države